DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1951 str. 32 <-- 32 --> PDF |
dizanje pojjiozaštitnih šuma. Intezivno sfnolarenje. Male prenosne peći za paljenje ugljena. Smanjenje šteta od požara, VI. B e 1 t r a: m^ Godišnji sastanak Geffa U Zapadnoj Njemač´kioj održan je prošle godine u vremenu od 20 do´ 22 septembra u Niimberg—Bnchenbuhlu godišnji sastanak Društva za proučavanje šumskog riada (Geiffa — GeseUschaift fiir forsitliclie Arbeitswisseinschaft) Geiffa je osnovemoi još 1927 goid. u BerBnu na inicij´ajtiivu Hiilfa, Ries-a i Strehlke-,a. U okviru dTuštva djelovao je na Visokoj šumarsikoj školi u Ebers-v^alde poid vodstvom prafesora H, H. Hilfa Institut za pnoučava^nje šumskog rada (Lffe — Institut fiir foirstliche Arbeitsw:ssenschaft). Od 1945 igod. sjedište Geififa prenijeto je u "NVesiterhoif (Osterode), a Iffa radi kao društveni institut piod rukovodstvO´m proif. Hilfa u Reiinbeck-u kod Hamburga. Sastanku u Ntimberg—^Buchenbiihlu koji se održaju u Školi za šumske radinike, prisustvovalo je oko 170 učesnika iz sve četiri zone Njemačke te kao gosti predstavnici nauke o šumskom .radu Finske (P. Aaro- i J. Vory), .Švedske (Svahn i I^undgren), Švajcars´ke (Wlnkelimann i Kilchemann), Holandij´e (Koiols) i Austrije (Hunderzck, Hilscher i Lamip), Proigram sastanka obuhvatio je slijedeće proMeme: 1) Fiziologiju šumskog radar 2) Stanje istraživanja rada i racionalizacije rada u raznim ze´mljama; 3) Radni postupci i zaštita Tada. Zasijedainje se odvijalo u pojeditadm sit-ručna´m grupama: 1) Proizvodnja drveta; 21 Rlaićanje po učiinikn; 3) Kulturni nadovii; 4) Gradnja puiteva i šumski transport; 5) .´^´umsko oirude; 6) Zaštita rada. Istraživanja Leyendecker-a, o potrošku energije za razne poslove kod sječe i izrade, koja je on dznio u svojem predavanju među problemiima fiziologije rada pokazala su da potrošak energije šumskog radnika iznosi oko 4.600 Kal za 8 satni radni dan. Kako je potrošak energije prekO´ ove ikoHčinc štetan po. zdravlje radnika, rad u šumi ne bi smio trajati preko 8 sati, Učinaik prekovremehoig rada nije u skladii sa potroškom energije za njega. Iz referata o stanju nauke o šumskom radu u pojedinim zemljama saiznajemo da Geifa ima danas siljiedeće zadatke: istraživanje poitroška energije kod najtežih radova u šumrastvu; ispitivanja šum.sikog oruđa u cilju poboljšanja rad´a: s» njiana i olakšanja njegove i´zr-ade; raizvijanje načina rada kao. osnovice za istraživanje učinka ji za uvođenje novih itatenizjvnijih metoda rada u šumarstvu; istraživanja učinka kao osnovice za pravilno nagrađivanje i privredne kalkulacije. Šumarski fakultet Hnivcrziteta Gottingen u Hann. Miinden-u pod vodsitvom Glaser-a vrši istraživanja iiz fiziologije rada: te ispitdvanjBi radai sjekirom, rada sa mehaničkim i ručnim pilama ii šumskog transporta. Proučavanjima šumskog rada ui Finskoj bavi se, u okviru centralnog saveza drvne industrije oanovanii 1945 god. odjel za proiučavanije šumskog rada. Za istraživanja šumskog rada u Švedskoj a naročito za ispitivanja učinka raznih vrsta pila, švedska, industrija alata osnovala je posebni institut. Osim toga istraživanjima šupiskog rada´ bave se šumarski instiltluti i d;ruštva. U Švajcairskoj´ se istraživanjima šumskog rada bavi CentraJla za šumarstvo u Solothurniu. Na savjetovanju Geffa od*žiano jle preko 60 referata o raznim problemima rada u šumarstATi. Svi ovi referati govorili su o racionalizaciji šumskog rada te dizanju njegove produktivnoisti. R. Beni ć Kraemer Gustav; Der grosse Tannenborkenkafer, unter Beriicksichtung seiner beiden Verwandten und Brutbaumdisposition, Zeitschriift fiir aingewandte Entomoilogie 1950., Heft 3, Bd XXXI, str. 350. Prije nego je prišao prikazu bionomije jelinog velikog pisara (Pityokteines curvidens Germ), i njegovih srodnika (P. vorontzowi Jakobs. i P. spinidens Reitt,), autor se osvrnuo na geografsko´ raisprostramjenje i morfološke oznake roda Pityoktein!es. Glavna vrsta ovoga roda P. curvidens rasprostranjena je daleko izvan granica prirodnog 242 |