DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Održavanje i njega takvih sastojina općenito zahtijeva dobro poznavanje staništa, sastojina i bioloških svojstava drveća te finiji uzgojni postupak. A to se može postići jedino, kad postoji staloženija organizacija šumarske službe, veća stalnost stručnog osoblja i sistematsko vođenje šumskog gospodarenja. Izneseni prikaz samo j e detalj iz kompleksnog problema o nedovoljnoj regene raciji jeleu pojedinim našim prebornim šumama. Taj je problem, po našem mišljenju, ne samo aktuelan, nego i akutan, te je zato već ranije otvaran (1948, 1949, 1950). a na drugom mjestu na temelju opsežnije analize gospodarskih i prirodnih faktora šumske proizvodnje iznijet će se daljnji konkretniji prijedlozi za održavanje i njegu mladog naraštaja jele i za njeno bolje podmlađivanje. No i ovom zgodom potrebno je ponovno istaknuti, da pitanje održavanja i podmlađivanja jele na području pojedinih šumskih kompleksa treba sačinjavati jedan od centralnih problema ne samo uzgajanja šuma nego čitavog šumskog gospodarenja, jer u protivnom slučaju moglo bi se dogoditi da na teritori´u većih šumsko-gospodarskih cielina budemo imali još manje jelovog mladog naraštaja negO´ do sada. Bukov pomladak i milad^k, koiji je već ranije osvoiio mn°-ge sastoüne jele-bukve a i čiste sasto:ine jele na tlu i vapnenačke i silikatne podloge, čestim eksploatacionim sječama u posljednjim godinama je doduše znatno uništen; no time je ujedno narušena biocenotska ravnoteža, što ju je sama priroda stvorila, a u kojoj su se stvarale povoJjniije okolnosti za prirodno podmirivanje jele. Ali ove godine ti mnogim šumama bukva je ponovno obilno urodila sjemenom; osim bukve dobro ;e urodila i smreka, no nje u Gorskom Kotaru ima razmjerno vrlo malo. Sto<% ssa znatnom sigurnošću pretpostaviti, da će tu bukv a uprav o poplaviti mnoge planinske šume, ako jo; makrokl´matske okolnosti za klanje, nicanje i daljnji razvitak u prve dvije godine budu imalo pogodne. Zato sad još više nego ranije čHav problem regeneracije jele postaje ioš akutnij1´ i za operativu i za nauku.* Pri tome dakako još uvijek osta´e otvoren problem: utvr^ivan´e općerf omiera četinjača \ lis ta ča. a za šume i?a područni planinskog krša utvrd´Van´e nnWa čamov´ne i bukovine. No tai zadatak treba d.a riešavaJu eknT-´-rnV.i n,q teinom perspektivnog razvitka privrede i prirodnih faktora šumske proizvodnje. * In*e<-es.antno je. -!« bukov mlndi parašfai orodire ne samo u g istraživanja NR Bosne i Hercegovine ob´š^o s*>m (upravo pr´je ko´rkf-ure PVPO n- Ikaz»´* t?kve sur"p u "´«ois´očnoi Rosri. u Peručici (na području između Dr´ne. SutjesVe i planine Maglić). U toj prašumi (jele-bukve i jf»l"-rb"kve) bukva o*viia dopje d´i´´´pvo pn:ed:n´h »as´ojina u čitavim slojevima, kao i u Oo-sVnm. Ko*aru, te već ; tamoSnf´ nlan´nski stočari unozomiu, da će tu vemenom prevladati bukva. Ne može ce u«´vrdati da su tome uzrok <.imi nr´rodni faktori, jer ie ta p-aš" mi H´TM-» čovj°´-om (nanose oba^a^icm suhih s*abala i lovn´h stabala): no značajno je, koliko je jela u izvjesnim okolnostima osie´ljiva i podijele utjecaju «voiog VJnVitr« KJIJ^IW». Vo´-; ini ČPS+O «m-e^ava nodmlad vrnjo, i kakn lako prepušta tlo pod navalom svo´ega najjačeg b´otskog takmaca — bukve — (Potanji opia te pr*iume vidi u prikazu: E i ć, Naše prašume, Narodni šumar 1951. br. 2—3) 302 |