DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 29     <-- 29 -->        PDF

vic a izložena je teoretskai postavka profesora D. A, Popova i proširena sa još
jednim dijagram«m za gdređivanje ekonomičnostji šumskih transportnih sredstava.


Određivanje ekonomičnog transportnog sretstva hillo rač´ums´kim, bilo grafičkim
pu;tem, jioš nvek nije najzgodniji način, jer je poitre´ban račun koji zahteva poznavanje
velikog broja podataka sa terena, ;kako se toi vidi iz samog obrasca 2 i 3. Znači, potrebno
je imaiti zgodiniji i lakši nači n izbora šumskog transpo^rtnoig sredstva, — a
to su it a b 1 i c e. Izrađene tablice za grubi izbor ekoinomiičnoig šumskog transportnog
sretstva poslužiće pri izradi perspektivniih planova,u šumarstvu, a istovremeno će upućivati
projektanta i na pravo transportno sredstvo, te će otpasti mnoga nepotrebna
luiianja pri njegovome određivanj´u.


Ispitivanje ekonomičnosti šumskih transportnih sredstava^ kako onih koja su ve^
u upotrebi, tako i onili koja će se izraditi, nije važno samo zbog određivanja troškova
izvoza, već i zbpg uočavanja niza korisnih i za praiksu važniih odnosa između falktoira


koji utiču ma koštainje
izvoza.
Na prinier, ispitivanje grafičkim i ainalitičkim putem uticaja drvne mase na koštanje
izvoza pokazuje da je za veliku drvnu masu potrebno graditi što solidnije
puteve koji su sami pO´ sebi skuplji, ali samoi koštanje izvoza opravdava njihovu skupoću.
Uticaj dužine trajanja eksploatacije na koštanje izvo:za i niz drugih momenata
kod transporta mogu se ovom .metoidom analiziTati i prikazati u svojoj zavisnosti, a


cd´atle izvući korisni zaiklj´učci
za praksu.
Ispitivanje ekoniomiičnoisti šuimskih itlransportnih sredstava je naročito vaižno´ danas,
kada se u šumskom transportu uipotrebljava sve više mehamizovana vuča, kada se
(osim kola sa animalnom vučom i šumske železnice) uvode kamionski transport, traktOTi,
moderne žičare i dr. Sasvim je razumijiivo da se postavlja, pitanje: koliko je sa
ekonoimskog glediišta opravdamo uvođenje u šumarstvo ovog ili onog mehanizovanog
transpoirtnoig sretsltiva. Da li je racionalna primena kamionskoiga transporta na d´stancama
30, 40 i više kilometaTa te uopšte, kada i koliiko je opravdana primena kamiionskog
transpiorta u šumarstvu. Ispitivanja ekonomičnosti žičara treba ne saniiO da opravdaj^
njihovu primenu već i da podstaknu ljude u praksi da primenjuju ovo vrilo
zgodnoi, jeftino i praktično transpor^´jno sretstvo kao i da izazovu daljnja isipitiv-anja i
uisavršavanja žičara.


y´ Katedra Šumskog transpoirta i građevinarstva na Šumarskom fakultetu u Beogradu


´^´eć više od godinu dana vrši ispitivanja u tome pravcu i došla je do zaključka da je
kamidnski transport ovakav ka´kav se danas priimenjuje, neekonomiičam u odnosu na
šumsku železnicu ili -žičaru. Ovo ne govori samo o neracionalnosti sadanjega kam´onskog
trainsporta u šumarsitvu, već i o> tome da se kamionski transport, koji se ne može
apsolutno izbeći, mora neodložno orijentisati na pogom sangas motorima. Računska
uporedenjia govoTe da je žičara takvo transportno´ sredstvo u šumarstvu koje ima
puno prednosti nad drugim. Reljef i druge prilike pOid kojima se izvodi šumski transport,
učinili su žičaru zbog njenih tehničkih svojstava mnogo ekonomičnijoim od drugih
i pokazala da žičare treba podizati svuda tamo gdje su za to pogodnii terenski uslovi.
Relativno veliki brcj žičara u NR Sloveniji najbolje govoirio tome i predsta\:ja pravilno
rešenje problema izvoza za mnoga naša šumska područja.


Ispitivanja ekonomičnosti šumskih transpoirtnih sredstava ukazviju, kojim pravcem
treba ići u daljem razvitku šumskog transporta. Zato je potrebno pokloniti veću
pažnju ovome pitanju. Nairoč´i|t´o je važno da se za to zainteresuju šumari u praksi
i da na svom terenu ispituju ovu problemaitiku.


Prethodno´ izlaganje je pokazalo, da taj posao zahteva veliki broj podataka koje
je danas vrlo teško doibiti, jer ih redovno nije niko skupljao, niti pak na njih obraćao
pažnju. Samio bavljenje problemom ekonomiičnosti šumskih transportnih sredstava
zahteva od sitiručnjaka da ulazi u analizu pojeditiiih faktora i uoči njihov uticaj na veličinu
koštanja izvoza. To će mu s jedne strane pružiti potrebne podatke a s druge
strane dati mogućnost da ispravlja sve one nep´ravilnosti, koje se često ne mO´gu odmah
niti lako uočiti. Na taj bi se način za Telaitivno kratko vreme moglo prisi´iupiti :´zr}idi
opštih t,abliica za izbor ekopomičnog transportnog sredstva a istovremeno dobio bi
se i pregled racionalnosti sadanjih transportnih sredstava.


Ing. L j u b o m i r P e t r o v i ć (Zemun)


239