DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1951 str. 12 <-- 12 --> PDF |
40 cm. Manji razmak je za bagrem nepovoljan. Ako je tlo rasadnika vrlo dobro ili ako se želi uzgajati 2-godišnje jake sadnioe potrebno je da razmak redova bude 50 i više cm. Dobro razvijene sadnice bagrema uz ovakav pomenuti razmak redova mogu se uzgojiti samo na rahlom i plodnom tlu. Na mršavom tlu se uzgoj ne isplati. Slabo razvijene sadnice se sporo raz vijaju, pa je uspjeh s takvima dvojben, pogotovo onda kada je potreban brz razvoj. Bagrem se može uspješno uzgajati osim na pomenutim površinama još na prostranom području bujadnic a sve do 300 m nadmorske visine. Tamo se može bagrem u povoljnim stanišnim uslovima primješati ostalim vrstama mješovitih sastojina koje se počelo tamo stvarati. Površine bujadriica su vrlo velike u području Korduna i Banije, a pretežno su ispod navedene nadmorske visine. Prema perspektivnom planu pošumljavanjia pošumit će se velik dio tih bujadnica, pa je važno da se bagrem i tom zgodom što više proširi. Zbog brzog rasta, u povoljnim ekološkim uslovima, bagrem će već za 15—20 godina dati dobro rudničko drvo. Sobzirom na pomenutu veliku potrebu rudničkog drva vrlo je korisno da se bagrem na što veće površine unosi kao nadopuna ostalim vrstama drveća. Bržim rastom negoli ostale vrste koje se danas upotrebljavaju kod nas za rudničko drvo> bagrem će moći doprinijeti lakšem podmirivanju potrebe na tom drvu, a na način ikako je izloženo: 1) popunjavanjem raznih prirodnih mladika i umjetnih kultura, od nizinskog područja do otprilike 300 m nadmorske visine; 2) primjesom ostalim vrstama drveća kod redovnog pošumljavanjia sječina, čistina i goleti, * Primjesa bagrema prema izloženom ne može biti štetna, naprotiv, korist bit će velika. Proizvodnja drvne mase će se znatno unaprediti, jer će odnosne sastojine rano dati vrijedne proredne prihode, koji će razmjerno doprinijeti štednji na ostalim vrstama drveća, a i na drvnoj masi uopće, zbog veće trajnosti bagremova rudničkog drva. Nakon sječe bagrema proredom, njegovi izbojci ne će smetati, a korijenje pogotovo ne, već naprotiv vezanjem dušika u kvržicama na korijenu i ´stvaranjem, nitrata u tlu doprinijet će boljem razvitku preostalih vrsta drveća. LITERATURA: Grünwal d J-: Šum. list 1915, str.129; Po lak Er.: .S-pada li bagrem u šumu, Šum .list 18912, str. 89; Purt e Ž.: Veštačka poišumljavanja (:pjrevod)» Bgd 1948, str. 81; Španovi ć I.: Bagrem, Zgb 1947, str. 44; Ša.far J.: O utjecaju proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja u uzgajanju šuma, Šum. list 1950, str. 53. THE AFFORESTATION WITH THE BLACK LOCUST IN ORDER TO INCREASE THE PRODUCTION OF THE PITPROPS The author recommends the enlargement of the Black Locust (Robimia pseudaccacia) especially suitable for the production of the pitprops. He favors, it in mixture with the shade-bearing species. Black Locust comes into account on favourable sites —. from lowland to 300 met. above-sea level-for the laffarestation of bare lands and recently felled woodlands and for the beating up of unproperly stocked old plantations, as well. In these stands Black Locust will be giving chiefly intermediate yields. 254 |