DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 27 <-- 27 --> PDF |
će zato niža, strujanje zraka i odnošenje vlage će oslabiti. Tako će seponovno stvoriti povoljnije mikroekološke okolnosti za naseljavanje i razvitak jele. Pošumljavanje ti takvom ekotopu moglo bi se, po običaju, izvršiti i borom, te bi se i ispod sklopa njegovih krošanja vremenom pojavila jela. Ali bor ne može uvijek razviti dobro deblo zbog šteta, što ih. čine snijeg i led, dok će grab i jasen sa svojim listopadnim krošnjama lakše izdržati relativno manju težinu snijega i leda. Takva borova stabla ne mogu se dobro upotrijebiti za gradu, ne će ih narod htjeti da uzima ni za ogrijev, dok će se grabovina i jasenovina moći bolje iskoristiti. Za pošumljavanje u izloženim okolnostima ne bi se mogla preporučiti ni neposredna sadnja ili sjetva jele, jer ova vrsta zahtijeva mnogo vlage u zraku i tlu, a osim toga u mladosti vrlo polagano raste. Da se pomoću te vrste brzo stvore povoljnije mikroekološke okolnosti, potrebna bi bila gušća sadnja. Zato je bolje najprije sukcesijo m stvoriti odgovarajuću mikroklimu i pogodnije tlo, a zatim će se u pretkulturu naseliti vrste humiidne klime i bez direktne intervencije uzgajača. Pošumljavanje navedenim termofilnim vrstama na kršu može uspjeti i u pojedinim dijelovima sastojina jele-bukve, koji su fiziološki m sušenje m stabal a znatno progaljeni i u kojima krošnje preostalih jelovih stabala pokazuju malu vitalnost. Takve krošnje su uske, jer im se slabo razvijaju vanjski novi izbojci; gdjekad ispod donjih grana takvih krošanja a i u krošnjama ima razmjerno mnogo živica. Transpiracija u tim sastojinama je prevelika u odnosu na dovođenje vode, što se može opaziti i po sušenju vršika. Daljnji značajan simptom fiziološkog slabljenja jest naglo ugibanje pojedinih stabala. Zato te sastojine proizvode vrlo malen prirast. Takva staništa većinom se nalaze na izloženima jugozapadnim strmijim položajima, na granici i blizu granice prirodnog rsprostranjenja jele, napose iznad primorskih obronaka. Sudeći prema maloj vitalnosti krošanja na odraslim stablima, u takvima graničnim područjima jela teže podnosi topliju kl´mu te fizičku zrelost postigne mnogo ranije nego u unutrašnjosti, pa stoga nužno ranije postaje fiziološki -slabija. Budući da se takvi dijelovi sastojina nalaze uzduž pojedinih naših dinarskih planina, bilo bi potrebno i korisno, da u svrhu regeneracije loših i oslabljelih sastojina jele-bukve i operativa i instituti izvrše pokuse pošumljiavanja, i to komparativnim postupkom: s:etvu i sadnju crnog graba i (manje) crnog jasena te jele- bukve i Sorbus sp. Prema dosadašnjim opažanjima na višim obroncima i visoravnima iznad Vinodola, jela se dobro uzdigla između sklopa krošamia navedenih listaea, pa se može i ustvrditi, da će uspjeh pošumljavanja biti dobar. Obzirom na malu vitalnost starijih jela u tima sastojinama, trebalo bi sniziti promjer sječivih stabala; u tu svrhu potrebno je, da se ispita tok bar debljinskog prirasta na živim stablima s Presslerovim svrdlom ili na oborenim stablima. Omjer smjese jele u tim sastojinama treba da je manji nego na njenim o sa mirnijim zrakom i manjom insolacijom, sa većom vlagom te sa dubljim naslagama tla. 301 |