DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ovaj članak fimalde još jedan cilj. Taj je da se na osnovu ovog članka razvije «diskusija po pitanju primjene pojedinih režima sušenja kod nas. Naglašavamo da je u modernoj sušari sa mehaničkom ventilacijom uzduha (2 m/s) moguće drvo pravlno osušiti samo primjenom točno utvrđenih režima sušenja i stalnom kontrolom procesa «ušenja. Zelja nam je, da iiuaši stručnjaci iz prakse iznesu svoje gledanje na taj problem, da opišu dosadašnja svoja iskustva sa sušenjem drveta i svoja zapažanja s» primjenom ovdje iznesenih režima sušenja za pojedine vrste drveta i Sortimente piljene robe. i J Mišljenja snio da ćemo takovom izmjenom iskustava samih stručnjaka jiz prakse otkloniti nepotrebna lutanja i greške.. Primjenom pojedinih režima sušenja, koji najbolje odgovaraju našim vrstama drveta i sortimentima piljene robe, unijet će se stanovita sigurnost u rukovođenju procesom sušenja. Ovom primjenom smanjit ćemo sva ona kolebanja u kvaliteti sušenog drveta, koja su dobrim dijelom poslljiedica primjene nedovoljno provjerenih propisa sušenja drveta. Tehnika sušenja drveta nije kao nekad monopolska svojina velikih poduzeća i stručnjaka. Ona je. zahvaljujući dosadašnjim istraživačkim radovima o osnovicam* sušenja drveta, postala opća tekov´ina savremene tehnike. Na nama je i na naš´ln stručnjacima iz prakse da pravilnom primjenom dosadašnjih rezultata istraživanja i iskustava, tehn´ku sušenja drveta učinimo općom svojiinom i naših tehničkih kadrova koji rukovode sušenjem drveta. Summary In this paper the schedules for kiln drying of wood are discussed. After the discussion of the fundamental principles of the drying process, the schedules for kin drying of wood of the Forest Products Laboratory of Madison. "U. S. A. (M—1 till 8), the schedules for kiln drying of wood by H, L. Henderson (H—1 till 7), the schedules for kiln drying of wood of russian institut of wood (VIAM and CNIIMOD) are described and in the table No 7 the application of these schedules for home-timber are recommanded. In the chapter 4 the direct and indirect control drying process are discussed. In the chapter 5 is given a table by H. L. Henderson, of defects in kiln dried wood and telling in as few words as possible the causes of the defects and the several ways of preventing or remedying them Ing. Dušan Vučković (Titograd): O NEKIM PITÄNTIMA ODNOSA IZMEĐU ŠUMSKIH GAZDINSTAVA I PREDUZEĆA ZA ISKORIŠTAVANJE ŠUMA. Potreba zaključivanja ugovora o iskorišćavanju šuma Sa stvaranjem posebnih preduzeća za iskorišćavanje šuma u svima našim Narodnim republikama radi izvršavanja republičkih planova šumske i šumsko-industrijake proizvodnje bilo u cjelini ili najvećim dijelom, a poglavito odvajanjem takvih preduzeća iz resora šumarstva u resore industrije ili drvne industrije, — javila se neophodna potreba pobližeg regulisanja odnosa između organa za; upravu šuma i organa za iskorišćavanje šuma, t. j . između šumskih gazdinstava i preduzeća za iskorišćavanje šuma (šumskih preduzeća, šum, ind. preduzeća, drvnih kombinata). Ta je potreba u tol´ko veća što su se odredbe Zak. o šumama i dr. pravnih propisa koji se odnose na iskorišćavanje šuma i onih za zaštitu šuma nepotrebno povezanih sa iskorišćavanjem šuma pokazale nedovoljnim da obezbijede racionalno koiišćenje šuma i posječenih stabala kao i zaštitu šuma povezanu s tim iskorišćavanjem, a što se nameće kao imperativ u našoj planskoj privredi. S druge stranepreduzećima za 321 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 48 <-- 48 --> PDF |
iskorišćavanje šuma ima se omogućiti planom sječa, odgovarajućim izborom sastoj´na za sječu i pravilnom doznakom, uz racionalno iskorišćavanje drveta, izvršavanje njihovih planskih zadataka kako po obimu tako i po asortimanu. Najzad, ovdje se javlja kao neophodna potreba da se odnosi između prodavca i kupea drveta, koji odnosi specijalno u eksploataciji šuma nijesu nimalo jednostavni, postavljaju tako da se obezbeđuju potrebe i interesi ubije strane omogućavajući im izvršavanje njihovih zadataka i da se za rješavanje čitavog niza pitanja koja siu povezana s iskorišćavanjem šuma tačno preciziraju prava i dužnosti obijc strane, radi lakšeg i pravilnijeg rješavanja eventualnih sporova među njima. Ako ovome dodamo opštu, potrebu preciziranja odnosa stranaka u privredi uopšte, postojeću Uredbu o zaključivanju ugovora u privredi, pojača» obim sječa koji se kod nas provodi zbog potreba zemlje, kao i potrebu pravilnog postarviljanja i određivanja odnosa između prodavca i kupca drveta i kod sječa šuma lokalnog značajla, — onda je nužnost tačnog preciziranja tih odnosa tim veća. Na bazi izrađenog nacrta i dobijenih primjedaba od republičkih minist, šumarstva, Ministar šumarstva FNBJ je krajem novembra 1940 god. propisao Pirivremena. uputstva za sklapanje i izvršenje ugovoj-a ij sječa šuma kao i obrazac ugovora o kupoprodaji drveta koji s njima činii cjelinu. Po *tom obrascu imali su se sklapati! ugovori za sječe u 1950 godini, kako u šumama republičkog tako i lokalnog značaja.. Po tim uputisitviima, ugovaranje je obavezno sa šumskim, pređuzećiima; za isikorišćavanje šuma kao 1 sa dr. pravnim licima, koja vrše eksploataciju šuma u cilju kolektivnog snabdijevanja stanovništva drvetom (drž. preduzeća lokalnog značaja, zadruge, zadružna i dr. preduzeća, ustanove i si.) ako aigovoir traje duže od tri mjeseca. Način ´ugovaranja za. manje količine 4 za vrijeme kraće offl tri mjeseca, Imalo! sir po tim Üpustvima da propišu republička Minist, šumarstva. U vezi s tim početkom 1050 godine Ministar šumarstva FNBJ izdao je i Privremena uputstva za njegu, doznaku i procjenu šuma, između ostaloga i radi (postupka pri realizaciji ugovora o prodaji drveta. ) Na osnovu naknadno primljenih prijedloga od pojedinih Narodnih republika, Minist, šumarstva FNBJ učinilo je labruara 1050 godine neke izmjene i u Privr. uputstvima za sklapanje i izvršenje ugovora i u obrascu ugovora o prodaji drveta. —i Tako ispravljena Uputstva, i obra* zac ugovora donijelo jei »Šumarstvo« u broju 6/40, a načinjen je i seperatni otisak iz »šumarstva« li dostavljen republičkim minist, šumarstva. Ma da pitanja odnosa šum. gazdinstava i preduzeća za isikorišćavanje šumo, daju puno materijala za diskusiju, naročito nakon uvođenja u praksu ugovora o prodaji drveta, i mal da, so tu radi o vrlo; važnim pitanjima, u našoj stručnoj štampi nije do sada o tome ništa objaviljeno. Nije nam poznato, da je o ovim pitanjima raspravljano ni; u šumarskim sekcijama DIT-,a, odn. šumarskim društvima N. B. Možda je tome jedan od razloga, i to što u 1950 godim! nijesu.´ svuda ni zaključivani ugovori o prodaji drveta između šum. gazdinstava i preduzeća, za iskorišeivanje šuma (na pr. NB BiH). U ovom članku razmotrićemo neke odredbe navedenih Privr. upustava za sklapanje i izvršenje ugovora za sječu šuma i neke odredbe iz obrasca ugovora, o prodaji drveta, sa osvrtom na prošlogodišnji rad preduzeća za iskorišćavanje šuma po ugovorima sa šum. gazdinstvima u NB Crnoj Gori i na primjenu ugovornih odredaba, s,a namjerom da posluži kao potstrek za daljnje osvjetljavanje ovih problema. Rokovi doznake, procjene | primopredaje doznačenih stabala Među osnovnim propisima Privr, upustava za sklapanje i izvršenje ugovora zu sječu šuma nalazi se odredba da su organ koji upravlja šumom i šumsko pređuzeće za iskorišćavanje šuma dužni sklopiti ugovor najkasnije do 1, XII, za drvne mase odobrene za sječu godišnjim planom obima sječa radi podmirenja proizvodnih planskih zadataka preduzeća za narednu godinu. Doznaka stabala za sječu, procjena i obračun drvnih masa ima se izvršiti, po Privr. uputsbvlima za njegu, doznaku i procjenu šuma najkasnije do 15. XI., s tim da sie, ukoliko to ne bude bilo moguće provesti u pojedinim Narodnimr republikama do određenog roka, ovaj zadatak ima izvršiti u etapama tako da se predaja mase određene za sječu u pojedijnitn kvartalima izvrši najkasnije 30 dana prije početka kvartalla. Primopredaja doznačenih stabala ima se izvršiti najkasnije do 15.XIT. (ukoliko se ne radi o naknadnoj doznaci ili o nemogućnosti provođenja doznake do određenog roka). Nema sumnje da unaprijed izvršeno provođenje doznake za sječe u narednoj godini ima mnogo dobrih strana ;i da je pravilno ako se tako radi, ali za sada u praksi nailazi se u ovom pogledu na ni z teškoća , Preduzeća za iskorišćavanje šuma na pr. ne znaju unaprijed svoj planski zadatak za narednu godinu često ni po obimu} ni vrstama dnveta, ia još manje po sortimentima, a ima slučajeva da preduzeća 322 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ne mogu unaprijed da odrede ni područja koja će iduće godine iskorišćavati (jer istn to zavisi od mogućnosti izgradnje za to potrebnih izvoznih sredstava, ivi zbog drugih do tada neirtješenah pitanja >u pogledu iskorišćavanjla nekih područjla). Teškoće u praksi nastaju i kod naknadnih doznaka. Uputstva i obrazac ugovora predviđaju da će se naknadna doznaka provoditi po naknadnom planu sjeća i u slučajevima povećanja plana ili proizvodnje novih sortimenata, za čije izvršenje te naknadno doznačene drvne mase postaju predmet istog ugovora ako se nalaze u istim sjecištima gdje je doznačena, ranija ugovorna dmina masa, U praksi, ne samo u NR Crnoj Ćori, naknadno, provođenjie doznaka, u vezi sa izmjenama utvrđenog proizvodnog plana pre du zeca za iskorišćavanje šuma, vrlo je česta pojava, osobito za naknadnu proizvodnju nekih šumskih sortimenata (tesana građa´, štabovi za dalekovode, 1.1. stubovi i si.), Ukoliko izmjenama plana dolazi do smanjenja ranije date proizvodnje pojedinih ´sartimenata na račun povećanja plana proizvodnje dr. sortimenata ili postavljanja proizvodnje novih sortimenata, utoliko: ranije provedena doztniakla gubi od svog značaja i komplikuj´e odnose organa za upravu šuma i preduzeća za iskorišćavanje šuma, Pravima doznaka i primopredaja stabala koja čine predmet ugovora mnogo se oteža via, jer se dio ranije doznačenih stabala koji je obuhvaćen zapisnikom primopredaje ima, u vezi s izmjenom plana, izuzeti 4z zapisnika primopredaje t, j . iz ugovora,, a u primopredajni zapisnik unijeti naknadno doznačena stabla. A to često nije nimalo lako provesti. Sa ustaljivanjem plana sječa, i plana proizvodnje ove će ise teškoće naravno smanjivati, alil za sada morama s njima još računati. Zahtjevi kupca i prodavca drveta u) pogledu doznaka Pitanje same doznake zaslužuje posebnu pažnju. Ovdje ćemo istaknuti samo neke momente u pogledu zahtjeva za doznake sa gledišta organa koji šumom upraivlja i poduzeća koje šumu iskoriišćava. Privr. upuistva za njegu, doznaku i procjenu šuma pravilno određuju momente koji odučuju o izboru sastojina za sječu, kao i. o redu kojim u prebornim šumama treba stabla doznačivati. Tako se uglavnom i sprovodi doznaka, Međutim, preduzeće za iskorišćavanje šuma zahtijeva da mu se dozna čuju u prvom redu potpuno zdrava stabla ili vrlo malo defektna , jer mora da proizvodi građu i za izvoz u inostranstvO´ koja mora odgovarati ugovorenom kvalitetu, pošto u protivnom ne može izvršiti takve svoje planske zadatke. Zahtjevi obi je strane su opravdani ali oprečni. Potrebno ih je stoga uskladiti AH stanlje pojedinih šuma to uvijek ne omogućava. Ovoi usklađivanje je utoliko teže provesti ukoliko za odnosne šume nema uređajnih elaborata i ukoliko je doznaka (a možda j primopredaja doznačenih stabala) ranije provedena, a procjena doznačenih drvnih masa gdjekad nije izvršena po pomenutim Uputstvima. Preduzeća za iskoriišćivanje šuma nemaju po pravilu dovoljno1 iskusnih stručnjaka da bi prilikom primopredaje doznačenih stabala mogli staviti prigovore u pogledu doznakeodn. krvlalitativne procjene drvne mase i mogućnosti dobijanja iz nje onih i onoliko sortimenala koje postavlja njihov proizvodni plan. U NR Crnoj Gori na pr, prilikom doznake prisutan je pretstavnlk preduzeća, a to je nedovoljno upućen manipulant, koji! obično i ne stavlja na doznaku nikakve primjedbe i potpisuje doznačne knjige; zbog toga se i nö vrši posebna primopredaja doznačenih stabala, već se na osnovu tako potpisanih doznačnih knjiga sastavljaju primopredajni zapisnici doznačenih stabala klao sastavni dio ugovora. Zbog ovoga se u praksi dešavaju nesporazumi i sporovi između šum,, gazdinstava i preduzeća za iskoirišćavanje šuma ijler pomenuta preduzeća, makar i ne bila u prarvtu ni sa svoga stanovišta, t. j. makar imala mogućnosti izvršenja svoga plana od dozipačenih stabala, izbjegavaju sječu onih. stabala koja prvenstveno dolaze vi obzir za doznaku, zbog sporova s radnicima i poskupljenja proizvodnje, o čemu će i kasnije biti riječi. Nijesu rijetki slučajevi da preduzeća stavljaju zahtjeve da im se (naročito ako se radi o hitnim naknadnim proizvodnim zadacima) doznače stabla u već ranije sječenim šumama gdje postoje izvozne naprave, a koje bi površine morale biti za duži vremenski period pošteđene od svih naknadnih sječa. Ovo je naročito slučaj kod 323 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 50 <-- 50 --> PDF |
/ izrade tanjih sortirnenatla ili tesane građe koja se gotovo nikad ne može dobiti u traženoj količini u redovnim sjecištima; na drugog strani, gdje bi se ti sortimenti mogli doibiti bez štete po šumu, preduzeća odbijaju sječu jer tamo nemaju izvoznih naprava. Nema sumnje dai će se dotaknuta i dr. pitanjla s ovim u vezj] pojavljivati na dnevnom redu sve dotle dok se ne izrade šumsko-uređajni elaborati, dok ne bude mogućnosti da doznaku provode iskusni stručnjaci i dok se između organa za upravu šuma i organa za iskorišćavanje šuma ne uspostave takvi odnosi koji će omogućavati sporazumno određivanje i sjecišta i obima sjieča po vrstama drveta i asortimanu u skladu sa stvarnim mogućnostima šuma. U NR Crnoj Gori ova je isaradnja do sada bila vrli» slaba i zapravo tek u ovoj godimii preduzete su odlučne mjere za izbjegavanje dosadašnjeg načina rada pri planiranju godišnjih sječa od strane industrije gotovo nezavisno od resora šumarstva A to ne samo lio obimu, već ii po vrstama drveta, asortimanu i po preduzećima odnosno šumskim područjima. Ovo je dovodilo i do samovlasoilh sječa od strane preduzeća i u tekućim i ranijim sjecištima, a time do osjetnih šteta samim šumama. Izrada uređajnih elaborata napreduje vrlo sporo zbog oskudice kadrova, a podaci inventarizacije šumia ne mogu svuda dati potrebne podatke. Zbog ovoga treba i ubuduće računati s ´navedenim teškoćama, odnosno usklađivati potrebe i interese obije strane u opštem interesu s gledišta potreba narodne privrede klao cjeline| i šumske privrede. Pri ovakvom stanju stvari, mišljenja smo da bi doznaka i primopredaja doznačenih stabala po kvartalima stvarala manje teškoća, a ne bi išla na uštrb ostvarenja plana preduzeća za iskorišćavnje šum. Sječa doznačenih stabala Kod izvršenja sječa^ i Upustva i obrazac ugovora obavezuju kupca da ije dužan posjeći sva doznačena i predata stabla uz rajihoivo najracionalnije korišćenje. Kako će se ustanovljavati dokazi o neracionalnom korišćenju drvnih masa i o načinu prirjiavljivanja spora arbitraži. Upustva i obrazac ugovora određuju da će o> tome sporazumno propisati nadležni resori detaljna upustva koja prethodno treba da odobri arbitraža. U pogledu sječe svih doznačenih stabala, već je ranice napomenuto dai preduzeća za iskorišćavanje šuma izbjegavaju da sijeku sva ona stabla koja po svom kvalritetu daju manju masu tehničkog drveta. Upustva predviđaju ugovorne kazne ukoliko kupac po završetku sječe ostavi neposječena pojedinačna stabla, da će takva stabte posjeći prodavač ma trošak kupca. Treba podvući da obrazac ugovora ne sadrži pomenutu odredbu u pogledu sječe navedenih stabala od strane prodavca nia trošak kupca, već samo citirane ugovorne kbzne prema kupcu zbog neizvršenja sječa tih stabala. Ukoliko se radi o zaraženim stablima, i Upustva i obrazac ugovora predviđaju da će njihovu sječu, ukoliko to ne provede kupac, izvršiti prodavač nla trošak kupca, kao ii ugovorne kazne za neizvršenje sječe. Isto je određeno i u slučaju ako Ikupac ne uspostavi šumski red na sjecištima, Očigledno je da ovi propis- Mu za tim da se zbog šumsko-uzgojnih razloga i u cilju očuvanja i zaštite šumemoraju obavezno posjeći sva navedena stabla i uspostaviti šumski red na sjecištima.. Nastaje pitanje, da li, organ koji upravlja šumom rnoža to da izvrši u slučaju da to kupac nije proveo? — Poznato (|e da organi koji upravlja šumom nema i ne može dobiti redovnu radnu snagu za ovakve poslove, a to je ovdje osnovno pitanje. Ako prodavač, t. j . organ koji šumom upravlja, mora dati za ove poslove radnu snagu odobrenu mu za izvršavanje drugih zadataka, onda će to| mOTtati ići na štetu izvršenja njegovih redovnih zadataka. No, i u slučaju odvajanja redovne radne snage proidavca za izvršenje ovih zadataka. No, i u slučaju odmogao uvijek provesti jer nema potrebnih sredstava odnosno uslova za prebacivanje, smještaj i obezbjeđenje ishrane svojim radnicima. Pošto imamo i takvih slučajeva da predavač uopšte nema odobrene radne snage (na pir. neka povjereništva za šumarstvo SNO-a, odnosno uprave za šumarstvo), sječu navedenih stabala i usposCaivu 324 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 51 <-- 51 --> PDF |
šumskog reda oe može prodavač uopšte provesti; Osim ovoga, treba imati na umu da prodavač nema ili ne može imati nj novčanih sredstavk za isplatu radnika za ove poslove, a radnici ne mogu čekati dok prodavač uspije da opravda kod kupca i´ putem arbitraže izdejstvuje novčane sume potrebne za izvršenje ovih poslova. S druge strane, ni sama priroda ovog posla odnosno potreba njegovog blagovremenog izvršenja, ne trpi odlaganja. Uvođenje šumskog reda na sjecištima Posebnu pažnju zaslužuju odredbe Upustva odnosno obrasca ugovora u pogledu uvođenja šumskog reda na sjecištima. One obavezuju kupca da se u pogledu šumskog reda mora pridržavati Upustva o zaštiti šuma i šumskog drveća od štetnih insekata i zaraznih bolesti, a predviđaju i već pomenute ugovorne kazne. Ali, dok već pomenute odredbe sadrže obavezu kupca da šumski red uspostavlja jedno v Tem eno sa s ježom odn. nakon sječe (što je sasvim opravdano), dotle ostale odredbe to regulišu ma drugi način. I Upustva i obrazac ugovora obavezuje kupca da zapisnički u prisustvu pretstavnika prodavca preda sjecište prođavcu najkasnije u roku od 15 dana po Isteku roka izvoza, te da će prodavač, u koliko tada ustanovi da nije zaveden potpun šumski red, pozvati u istom zapisniku kupca da sjecište dovede u red najdalje u roku od 15 dana I da -ga tada. preda. U skladu s ovim propisane su ä ugovorne kaznene odredbe u slučaju neuspostavljanja šumskog reda »u dovršenoj sječini«. Wakle, da bi se kupac mogao primorati na uvođenje šumskog reda na sjecištu, tj. da bi se protivu njega mogle primijeniti ugovorne kazne, potrebno je ne samo da sječa bude završena već 4 da prođe 15 dana od roka izvoza (jer se tek tada primopredaja sjecišta mora izvršiti)! Drugim riječima, prodavač je po ugovoru u nemogućnosti da primora kupca do šumski red uspostavlja jednovremeno sa sječom, jer sva takv« traženja kupac može odbiti s motivacijom da sječu nije još dovršio i da je on po ugovoru dužan predati sjecište tek nakon 15 dana po isteku roka izvoza, kojom prilikom će se ustanoviti je 11 humski red usipostavljen ili ne. Prodavač ovome na bazi ugovora ne može prigovarati! pošto sn u ovom pogledu ugovorne dredbe kontradiktorne, već inu jedino ostaje da, nezavisno od odredaba ugovora, podnese prijavu nadležnom drž. organu zbog neuspostavljanja šumskog reda u određenom sjecištu, što bi učinio i da ugovor i ne postoji uopšte. Te prijave pak po pravilu neće popraviti dato stanje. Uostalom, pomenuta Upustva sa obrascem ugovora propisana su pored ostaloga i baš radi toga; da služe dao dopuna zakonskim i dr. pravnim propisima) iz oblasti iskorišćvanja i zaštite šuma. "> Ovakvi propisi u pogledu obezbeđenja pravovremenog uspostavljanja šumskog reda ne mogu, po ntašem mišljenju, imat; praktično nikakve koristi, već mogu samo stvarati zabunu. To proizlazi otuda što preduzeća za iskorišćavanje šuma vrše sječe preko cijele god´me, podešavajući ih prema potrebama pilana i hitnosti proizvodnje odnosno isporuke pojedinih sortimenata. Rok izvoza posječene i izrađene građe {koji se određuje u primopredajnom zapisniku doznačenih stabala) redovno prelazi odnosnu godinu i ide u drugu. Isto tako poznato je da je za zaštitu šuma od potkornjaka kod sječa četinarskih stabala (i brijesta) osnovna preventivna mjera uspostavljanje šumskog reda odmah nakon sječe t. j . jednovremeno s njom. Čemu bi služio i kakvu bi praktičnu korist imalo primoravati kupca da na sjecištima od prije godinu Mi više dana uvodi šumski red, t. j . guli koru sa panjeva i izrađene oblovine i da vrši druge preventivne mjere protiv epidemije od potkornjaka? Zbog ovoga izgleda nejasna odredba» Upustava Min. šumarstva NR BiH po kojoj će se ti slučaju konstatovanog nereda na sjecištu pri primopredaji sjecišta (koja se ima izvršiti najkasnija u roku od 30 dana po isteku roka izvoza!), ako ga kupac naknadno ne uspostavi, to smotrati kao povreda ugovora i putem arbitraže zahtijevati da kupac uspostavi šumski red I ovdje, kao i u´slučaju ostavljanja neposječenih doznačenih stabala, ne predviđa se da će to provesti prodavač na trošak kupca. To je najvjerojatnije tako postavljeno iz naprijed navedenih razloga nemogućnosti prodvaca da on te poslove obavi. Pitanje šumskog reda na sjecištima shvata se i u praksi primjenjuje gotovo jedino s gledišta zaštite šuma od epidemije potkornjaka. Međutim., po našem mišljenju, morala bi se uzeti u obzir i zaštita; šuma od požara. Ove mjere, pored ostalih. Opšti zakon o zaštiti šuma od požara pravilno stavlja u dužnost u šumama ugroženim od požara posjednicima šuma ili orgam´ma pod čijom su upravom te šume, te ako oni ne budu provodili navedene radnje, određene su i novčane kazne. Prirodno bi bilo da u sjecištima lišćarskih šuma navedene radnje provodi kupac drveta t. j . «onaj ko šumu iskorišćava, jer su pomenute radnje potrebne i morale bi ulaziti u 325 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 52 <-- 52 --> PDF |
sastav pojma »šumski red«. Kako na pr, izgledaju sjecišta na pr. u bukovim šumamae gdje se izrađuju željeznički pragovi? — obično se iz posječenih stabala izrade trupci,. od kojih se dalje tešu pragovi, a svi ostali djelovi stabala ostavljaju se na sjecištu u onakvom stanju kfako ostanu nakon sječe, odnosno prerezivanja (pošto se najčešće ne rentira raditi ogrevno drvo zbog dugog transporta do udaljenih potrošačkih centara), Posve je jasno da takivio stanje na sjecištima pretstavlja opasnost zla pojavu, razvoj i gašenje požara, a mnogo otežava i prirodno pošuml javan je. Preduzeća za iskorišćavanje šuma odbijaju da rade navedene poslove zato što oni za njuh pretstlavljaju samo rashode odnosno poskupljuju proizvodnju pragova i zato što ti poslovi ne čine sastavni dio pojma »šumski red«, al ugovorom nije predviđena njihova obaveza za izvršenje i tih poslova, niti je to njima starvtljeno u dužnost nijednim pravnim propisom. Pošto, kako smo vidjeli, i Opšti zakon o zaštiti šuma od požara obavezuje za ovo organa kojii šumom upravlja (odnosno posjednika šume), a imajući u vidu navedene teškoće provođenja ovih poslova od strane prodavca i poznatu slabost službe zaštite šuma uopšte, — smatramo da hi bio potrebno i normalno u ugovorima sa preduzećima za iskorišćavanje šuma izrično propisivati i civie njihove obaveze. Naplata ugovornih kazna i neiskorištenog drveta Interesantan je način na koji su šum. gazdinstva NR Crne Gore naplatila vrednost neiskorišćenih drvnih masa i navedene ugovorne kazne. Šum, gazdiaistva nijesu zbog ostavljanja na sjecištu upotrebljive drvne mase podnosila tužbe drž. arbitraži, već su vrednost zapisnički ustanovljenih upotrebljivih drvnih masa ostaiv>ljenih na sjecištu naplaćivala na taj način što su u redovnim obračunima šumske takse pod posebnim stavkama unosila te mase i nijilhove vrijednosti i preko Narodne banke izvršila naplate u korist svojih računa. Na isti ´način je postupan© i kod naplate ugovornih kazna za posječena nedoznačena stabla, za neblagovremenu sječu zaraženih staballa i za nered na sjecištima, o čemu su obračuni za naplatu sastavljeni na bazi zapisničkog ustanovljavanja stanja na sjecištima u prisustvu p-retstaivntta preduzeća. Nema smetnji da se ovakvi postupci primijene i na bazi- nove Uredbe o plaćanju u privredi. Preduzeća većinom nijesu zvanično prigovarala takvom načinu naplate, niitj su preko banke ulagala zahtjev za poništaj izvršenog plaćanja odnosno storniranja računa Ma koliko se ovakvom načinu naplate) mogu praviti prigovori sa pravne strane, smatramo da bi vođenje sporova kod arbitraže radi dosuđvamja navedenih naknada šteta i ugovornih kazna pretstavljalo gubljenje vremena i stvaranje izlišnih troškova pošto se vrste i obim krivica preduzeća utvrđuju zapisnički na licu mjesta ui prisustvu obje ugovorne stranke. Odgovornost preduzeća zbog sječe nedoznačenih stabala Posebno pitanje, koje zaslužuje da se pobliže razmatra, jest odgovornost preduzeća za protivpravne sječe nedoznačenih staballa, bilo da su takve radnje kvalifikovane kao krivična djela ili kao prekršaji. Šumska gazdinstva odnosno njihovi organi (ili organi šumske narodne milicijie) podnose prijave protiv preduzeća ili njihovih odgovornih organa za sva krivična djela javnom tuž.ioštvu. Ukoliko je naknada štete po ugovoru naplaćenti, gazdinstva ne postavljaju u prijavama zahtjeve za naknade šteta. — Dosadašnja praksa kod javnih tužioštava j- u NR Crnoj Gori i u NR Srbiji (granični srezovi sa NR Crnom Gorom), pokazala je, da tužioštiv» redovno ili odbacuju takve prijave s motivacijom »jer se preduzeće kao* pravno lice ne može krivično goniti«, ili odbijaju prijavu »pošto je za rješavanje tih pitanja nadležna državna arbitraža«, ili upućuju gazdinstva na građanske parnice radi naknade štete ili odbijaju gonjenje iz drugih sličnih razloga. 326 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Smatramo da su ovakva rješenja nepravilna i nezakonito iz ovih razloga: 1) prijave za navedene slučajeve podnose se radi osuđivanj a krivica; 2) prijavitelj nije uvijek u mogućnosti da u prijavi tačrio odredi odgovorno lice u p r eduzeć u koje :je naredilo dia se izvrši odnosno krivično djelo (a nekad je i u apsolutnoj nemogućnosti do to utvrdi) te zato ponekad podnosi prijavu neposredno protiv preduzeća; zadatak je pak islednih organa da utvrde ko je u preduzeću odgovoran za učinjeno djelo i da njega pozivaju na odgovornost; 3) drž. arbitraža nije nadležna da raspravlja pitanje bespravnih sječa, jer ona raspraivija samo imovinsk e sporove između ugovorajućih stranaka, a prijavama za navedene bespravne radnje ide se za tim daše krivac kazni zbog izvršenja odnosnog djela. Pitanje pak naknade štete po ugovoru i primjene ugovornih kazna raspravljaće se ako treba posebno pred arbitražom ili na navedeni način koji je primijenjen kod šumskih gazdinstava NR Crne gore. Ovo zbog toga što se ugovorne kazne (kao privatno pravne odredbe, bez ohzira što su u pitanju drž. preduzeća) ne mogu izjednačavati sa zakonom predviđenim kaznama. Najzad u pogledu neosnovanosti rješenja o upućivanju gazdinstava na građanske parnice radi naknade štete, dovoljno je ukazati na 61, 45 Opšteg zakona o šumama, po kome »u postupku po krivičnim djelima i prekršajima predviđenim ovim zakonom ođlučiće se na zahtjev oštećenog i o naknadi štete prouzrokovane djelom«. Na bazi ovih osnovnih razloga bivšeg Ministarstva poljoprivrede i šumarstva NR Crne Gore dizdcjstvovalo je u 1950 g, kod Javnog tužioštvia NR Crna Gore posebno naređenje svim područnim tužioštvima, da se za bespravne sječe u šumama imaju učinioci odnosno naredbodavci goniti bez ohzira za čiji je računi sjeća izvršena. Rizik za štete na doznačenim stablima od primopredaje do sječe Na kraju, da se dotaknemo još jednog pitanja o kome se ni u Upustvima ni u obrascu ugovora ništa ne predviđa. Radi se o tome: ko se smatra vlasnikom, doiznačenih stabala po izvršenoj zapisničkoj primopredaji: prodavač ilj kupac, odnosno ko snosi rizik ti odgovornost za štete koje se tim stablima mogu desiti odi dana primopredajte do sječe? Ovakvo se pitanje postavlja tim prije što još nije riješeno pitanje osiguranja šuma odnosno, dubećih stabala kod DOZ-a, dok je za izrađene Sortimente toi pitanje riješeno. Po našem mišljenju, od dana primopredaje doznačenih stabala kupac se ima smatrati njihoivim vlasnikom, jer su njemu ta stabla predata na iskorišćavanje, te on ima snositi & sav rizik i odgovornost za.; eventualne štete na tim stablima Ništa tu ne mijenja činjenica što. gazd´nstvo´ i nakon primopredaje doznačenih stabala ostaje i dallje kao organ upravljanja odnosnom šumom kao cjelinom; to napose zato sito čuvanje i zaštitu svih šuma, pa i ugovornih područja kupca, vrše za sada posebni organi državne uprave t. j . šumska narodna milicija. Ma da na pr. kod zaštite šuma od požara svi organi šumske službe vrše neposredan nadzor nad izvršavanjem svih postupaka koje propisuje Opšti zakon O´ zaštiti šuma od požara» treba istaknuti odredbu toga zakona da su solidarno odgovorni za štetu i troškove i: poslodaivici, ako nijesu brižljivo vršili nadzor nad svojim radnicima. Posebna ugovorna odredba, po kojoj bi sav rizik i odgovornost za štete predatim doznačenim stablima snosio kupac, primorala bi kupca da vodi veću brigu i madzor nad svojim radnicirna-Nema sumnje da opasnosti od šumskog požara postoje svuda gdjie se vrši iskorišćavanje šuma, a znamo da se mjere pređostrožnosti od šumskog požara malo gdje sprovode u propisanoj mjeri. Smatramo stega da hi bilo umjesno i cjelishodno da se u ugovore između gazdinstava i preduzeća za iskorišćavanje šuma unosi odredba da sav rizik i odgovornost za eventualne (štete doznačenim predatim stablima snosi kupac, To bi dopri nijelo preciznijem određivanju prava i obaveza ugctvfaTajućih stranaka i po datom pitanju dalo jasan odgovor. Napominjemo da ovakav predlog koji je svojevremeno bilo dallo bivše Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva NR Crne Gore nije usvojen cd strane bivšeg Ministarstva šumarstva FNRJ. 327 |
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Razmatranje svih pitanja dotaknutih u ovotn članku postaje aktuelndje s primjenom akordniog rada u eksploataciji šuma, pri kome, bar u NR Crnoj Gori^ osjetno opada nadzor i kontrola nad radnicima od strane preduzeća. Isto tako upravljanje preduzećima od strane radnih kolektiva nameće potrebu da se i oni pobliže zainteresiraju ovim pitanjima. SUR QUELQUES QUESTIONS DE RELATIONS ENTRE LES ORGANES DE LA DIRECTION DES FORßTS ET LES ENTREPRISES D´EXPLOITATION DES FORETS Dans cet article l´auteuir traite quelques relations entre les organes de la. direction des forets et les entreprises d´exploiltat on des forets avec des considerations critiques sur quelques prescriptions d´Instructions provisoires pour la conclusion et la realisation des contracts d´exploitation des forets et sur l´exemplaire-modele du contract qui ont ete presents par le Münistere des forets FNRJ ä la fin de 1949. Dans Particle sont egalement exposees les experiences dans la realisation desdits contracts dans la R. P. de Montenegro en 1950 ainsi que l´application des penalites prevues par les contracts envers certaines entreprises de la R. P. de> Montenegro et de la R. P. de Serfoie ä cause des lesions des prescriptions des contracts cites. Jovan Starčević (Sr. Mitrovica): ´RACIONALIZACIJA RÄCUNOVOSTVENE I FINANCIJSKE SLUŽBE O sredstvima i metodima u računovodstvu Jedno od vrlo korisnih oruđa koje čovjek koristi u svakidanjoj odministrativnoj praksi jeste ma kakav oblik racunaljke. Dovoljno je istaknuti,, da je princip privrednog računa i rentabilnost i postao baza za svaku privrednu djelatnost, a taj princip kontroliše se i ostvaruje samo pomoću brojčano mjerljivih izraza i odgovorajućih računskih pomagala. S kakovim oruđima raspolažu naši računarski uredi? Za sada uglavnom sa Raznim računskim strojevima na ručni ili električni pogon, koja su mahom iz inostranstva uvezena. To su razne vrste zbrajalica (adiatori), razne univerzalne maš:ne za sve četiri računske radnje (»Torpedo«, »Blitz«, »Brunsviga« i slično), logaritmarA za tehnička gruba računanja, i to je sve. Za neke od ovih strojeva treba izvesti vagon gotove rezane grade. — Kao što vidimo, lista računskih pomagala ograničila se samo na ono što! se dobije za skupe devize riz inostranstva. Tek nešto od toga iizrađuje se kod nas. No, to ne iznaći da je i stvarna mogućnost za korištenje računskih pomagala potpuno iscrpljena. Matematika je toliko bogata neiskorišćenim oruđ:´ima, da bi računska praksa kad bi uvažila samo jednu napomenu: nije dovoljno naučiti hrpu formula napamet i postat,; virtuoz u 1 o g ari t miran j u, nego je potrebno izoštriti matematičko mišljenje i steći aktivno, makar i skromno, matematičko znanje, koje će čovjeku u svakom trenutku biti na pomoći umjesto da mu bude dosadan prtljagi teret na njegovom putu kroz praksu. Jedno od vrlo korisnih pomagala jest nomogra m za proizvod i količnik. On je podesan za gruba tehnička računanja i naročito za izračunavanje procenata i raznih no imat iva, koji su upravo iu planskoj djelatnosti masovni pokazatelji. Poznato je da mi nismo stvorili mogućnost proizvodnje lenjirskih logaritmara (Rechenschieber), pa ako se traže pokazatelji Jsa 2 do 3 znamenke (bez obzira na broj deoi 328 |