DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Nije zadatak ove radnje da raspravlja o teoretskim osnovama sušenja Hi o
vrstama, tiporvlima i karakteristikama sušara, ili o načinu slaganja piljen ca u sušari.
Zadatak je ove radnje da ukratko ocrta osnovne smjernice rukovođenja sa procesom


ušenja pojedinih vrsta drveta. Pretpostavlja se, da je voditelj procesa sušenja upućen
u osnovne fizikalne zakone i da poznaje elemente tehnologije drveta.
2. Općenito o sušenju
Proces umjetnog sušenja drveta treba raščlaniti u tri različita perioda: 1. period
zagrijavanja drveta; 2. period sušenja drveta; 3. period izjednačenja vlage.


Osnovni je zadatak perioda zagrijavanja drveta da se drvo zagrije na temperaturu
nešto malo višu od temperature koja će se upotrebti u početku sušenja. U ovoj
periodi uzduh u komori je gotovo posve zasićen. Ovo iz razloga da se ubrza zagrijavanje
drveta i da se spriječi evaporacija vlage sa površine drveta. Trajanje ove pe>tiiode
zavisi o: 1. vrsti drveta, 2. debljini piljenica, 3, početnoj vlazi drveta i 4. temperaturi
sušenja.


Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja (Ihne 153) može se povući slijedeći
«aključak: što je relativna vlaga komore viša, piljen ce tanje, početna vlaga drveta
veća i temperatura sušenja niža to je za zagrijavanje drveta potrebno kraće vrijeme.—
U tabeli 1 donosimo približne podatke o trajanju perioda zagrijavanja (Ihne 155).


Tabela 1
Debljina piljenica
u mm
Početna vlaga
drveta u %
Vrijemeu
zagrijavanja
satima
Meko
´
25
60
25
75
25
75
3
2
10
5
Tvrdo
-
25
60
25
75
25
75
5
3
16
8


Period sušenja je najvažniji u procesu sušenja drveta. U ovom periodu drvo gubi
«vtoju vlagu do stepena konačne vlage.


Ovaj period sušenja treba raščlaniti u 3 faze. Prva faza traje od sirovosti do
(teorijski) stanja zasićenosti vlakanaca vlagom. Osnovna je karakteristika ove faze
da je brzina evaporacije konstantna.. Međutim uslijed razlike u brzini kretanja vlage


iz unutrašnjih slojeva prema periferij´ i brzine evaporac:je naistaje momenat kada
površ´nski slojevi drveta nisu više zasićeni vlagom. Ovaj momenat naziva se u procesu
sušenja kritičnom točkom. Ova kritična točka korespondira, teorijski, točki zasićenosti
vllakanaca drveta vlagom. Praktično, ova točka korespondira sa vlagom koja je
iznad vlage točke zasićenosti žice. Ova vlaga varira prema uslovJma sušenja. Druga
faza započinje u kritičnoj točki a zaiVTŠava u momentu kada su površinski slojevi
dostigli higroskopsku ravnotežu sa relativnom vlagom uzduha. Osnovna je karakteristika
ove faze što brzina sušenja opada. Treća faza započinje od momenta kada su
površinski slojevi dostigli higroskopsku ravnotežu, a unutrašnji su slojevi drveta još
dosta vlažni, i traje do momenta kada je prosječni stepen vlage drveta jednak konačnoj
vlazi drveta. Shematski prikaz brzine sušenja kao funkcije prosječnog stepen«
vlage drveta prikazan je u si, 1.
Na, si. 2 prikazana je krivulja sušenja drveta kao funkcija vremena sušenja. Ova.
krivulja dobivena je prirodnim sušenjem areševine od 160 do 12% vllage (Tiemann,
Kiln Drying of lumber, 150 po Ihne-u, str. 54). Iz ovoga se diagrama vide razlike
u brzini sušenja iznad i ispod točke zasićenosti vlakanaca vlagom. Za vrijeme evapo


304