DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 29     <-- 29 -->        PDF

EINGEHEN UND REGENERATION DER WEISSTANNE IN DEN
PLENTERWÄLDERN CROATIENS


Das stellenweise Eingehen der einzelnen , Tannenbäume (A bies alba Mill.)
im nordwestlichen Gebiet Kroatiens, oberhalb der Adriatischen Küste, ist eine gewönldche
Erscheinung. Aber auf einigen trockenen und warmen Expositionen war das
Eingehen etwas umfangreicher und es enstanden auch kleinere Lichtugen. — Für d e
Regeneration der Tanne im Gebiet der Assotiation Fagelum abietetosum Horv auf
solchen, trockenen und´ warmen, mikroekologischen Umständen Autor emphielt
Succesion : vorerst termophyle Arten: Ostrya carpinifolia Scop, und Fraxinus
Orrus L.; in so geschaffenen gunist´seren Elotop werden später Tanne und Buche
einsiedeln ohne menschliche Vermittlung. (Diese Baumarten auf den Gebirge oberhalb
des Kroatischen Küstenlands erstrecken sich bis zur Meereshöhe von 800—900 m
sogar bis 1000 m; in ihren Bestandschluss auf solcher Höhe entwickelt sich die* Tanne
sehr gut.)


Längs der Küstenabhänge des Dinarischen Karstes, wo die Tanne (in Beständen
-miit der Buche) die Grenze ihrer natürlichen- Ausbreitung erreicht, diese Baumart ist
hier und da von geringerer V talität (enge Krone, frühere Storchnestbilldung am Baumgipfel,
viele Wasserreiser, Gipfeldürre, Absterben). Autor emphielt, dass man auf
solchen Standorten komparative Versuche mit Saat und Pflanzung der Ho-pfenbuche,
Biumenesche. Buche, Mehibeerbaum, Ahorn u Tanne unternimmt. Da auf solchen
Standorten die Tanne ihre physiologische Reife früher erreicht, empfielt Autor Zieldurchmesser
zu vermindern*.


SchlessÜch, auf Grund seiner vorherigen und angekündigten Arbeiten, Autor


weisst hin, dass die Regeneration und Erhaltung der Tanne für die einzelnen P´.enterwälder
einer von zentralen Problemen der Forstwirtschaft und Forstwissenschaft bilden
soll. Im gegenseitigen Falle könnte es sich ere´gnen, dass sich die junge Buche
auf Rechnung der Tanne mehr als bisher ausbreitet.
Dt. ing Ivo Horvat — ing. Borivoj Emrović (Zagreb):


REŽIMI SUŠENJA DRVETA


1. Uvod
Sušenje drveta danas je vrlo aktuelno pitanje. Na našim pilaeama više nema
starih zaliha piljenog jjrveta. Obaveze iz kupoprodajnih ugovora redov to su kratkoročne.
Zbog toga je potrebno da se sirovo piljeno drvo u što kraćem vremenskom
"roku osuši do odgovarajućeg stepena vlage. Tom cilju najbolje odgovara umjetno
sušenje drveta. Za´umjetno sušenje drveta potrebne sü* na našim pilanama sušare. U
zadnje vrijeme ked nas su izgrađene ili se nalaz; u izgradnji veći broj sušara. To su
većinom moderne sušare komore sa mehaničkom cirkulacijom uzduha. Ove sušare
poslužit će našoj drvnoj industriji za brzo sušenje drveta. Kod toga treba v< diti računa
da se proces sušenja drveta vodi prav.ino tako da se sušenjem debije dobro
kvalitetno drvo.


Za pravilno umjetno sušenje drveta tri su neophodna uslova: 1. dobra sušara;
2, pravilno slaganje piljenog drveta; 3. pravilno rukovođenje procesom sušenja.


Osnovne karakteristike dobre sušare jesu: 1. lako i brzo reguliranje tri osnovna
uslova sušenja: a) temperature, b) relativne vlage, c) cirkulac je uzduha; 2 ekonomičnost
pogona (para, električna struja); 3. lako i brzo punjenje i pražnjenje sušare;


4. laka i točna kontrola procesa sušenja.
Da bi sušenje bilo pravilno i ekonomično, treba da se istovremeno u sušari suše
piljenice: 1. iste vrste drveta, 2. najednake debljine, 3. po mogućnosti najednake po


Žetne vlage.
303




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Nije zadatak ove radnje da raspravlja o teoretskim osnovama sušenja Hi o
vrstama, tiporvlima i karakteristikama sušara, ili o načinu slaganja piljen ca u sušari.
Zadatak je ove radnje da ukratko ocrta osnovne smjernice rukovođenja sa procesom


ušenja pojedinih vrsta drveta. Pretpostavlja se, da je voditelj procesa sušenja upućen
u osnovne fizikalne zakone i da poznaje elemente tehnologije drveta.
2. Općenito o sušenju
Proces umjetnog sušenja drveta treba raščlaniti u tri različita perioda: 1. period
zagrijavanja drveta; 2. period sušenja drveta; 3. period izjednačenja vlage.


Osnovni je zadatak perioda zagrijavanja drveta da se drvo zagrije na temperaturu
nešto malo višu od temperature koja će se upotrebti u početku sušenja. U ovoj
periodi uzduh u komori je gotovo posve zasićen. Ovo iz razloga da se ubrza zagrijavanje
drveta i da se spriječi evaporacija vlage sa površine drveta. Trajanje ove pe>tiiode
zavisi o: 1. vrsti drveta, 2. debljini piljenica, 3, početnoj vlazi drveta i 4. temperaturi
sušenja.


Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja (Ihne 153) može se povući slijedeći
«aključak: što je relativna vlaga komore viša, piljen ce tanje, početna vlaga drveta
veća i temperatura sušenja niža to je za zagrijavanje drveta potrebno kraće vrijeme.—
U tabeli 1 donosimo približne podatke o trajanju perioda zagrijavanja (Ihne 155).


Tabela 1
Debljina piljenica
u mm
Početna vlaga
drveta u %
Vrijemeu
zagrijavanja
satima
Meko
´
25
60
25
75
25
75
3
2
10
5
Tvrdo
-
25
60
25
75
25
75
5
3
16
8


Period sušenja je najvažniji u procesu sušenja drveta. U ovom periodu drvo gubi
«vtoju vlagu do stepena konačne vlage.


Ovaj period sušenja treba raščlaniti u 3 faze. Prva faza traje od sirovosti do
(teorijski) stanja zasićenosti vlakanaca vlagom. Osnovna je karakteristika ove faze
da je brzina evaporacije konstantna.. Međutim uslijed razlike u brzini kretanja vlage


iz unutrašnjih slojeva prema periferij´ i brzine evaporac:je naistaje momenat kada
površ´nski slojevi drveta nisu više zasićeni vlagom. Ovaj momenat naziva se u procesu
sušenja kritičnom točkom. Ova kritična točka korespondira, teorijski, točki zasićenosti
vllakanaca drveta vlagom. Praktično, ova točka korespondira sa vlagom koja je
iznad vlage točke zasićenosti žice. Ova vlaga varira prema uslovJma sušenja. Druga
faza započinje u kritičnoj točki a zaiVTŠava u momentu kada su površinski slojevi
dostigli higroskopsku ravnotežu sa relativnom vlagom uzduha. Osnovna je karakteristika
ove faze što brzina sušenja opada. Treća faza započinje od momenta kada su
površinski slojevi dostigli higroskopsku ravnotežu, a unutrašnji su slojevi drveta još
dosta vlažni, i traje do momenta kada je prosječni stepen vlage drveta jednak konačnoj
vlazi drveta. Shematski prikaz brzine sušenja kao funkcije prosječnog stepen«
vlage drveta prikazan je u si, 1.
Na, si. 2 prikazana je krivulja sušenja drveta kao funkcija vremena sušenja. Ova.
krivulja dobivena je prirodnim sušenjem areševine od 160 do 12% vllage (Tiemann,
Kiln Drying of lumber, 150 po Ihne-u, str. 54). Iz ovoga se diagrama vide razlike
u brzini sušenja iznad i ispod točke zasićenosti vlakanaca vlagom. Za vrijeme evapo


304




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 31     <-- 31 -->        PDF

racije slobodne vode brzina isušenja je znatna, a za vrijeme isparavanja vezane vlage
brzina sušenja je usporena.


Trajanje perioda sušenja ovisi o nizu faktora. Ove faktore možemo podijeliti u
dvije grupe. Prva grupa faktora pripada svojstvima, dimenzijama i vlazi drveta. To su
vrst drveta (vol. težina, koeficijenat difuzije, točka zasićenosti ž.´ce, utezanje, unutarnja
naprezanja i dr,), dimenzije piljenica početna i konačna vlaga, nač n piljenja
(bočnice, bl.stače). Druga grupa faktora vezana je o karakteristike sušionice. To su
temperatura, relativna vlaga, cirkulacija uzduha i dr.


i faza f i faza U


V


fa-sa


*




1


!-9´\


* \


i


l \ ´


3´$


2 \ i


VB i:


1 \


18
S:9


i 0


OQ *0 20 0


e,\




\J0x qa drveta /ž


SI. 1 Brzina sušenja kao funkcija prosječnog stepena vlage drveta (Ihne 53)
SI. 2 Krivulja sušenja drveta (Ihne 54)


Prof. Kollmann je pojednostavnivši jednadžbu za difuziju došao do izraza za iz
računavanje vremena sušenja, koji vrijedi samo za sušenje drveta vlagom ispod točke
zasićenosti vlakanaca. Taj izraz glasi:


T-a-(ln U1)-lnue)(--J ! T )


gdje je T ´-= vrijeme sušenja u satima, ub = početna vlaga dnveta, ue = konačna» vlaga


drveta, d = debljina piljenica, a = koe.icijetnat difuzije, kojj za meko drvo (t0 =; 450


kg/m3) iznosi 0,0418, a za tvrdo drvo (to = 670 kg/m3) iznosi 0,0265.


Na osnovu ove formule Prof. Kollman konstruirao je posebno računalo za izra


čunavanje vremena sušenja drveta (Vidi Ing. E. Bosanac, Računala za praksu, Šumar


ski list 1939, str. 294).


Treći period je period izjednačenja vlage drveta. Ovaj period je relativno kra


tak. Ovaj period počinje od momenta kada je prosječni postotak vlage drveta dostigao


žetjeni konačni postotak rvilage. — Trajanje ovog perioda ovisi o vrsti drveta i debljina


paljenica. Ne mogu se dati točni podaci o trajanju ovoga perioda. Orijemracioni po


daci o trajainiju ovoga perioda za debljine piljeniea od 15 do 50 mm jesu slijedeći


(IhjwSm):


10 do 20 sati za meko drvo,


15 do 40 sati za tvrdo drvo.


3, Režimi sušenja


Pitanje načina sušenja i trajanja sušenja drveta raspravljano je u stručnoj literraturi
vrlo dugo. — Na osnovu dugotrajnih istraživanja američkih istraživača utvrđeni


305




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 32     <-- 32 -->        PDF

su režimi: sniženja za pojedine vrste drveta. Poznati su režimi sušenja Laboratorija e*
šumske proizvode1) za meko i tvrdo drvo. U novije vrijeme izradio je na osnovu svojih
istraživanja i iskustava Henderson svoje režime sušenja.2) Ovi se režimi sušenja
među ostalim razlikuju od Madisonskih po tome što je temperatura vlažnog termometra
u taku sušenja konstantna. Njemačka praksa prhvatila je ove režime.´) *)
Engleska praksa prihvatila je također ove režime. Ovdje je potrebno posebno istaknuti
djelatnost engleskog Laboratorija za istraživanje šumskih proizvoda.5) Ruska praksa
prihvatila je također američke režime sušenja i ujedno na osnovu ovih režima izradila
je režime za neke vrste drveta.6)´)


Režim sušenja određuje temeperaturu i relativnu vlagu uzduha u toku procesa
sušenja neke vrste drveta. Provođenje režima sušenja može biti ili po vremenu (Uterhark,
Ihne) li po stepenu vlage drveta (FPL Mad son, Henderson i dr.).


Vremensko reguliranje režima sušenja jednostavnije je i lakše. Kao što smo
ranije utvrdili trajanje sušenja ovisi o vrst; drveta, dimenzijama piljenica, početnoj
i konačnoj vlazi, načinu piljenja, konstruktivnim karakteristikama sušare (brzina cirkulacije
uzduha, dimenzija složaja, način slaganja). Iz toga izlazi da trajanje sušenja
pojedinih vrst drveta varira u širokim granicama. Zbog ovih varijacija vrijeme sušenja
nije pogodno za reguliranje režima sušenja. Danas se iz tih razloga režim sušenja
koordinira po stepenu vlage drveta.


Režimi sušenja mogu se primijeniti samo kod modernih sušara kod kojih se može
lako kontrolirati temperatura i relativna vlaga uzduha i kod kojih je brzina cirkulacije
uzduha na odgovarajućoj visini (2 m/s).


U tabeli 2 iznosimo režime sušenja za američke vrste listača prema podacima
Forest Products Laboratory, Madison, U. S. A. (Henderson 1947, str. 216). U ovoj
tabeli oznake imadu slijedeće značenje: M—1 do 8 oznaka režima, ts temperatura
suhog termometra, t„ temperatura vlažnog termometra na psihrometru,

vlaga uzduha u komori.


Tabela »


S3 M—1 M—2 M—3 M—4
ts tv ts tv ts tv ts tv
K 7 3 °C °C % «C % % %
>40 60,0 55,5 80 57,2 53,3 80 54,5 50,5 80 51,7 47,8 80
40 62,8 57,2 75 60,0 54,5 75 57,2 52,2 75 54,5 49,5 75
30 6575 58,4 70 62,8 56,1 70 60,0 53,3 70 57,2 50,5 70
25 68,3 57,8 60 65,5 55,5 60 62,8 53,3 60 60,0* 50,5 60
20 71,1 57,2 50 68,3 55,0 50 65,5 52,8 50 62,8 50,0 50
15 73,9 52,8 35 71,1 51,1 35 683 51,1 40 65,5 48,9 40
10 76,7 46,7 20 73,9 44,5 20 71,1 4C,1 25 68,3 43,9 25


-, ,
´) Forest Products Laboratory, Madison, U. S. A.
2) H. L. Henderson, The air seasoning and kin drying of wood, New York 1947s)
Warlimont, Das künstliche Holztrocknen, Berlin 1929.
4) Fiatscher, Handbuch des Sägebetriebes, Berlin 1929,
5)Forest Products Research Laboratory, Princes R&borough.
6)Uspaskij, Drcvesina jejo obrabotka, Moskva 1946.
7)Mandžoš-Osadžijev, Kratki spravočnik po derevoobrabotke, Moskva 1945.


306




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Tabela 8


M—5 | M—6 M—7 | M—8


as


a o t, tv ts tv ts tv U t, °C °C % °C % °C °C % °C "C %


>40 48,9 45,0* 80 46,1 42,8 80 43,3 40,5 85 40,6 38,3 85


40 51,7 46,6 75 48,9 43,9 75 46,1-42,8 80 43,3 40,0 80


30 54,5 48,4 70 51,7 45,5 70 48,9 43,9 75 46,1 41,7 75


25 57,2 49,5 65 54,5 46,6 65 51,7 44,5 65 48,9 42,8 70


20 60,0 48,9 55 57,2 46,6 55 54,5 44,5 55 51,7 43,3 60


15 62,8 48,4 45 60,0 46,1 45 57,2 43,9 45 54,5 42,8 50


10 65,5 44,5 30 62,8 42,2 40 60,0 42,2 35 57,2 41,7 40


U tabeli 3 sadržani su režimi sušenja za američke vrste mekog drveta (četinjača)
prema po da c ma Forest Products Laboratory, Madison, U. S, A. (Henderson, 1947, str.
217—218). M—0 do 000 je oznaka režima, I—IV /kategorije početne vlage drveta,
ostale oznake kao u tabeli 2.


Tabela 8


% vlage drveta ts tv
I III IV "C °C


"
rezani M—0


>30 >25 >20-— 57,2 53,9 85
30 25 20 — 65,5 55,9 60
20 16 13 — 79,5 60,0 40
15 12 10 — 79,5 54,5 30


režim M—00


>40 >35 >30 >25 71,1 67,2 85
40 35 30 25 76,7 65,5 60
20 16 13 13 82,2 57,2 30


režim M—000


>40 >35 >30 >25 82,2 78,4 85
40 35 30 25 87,7 75,5 60
20 16 13 13 93,3 65,5 30


307




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 34     <-- 34 -->        PDF

U tabelj 4 donosimo režime sušenjadeison-u (1947, str, 209—215).
američkih vrsta listača i četinjača po Hen
Tabela 4
03 (U
"> i »C
tv
°C %
t. tv
°C %
te tv
°C %
U—l H—2 H—3
zagrijavanje
1 h´cm
>40
40
35
30
25
20
15
10
46,1
46,1
4T,8
49,5
51,7
54,5
57,2
60,0
65,5
45,0
44,5
44,5
44,5
44,5
44,5
44,5
44,5
44,5
95
90
80
74
66
5>3
48
40
30
zagrijavanje
lh/cm
>40
40
28
20
16
12
9
7
46,1
46,1
48,9
51,7
54,5
57,2
60,0
62,8
65,5
45,0
43,3
43,3
43,3
43,3
43,3
43,3
43,3
43,3
95
85
72
61
52
44
38
33
28
zagrijavanje
lh/cm
>40
40
29
22
17
13
10
8
49,0
49,0
51,7
54,5
57,2
60,0
62,8
65,5
68,3
47.8
45.0
45,0
45,0
45.0
45,0
45,0
45,0
45,0.
95
80
67
58
50
42
3T
32
28
H—4 H—5 H—6
zagrijavanje
l´h/cm
>40
40
33
26 .
21
16
12
9
54,5
54,5
57,2
60,0
62,8
65,5
68,3
71,1
73,9´
52,8
49,0
49,0
49,0
49,0
49,0
49,0
49,0
49,0
92
74
63
55
47
41
35
31
29
zagrijavanje
1 h/cm
>40
40
32
25
19
14
10
60,0
60,0
62,8
65,5
68,3
71,1
73,9
76,7
57,8
54,5
54,5
54,5
54,5
54,5
54,5
54,5
54,5
90
75
65
56
49
43
38
33
zagrijavanje
lh/cm
>40
40
32
25
19
14
10
62,8
62,8
65,5
68,3
71,1
73,9
76,8
79,5
60,0
56,3
56,3
56,3
56,3
56,3
56,3
56,3
85
71
62
55
47´
42
37
32
H—7
zagrijavanje
1 h/cm
>12
12
11
9
8
49,0
51,0
54,5
57,2
60,0
65,5
46,8
44,5
44,5
44,5
44,5
44,5
88
67
56
48
41
31
*


308




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Od ruskih režima donosimo propise, koji su od interesa za nas. To su režimi sušenja
drveta za potrebe avionske industrije po propisu VIAM (tabela 5) i režimi sušenja
breze i bukve po propisu CNIIMOD-a za ihrezu i bukvu (tabela 6). Ovi režimi
vrijede za paljenice debljine do 35 mm.


Tabela 5


A—3 A—6 A—7
% vlage
drveta ts
°C
ty
°C % ts
<*C
.tv

ts tv
°C %
zagrijavanje
3 sata 55 55 100 59 59 100 53 53 100
40 50 4T 85 51 47 80 45 42 84
35 50,5 47 82 52 47 75 45,5 42 82
30 52 4T 75 54 47 67 46 42 79
25 55 47 65 57,5 47 55 47 42 74
20 58 4T 54 61 47 46 49 42 66
15 61 47 45 63,5 47 40 52,5 42 53
10 63 47 41 65 47 37 56 42 44
vlaženje 68 61 72 70 63 71 61 55 73


Tabela 6


% vlage
drveta


% vlage
drveta


"U -i


tv IM ,3 ts tv %


ts


ts
tv


»C «C % 2 > »C


%


»C




°C


°C


B—1 B-
2 Bu—1
48 69 57 86 20 55 50 76 18 70 60,5 85
35 60 55 77 15 55 45 58 — — — —
25 60 52 66 12 65 50 45 — — — —
16 60 49 55 <12 65 45 32 —. —. — —
10 60 45 42


Da bi olakšali praksi izbor pojedinih režima za naše vrste drveta donosimo u
tabeli 7 oirijentacioni pregled primjene režimal sušenja za pojedine vrste drveta i dimenzije
piljenica. Sličan prijedlog izradio je .ruski institut CNIIMOD (Seljugin).


Ova pregledna tabela treba da posluži našoj praksi za orijentaciju kod izbora
režima sušenja. Osim o vrsti drveta, dimenzijama, načinu piljenja te početnoj i konačnoj
vlagi, treba voditi računa i o> finoći drveta. Fina hr|astovina ina pr, moći će se
sušiti po nešto oštrijem režimu od grube hrastovine.


309




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Tabela 7


Debljina piljenica u mm


Vrst drveta


16—35 40—60 65—85 .90—120


bor I kat M—00—.1, H—5 M—00—III, H-4 M—0—IV, H—3 M—8


bor II kat M—000—III, H—6 M—00—II, H—5 M—0—I, H—2 M—7


jela i smreka I M—000—IV, H—6 M—00—II, H—5 M—0—JII, H—3 M—6


jela i smreka II M—000—II, H—6 M—00—I, H—5 M—0—II, H-4 M—5


bukva A—3, M-4 , H—3 M—5, H—2 M—6, H—1 M—7


hrast " A—7, M—5, H—2 M—6, H—1 M—7 M—8


lipa, topola M—1, H—5 M—2, H—4 M—3, H—4 M—4, H—3


jasen, brijest A—6, M—2, H—4 A—6, M—3, H-4 M—4, H—2 M—5, H—Z


klen, javor M—3, H—4 M—4, H—3 M—5, H—2 M—6, H—1


orah M—5, H—1 M—6, H—1 M—T M—8


bukva i hrast svih dimenzija prirodno osušena! —´ H—7


I kat — stolarska roba; II klat — građevna roba.


Režimi sušenja mogu se osim tabelarno prikazati i grafički. Donosimo primjera
radi grafički prikaz režima M—5 j H—3.


4. Kontrola sušenja
Tri su osnovna faktora o kojima ovisi sušenje drvetia, to su: 1. temperatura
uzduha, 2. relativna ivilaga uzduha, 3. cirkulacija uzduha.


Voditelj sušenja treba ova tri faktora u toku sušenja pnavilmö regulirati. Njegov
osnovni cffljjj treba da bude, da u što kraće vrijeme osuši drvo na odgovarajući stepen
vlage, a da pri tom drvo nema mikakovih grešaka uslijed nepravilnog sušenja.


Kontrola sušenja može se vršiti direktno ili indirektno. Za direktnu kontrolu
sušenja služe nam razni kontrolni instrumenti, za temperaturu termometri, za relativnu
vlagu uzduha psihroimetr´i, za smjer kretanja uzduha aparat za diimljenje, za
brzinu kretanja uzduha anemometri i t. d. Za indirektnu kontrolu služe kontrolne
daske, na kojima se utvrđuje pad vlage drveta u toku sušenja. Osim pada vlage drveta
u toku sušenja potrebno je pravilnost procesa sušenja kontrolirati rasporedom vlage
u presjeku piljen´ca. Za to nam služe posebne probe za utvrđivanje rasporeda vlage
drveta. Nepravilnost rasporeda vlage u vanjskim i unutrašnjim slojevima drveta daje
zaključiti da postoji opasnost oštećenja drveta uslijed pojave grešaka (skoravanje,
unutarnje raspukline ,i dr.) Opasnost pojave ovih grešaka dade se najbolje utvrditi
probauna za utvrđivanje unutarnje napetosti u piljenicama.


Ne ulazeći, zbog pomanjkanja prostora, u teoretske osnovice rada kontrolnih
instrumenata, mi ovdje donosimo diagram za određivanje relativne vlage uzduha na
osnovu temperature suhog termometra i psihrometrijsike razlike (razlika u temperaturi
suhog i mokrog termometra psihrometra).


Osim ovih kontrolnih instrumenata postoje danas uređaji za automatski reguliranje
procesa-sušenja. To su Foxboro, Siemens, Vibo, Comessa uređaji za automatsko
reguliranje procesa sušenja. Prvi je američki, drugi njemački, treći i četvrti^ francuski
proizvod. Zbog naprijed navedenih razloga ne možemo se upustiti t| prikaz i rad ovih
uređaja.


Ovdje ćemo ukratko opisati indirektnu kontrolu procesa sušenja. Iz složaja pi-
Ijenica š to iz najvažnijeg dijela složaja uzmu se jedna do dvije piljenice. Ove paljenice
služe za izradu kontrolnih dasaka i proba za utvrđivanje početnog stepena vlage
drveta, te rasporeda vlage drveta unutar presjeka piljenica i proba za utvrđivanje
unutarnjih napetosti u piljenici. Od svake se piljenice izrade 3 kontrolne daske (A,


310




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 37     <-- 37 -->        PDF

SI. 3. Grafički prikaz režima sušenja M-5




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 38     <-- 38 -->        PDF

SI. 4. Grafifki prikaz režima sušenja H-3




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 39     <-- 39 -->        PDF

313




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 40     <-- 40 -->        PDF

B, C, D, E, F) ii 2 probe za utvrđivanje početnog stepena vlage drveHa (a, (b, c, d)
prema slici 6.


Na probama a, b, c, i d utvrdi, sq vaganjem težina´ u početnom (sirovom) stanju
(točnost naganja 0,1 gr) i nakon sušenjia kod temperature od 100±5° C u posebnim
sušionicama težina u posve isušenom stanju, Stepen vlaige drveta utvrđuje poznatim
izrazom


T\—T„´
v = — - 100


To


gdje j´c Tv težima probe kod v postotaka vlage» To težina, probe u posve isušenom
stanju. — Stepen početne vlage utvrđen je na ukupno 4 probe i te ovih se podataka
izračuna prosjek. Ova prosječna početna vlaga drveta služi nam kao osnovica za sam
proces sušenja i z,"a kontrolu procesa sušenja,


+f * -vf


A


´. 7


-tf


/ / //


SI. 6. Izrada kontrolnih dasaka i proba za utvrđivanje vla^e.


Kontrolne daske potrebno je prije početka sušenja vagnuti i težinu kontrolne
daske u vlažnom stanju napisati na samu dasku.


Kontrolne daske potrebno je smjestiti unutar složaja. Ako imademo 6 kontrolnih
dasaka tada staviimo u složaj sa svake strane po tri kontrolne daske. Ako imademo
samo tri kontrolne daske tada ih je potrebno smjestiti! u složaj samo sa jedne strane
i to, kod komora u kojima ne možemo mijenjati smjer kretanja uzduha, sa izlazne
strane složaja t, j . sa strane iz koje izlaei zasićen uzduh iz složaja. Položaj ovih kontrolnih
dasaka treba da je takav da nam kontrolna vaganja daju prav Inu sl:ku samog
procesa sušenjia. Najbolje je, ako se kontrolne daske smjeste tako, da jedna leži u
prvoj trećini 2 do 3 reda od vrha složaja, druga u drugoj (trećini u sredini složjaja,
treća u trećoj trećini 2 do 3 reda od dna složaja.


Ove kontrolne daske treba kod kontinuiranog sušenja| dnevno vagatil u jutro´ i na
večer, & kod diskontinuiranog sušenja (prekid za vrijeme noći) dnevno svako jutro
prije nastavka rada sušare. Ovo dnevno vaganje siluži nam za utvirđivanje postotka
vlage drveta odnosno za kontrolu samog procesa sušenja. To se vrši na slijedeći način.
Na osnovu težine kontrolne daske i početnog stepena vlage drveta utvrđuje se težina


Tv T
kontrolne daske u posve isušenom stanju iz formule v =—_ , -— . 100 ili jednadžba
To.v °
To + , n n = Tv gdje su nam poznate velič´ne T , i v, a treiba naći težinu u posve 1 100 Tv,
isušenom stanju (T0) koja je jednaka T0 = r^r, ,


Ovu težinu (To) treba isto tako napisati na dnu kontrolne daske. Na osnovu
težine kontrolne daske u pojedinim fazama sušenja (Tv) i težine kontrolne daske u
posve isušenom stanju (To) izračuna se postotak vlage drveta u toku sušenja.


Ovo ćemo objasniti jedinim primjerom. Ako je težina kontrolne daske A u
vlažnom stanyu 4573 gr, a stepen početne vlage drveta 42%^ tada težina u posve isušenom
stanju iznosi


100 X 4573


To = = 3220 gr


100+42


314




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 41     <-- 41 -->        PDF

SI. 7. Nomogram za / vlage drveta




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Težina kontrolne daske nakon sušenja od 24 h vagalia je 4150 gr, «repemj vlagekoji)
odgovara ovoj težini iznosi


4150 — 3220


. 100 = 28,8 ~ 29%


3220


Da bi olakšali kontrolu sušenja odnosno utvrđivanja stepena >viäge drveta u toku
«ušenja konstruirali smo nomogram (si 7). Pomoću ovog nomograma možemo utvrditi
stepen početne vlage drveta, težinu kontrolnih dasaka u posve isušenom stanju
i kod konačne vlage drveta, te postotak vlage drveta u toku sušenja. Jednim primjerom
Ha samom nomogramu razjašnjen je način njegove upotrebe. Ovakav nomograms
olakšat će praksi potrebna obračunavanja u toku procesa sušenja.


81. 8. Krivulja vlage u piljenici (po Tiemann-u Sti)
Raspored vlage unutar presjeka piljenfoa utrvirđuje se na posebnim probama, Ove
»e probe raspile na više laimela i za svaku se tada posebno utvrdi postotak vlage drveta,.


,ć7y7&Z7\ ĆŠTć?^ ćL7&Z7k^7\


c A


r r


SI. ». Probe za utvrđivanje unutarnjih naprezanja u đrvetu.


Krivulja rasporeda vlage od centra do periferije presjeka jest parabola. (SI. 8.)
Ako je »m« prosječni postotak vlage u drvetu, »e« postotak vlage higroskopske ravnoteže
{na površini drveta), »p« postotak vlage u sredini presjeka piljenice tada je


p = s/a (m — e) + e


Unutarnje napetosti, koje su posljedica nepravilnog sušenja, a uzrok sti raznim
greškama, utvrđuju se na posebnim probama. Veličina i oblik ovih proba ovisi o
debljini piljenica. Na si. 9 prikazane su neke od osnovnih oblika ovih proba.


316




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Tabela br. 8 sadrži podatke o dimetazAjama ovih proba (UspaskJj 119),


Tabela 8


Debljina
paljenica
u mm
Dimenzija probe u mm
b c d e f g h k
Debljiina
piljenäca
u mm
Dimenzija probe u mm
b c d e f g h k
15 4 7 4 25 80 13 15 8 8 8 15 13 25
20 5 10 5 25 90 15 18 8 8 8 18 15 25
25 6 13 6 25 100 17 18 10 10 10 18 17 25
30 8 14 8 25 110 18 22 10 10 22 18 35
40 10 20 10 25 120 20 25 10 10 10 25 20 35
50 13 24 13 25 130 22 28 10 10 10 28 22 35
60 10 8 8 8 8 8 10 25 140 23 32 10 10 10 32 23 35
70 12 11 8 8 8 11 12 25 150 25 35 10 10 10 35 25 35


Uspaskij 119


Po obiEku deformacije ovih proba može se zaključiti o prirodi i veličini) unutarnjih
naprezanja. Na si. 10 prikazane su deformacije ovih proba.


R


SI. 1». Deformacije proba za utvrđivanje unutarnjih naprezanja u đrvetu A bez naprezanja,


B površina suha, unutrašnjost vlažna; C skorelost; D povratno naprezanje (Henderson 137)´


5, Greške uslijed nepravilnog sušenja


Kao posljedica nepravilnog procesa sušenja na piljenom materijalu pojavljuje


e niz grešakla, To su skorelost, površinske pukotine, vitllanje, unutarnje pukotine,
kolaps, čeone pukotine, plijiesan, modre, smeđe i crvene milje.
Ovdje nam prostor ne dozvoljava da opišemo ove greške posebno. Za neke od
njih donosimo slike (vidi si. 11, 12 i 13). U tabeli br. 9 donosimo pregledno za svaku
od grešaka uzroke, mjere sprečavanja pojava orvih grešaka i mjere popravljanja ovih
grešaka, ako se one pojave. Ova tabela izrađena je po podacima L. H. Henderson.
The air seasoning and kiln drying of wood, 1947.


377




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 44     <-- 44 -->        PDF

318




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 45     <-- 45 -->        PDF

319




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Sl. IL Deformacije piljenica


(po TJ. S. Forest Products Laboratory).


SJ. 12. Izboöenost (I), korttavost (3).


vttoparost (3)


Zaključak


Napfelaili smo ovaj Slanak i prikazali pojedine režime sušenja sa željom da omi
posluže našoj praksi kao siguran oslonac kod rukovođenja sa procesom sušenja u
našim novim sušarama. Naša praksa sušenja je mlada. Ona treba da koristi iskustva
i rezultate dosadašnjih istraživanja na tom području. Da bi mogla korastitji ove rezultate
i iskustva sastaivili smo orijentacicinu tabelu, režima sušenja naših vrsta drveta.
Ova tabela dobro će poslužiti rukovoditeljima procesa sušenja sve dotle dok na
osnovu vlastitih iskustava i rezultata istraživanja ne izvršimo rektifikaciju pojedinih
režima sušenja ili dok ne izradimo nove režime sušenja, koji će najbolje odgovarati
specifičnim karakteristikama naših vrsta drveta, pojedinim sartimem/tima piljene robe
i konstruktivnim karakteristikama pojedinih tipova sušara kod nas.


320




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Ovaj članak fimalde još jedan cilj. Taj je da se na osnovu ovog članka razvije
«diskusija po pitanju primjene pojedinih režima sušenja kod nas. Naglašavamo da je
u modernoj sušari sa mehaničkom ventilacijom uzduha (2 m/s) moguće drvo pravlno
osušiti samo primjenom točno utvrđenih režima sušenja i stalnom kontrolom procesa
«ušenja. Zelja nam je, da iiuaši stručnjaci iz prakse iznesu svoje gledanje na taj problem,
da opišu dosadašnja svoja iskustva sa sušenjem drveta i svoja zapažanja s»
primjenom ovdje iznesenih režima sušenja za pojedine vrste drveta i Sortimente
piljene robe. i J


Mišljenja snio da ćemo takovom izmjenom iskustava samih stručnjaka jiz prakse
otkloniti nepotrebna lutanja i greške..


Primjenom pojedinih režima sušenja, koji najbolje odgovaraju našim vrstama
drveta i sortimentima piljene robe, unijet će se stanovita sigurnost u rukovođenju
procesom sušenja. Ovom primjenom smanjit ćemo sva ona kolebanja u kvaliteti sušenog
drveta, koja su dobrim dijelom poslljiedica primjene nedovoljno provjerenih
propisa sušenja drveta.


Tehnika sušenja drveta nije kao nekad monopolska svojina velikih poduzeća i
stručnjaka. Ona je. zahvaljujući dosadašnjim istraživačkim radovima o osnovicam*
sušenja drveta, postala opća tekov´ina savremene tehnike. Na nama je i na naš´ln stručnjacima
iz prakse da pravilnom primjenom dosadašnjih rezultata istraživanja i iskustava,
tehn´ku sušenja drveta učinimo općom svojiinom i naših tehničkih kadrova koji
rukovode sušenjem drveta.


Summary


In this paper the schedules for kiln drying of wood are discussed.


After the discussion of the fundamental principles of the drying process, the
schedules for kin drying of wood of the Forest Products Laboratory of Madison.
"U. S. A. (M—1 till 8), the schedules for kiln drying of wood by H, L. Henderson
(H—1 till 7), the schedules for kiln drying of wood of russian institut of wood (VIAM
and CNIIMOD) are described and in the table No 7 the application of these schedules
for home-timber are recommanded.


In the chapter 4 the direct and indirect control drying process are discussed.
In the chapter 5 is given a table by H. L. Henderson, of defects in kiln dried wood
and telling in as few words as possible the causes of the defects and the several
ways of preventing or remedying them



Ing. Dušan Vučković (Titograd):


O NEKIM PITÄNTIMA ODNOSA IZMEĐU ŠUMSKIH
GAZDINSTAVA I PREDUZEĆA ZA ISKORIŠTAVANJE ŠUMA.


Potreba zaključivanja ugovora o iskorišćavanju šuma


Sa stvaranjem posebnih preduzeća za iskorišćavanje šuma u svima našim Narodnim
republikama radi izvršavanja republičkih planova šumske i šumsko-industrijake
proizvodnje bilo u cjelini ili najvećim dijelom, a poglavito odvajanjem takvih
preduzeća iz resora šumarstva u resore industrije ili drvne industrije, — javila se
neophodna potreba pobližeg regulisanja odnosa između organa za; upravu šuma i organa
za iskorišćavanje šuma, t. j . između šumskih gazdinstava i preduzeća za iskorišćavanje
šuma (šumskih preduzeća, šum, ind. preduzeća, drvnih kombinata). Ta
je potreba u tol´ko veća što su se odredbe Zak. o šumama i dr. pravnih propisa koji
se odnose na iskorišćavanje šuma i onih za zaštitu šuma nepotrebno povezanih sa
iskorišćavanjem šuma pokazale nedovoljnim da obezbijede racionalno koiišćenje
šuma i posječenih stabala kao i zaštitu šuma povezanu s tim iskorišćavanjem, a što
se nameće kao imperativ u našoj planskoj privredi. S druge stranepreduzećima za


321