DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 11     <-- 11 -->        PDF

i zagrijavanja drveta. Iako smo zapravo tek na početku ove nove ere,
postoji mnogo primjena, od kojih nas svaka na svoj način iznenađuje i to
veoma mnogo. Međutim sve to ne bi imalo smisla, kad bi VF zagrijavanje
drveta bilo skuplje od »klasičnog«.


Kakova je gospodarska strana do sada primijenjenih VF uređaja na
sušenje drveta?


Evo grube slike, koja je sastavljena prema [11]: Ukupni troškovi
(investicije, otpisi, alat, doknadni dijelovi, energija, popravci, osoblje,
zgrada i t. d.) za izradu Multiplexa iznose kod parne preše, dakle »klasičnog
« načina: 19,30 Hfl/satu, a kod VF zagrijavanja (kod kalkulacije je
uzet u obzir generator od 50 kW): 32,24 Hfl/satu. Produkcija je u prvom
slučaju 0,48 m3/satu, a kod VF zagrijavanja 1.25 mVsatu, dakle preko
2,5 puta više. Pema tome su troškovi produkcije za paru: 40,21 Hfl/m.3;
za VF: 25,80 Hfl/m3.


Očito je, da uz 160% ubrzanije procesa, znači 36% niža cijena mnogo.
Ne zaboravimo, da Holandezi imadu tehnički veoma dobro izvedene
parne uređaje i da bi kod nas ovaj količnik još više porastao u korist VF. v
Približno Me podatke daju [11] i neki drugi primjeri.


Zanimljiva je razvojna linija upotrebe VF kod drveta u Holandiji.
Provedeni su pokusi sa ljepilom koje veže kod 60°C (a ne kod oko 100°C
kao do sada). Time će se kod VF zagrijavanja uštediti oko 50% energije.
Koliko povećanje proizvodnoisti i sniženja cijene to pretstavlja,
može čitalac sam prosuditi.


5. Zaključne primjedbe
Kao i u svima drugim granama privrede i u drvnoj industriji: došlo
je do tehničkog napretka. Prvi uspješni rezultati su ovdje i nad njima se
mi, kao značajni izvoznici drveta, moramo zamisliti. Nama nije potrebno
samo da snizimo troškove proizvodnje, cijenu; mi moramo skratiti trajanje
toplinske obrade drveta. U prilog obiju težnji govori VF metoda.


Daleko sam od pomisli, da smatram ovaj prikaz potpunim. To ne
mogu već s razloga, što sve nije potpuno istraženo; a što je sve istraženo
ne znamo, budući da firme i njihovi laboratoriji ljubomorno sakrivaju sve
ono što bi moglo dovesti do pojave novog konkurenta. Stoga se nameće
kao posve naravno, da je pri našim institutima za drvno-industrijska
istraživanja potrebno osnovati odgovarajuće VF odjele, kako bi se za
naše specifične prilike sve potrebno znanstveno istražilo i primijenilo u
privredi.


LITERATURA


[lj J. Žuran , Sušenja lesa z visoko frekvenoo, Elektrotehniški vestniik 16
(1948), št. 6—7, str. 141—144; L. Frumskiin, Visokofrekventne peći za dielektrično
segrevanje in sušenje, Elektrotehniški vestnik 16 (1948), št. 12, str. 273—277;


[3] M Brezinšćak , Viisokofrekventna zagrijavanja, Elektrotehničar 4 (1950), br.
9—10, str. 251—267; br. 11—12, str. 310—314; [4] J. Lončar , Osnovi elektrotehnike
li i II, Zagreb, 1942, 1949; [5] E. C. Witsenburg , Erhitzung durch Hochfrequente
Felder, Philips. Technische Rundschau 11 (1949), Nr. 6, str. 165—175; Nr. 8. stau
285