DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Neki (2, p. 65) navode, da terenske pril´ke odlučuju o gustoći sadnje; napominje
se, da je na kršu neophodno potrebno da se što prje stvori/ sklop. Broj biJjaka
treba da var´ra od 4000—8000. Pourtet (26 p. 65) kons´atira, da je razmak redova I
sadn´ca u redovima različit; ovisi to o terenu, vrsti drveća, starostj sadnica i o svrsi
pošum´jflvanja. Isti autor navod: da je korsniie gušće sadMi, jer ne treba pop´.tnjava
ti, a olakšava se piirodno čišćenje donjih grana. Smatra, da je za vrste srednjeg
i brzog rasta sadnja u razmaku 1,50 m dovoljna; za to je potrebno 4,444 sadnica
po ha.


Broj sadnica, koje razni autori preporučaju za pošumljavanjc krškifa terena,
prikazan je u tabeli 1.


TABELA 1.


Broj sadnica po ha


Auto r Sadnja Opaska


najveći najmanji


Gutenberg H, kvadratna 24.400 10.000


Kosovx B. „ 15,625 4,158


Balen B. — 10.000 4.000
u 4325—5190 jama


Wessely J. — 8.650 6.920


Rubbia KL — 7.000


Pourtet J. kvadratna 4.444 2.500


Holl F. — 4.158 2.500


Iz tabele 1 vidimo da većina spomenutih autora s obzirom na broj
sadnica ostavljaju široki interval. Tako široki intervali daju mogućnost
primijene najrazličitije početne gustoće sadnica po jedinici površine. Time
je direktiva pri upotrebi potrebnog broja sadnnca, u stvari prilično neodređena.
— Da bismo mogli točn´lje utvrditi početnu gustoću šumske
kulture, nužno je da se za svaku vrstu drveća i za svaku kategoriju (bonitet)
terena istraži, koji je prosječan broj sadnica potreban za sadnju,
i to uz pretpostavku, da se kultura skloni u određenom vremenskom
razdoblju.


2


Gustoća sadnje pri pošumljavanju krških površina ovisi o više momenata,
od kojih su najvažniji: svrha sadnje, vrsta drveća i ekološki uslovi,,
Razmotrit ćemo te momente.


Svrha pošumljavanja na kršu može biti različita. Najčešće se pošumljuie
iz melioracionih razloga t. j . ui cilju obnove šumske vegetacije
i poboljšanja degradiranih terena,!


Devastacija biljnog pokrova, kao posljedica negatVnog djelovanja prvenstveno
biotskih faktora, uzrokovala je na ogromn´ni površinama krša ogoljenje tla. Na ogoljelim
površinama nastavljaju ab´otski faktori´ (vjetar, voda, Misolacija i toplina)
svoje djelovanje razaranjem strukture tla i odnošenjem zemlje O ektomorfološkim
-osob:nama tla, te o jačini i trajanju razornog djelovanja abiotsfoh faktora ovisi napredovale
ogol^vamja. To je u najviše slučajeva proces, kojemu je jedan od krajnj´h
stadija degradacije k^ška kamenjara s bjelušinom (Inula Candida).


Sa ekonomskog gledišta ogoljeli tereni negativno se odrazuju u biiansj, narodne
jpmVrede. Zato je osposobljavanje produktivnosti tih terena: opće državni zadatak.


287