DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 51     <-- 51 -->        PDF

šumskog reda oe može prodavač uopšte provesti; Osim ovoga, treba imati na umu
da prodavač nema ili ne može imati nj novčanih sredstavk za isplatu radnika za ove
poslove, a radnici ne mogu čekati dok prodavač uspije da opravda kod kupca i´ putem
arbitraže izdejstvuje novčane sume potrebne za izvršenje ovih poslova. S druge
strane, ni sama priroda ovog posla odnosno potreba njegovog blagovremenog izvršenja,
ne trpi odlaganja.


Uvođenje šumskog reda na sjecištima


Posebnu pažnju zaslužuju odredbe Upustva odnosno obrasca ugovora u pogledu
uvođenja šumskog reda na sjecištima. One obavezuju kupca da se u pogledu šumskog
reda mora pridržavati Upustva o zaštiti šuma i šumskog drveća od štetnih insekata
i zaraznih bolesti, a predviđaju i već pomenute ugovorne kazne.


Ali, dok već pomenute odredbe sadrže obavezu kupca da šumski red uspostavlja jedno v
Tem eno sa s ježom odn. nakon sječe (što je sasvim opravdano), dotle ostale odredbe
to regulišu ma drugi način. I Upustva i obrazac ugovora obavezuje kupca da zapisnički
u prisustvu pretstavnika prodavca preda sjecište prođavcu najkasnije u roku od 15 dana po
Isteku roka izvoza, te da će prodavač, u koliko tada ustanovi da nije zaveden potpun šumski
red, pozvati u istom zapisniku kupca da sjecište dovede u red najdalje u roku od 15 dana I da
-ga tada. preda. U skladu s ovim propisane su ä ugovorne kaznene odredbe u slučaju neuspostavljanja
šumskog reda »u dovršenoj sječini«. Wakle, da bi se kupac mogao primorati na uvođenje
šumskog reda na sjecištu, tj. da bi se protivu njega mogle primijeniti ugovorne kazne,
potrebno je ne samo da sječa bude završena već 4 da prođe 15 dana od roka izvoza (jer se tek
tada primopredaja sjecišta mora izvršiti)! Drugim riječima, prodavač je po ugovoru u nemogućnosti
da primora kupca do šumski red uspostavlja jednovremeno sa sječom, jer sva takv«
traženja kupac može odbiti s motivacijom da sječu nije još dovršio i da je on po ugovoru dužan
predati sjecište tek nakon 15 dana po isteku roka izvoza, kojom prilikom će se ustanoviti je 11
humski red usipostavljen ili ne. Prodavač ovome na bazi ugovora ne može prigovarati! pošto sn
u ovom pogledu ugovorne dredbe kontradiktorne, već inu jedino ostaje da, nezavisno od odredaba
ugovora, podnese prijavu nadležnom drž. organu zbog neuspostavljanja šumskog reda u
određenom sjecištu, što bi učinio i da ugovor i ne postoji uopšte. Te prijave pak po pravilu neće


popraviti dato stanje. Uostalom, pomenuta Upustva sa obrascem ugovora propisana su pored
ostaloga i baš radi toga; da služe dao dopuna zakonskim i dr. pravnim propisima) iz oblasti iskorišćvanja
i zaštite šuma. ">
Ovakvi propisi u pogledu obezbeđenja pravovremenog uspostavljanja šumskog


reda ne mogu, po ntašem mišljenju, imat; praktično nikakve koristi, već mogu samo
stvarati zabunu. To proizlazi otuda što preduzeća za iskorišćavanje šuma vrše sječe
preko cijele god´me, podešavajući ih prema potrebama pilana i hitnosti proizvodnje
odnosno isporuke pojedinih sortimenata. Rok izvoza posječene i izrađene građe
{koji se određuje u primopredajnom zapisniku doznačenih stabala) redovno prelazi
odnosnu godinu i ide u drugu. Isto tako poznato je da je za zaštitu šuma od potkornjaka
kod sječa četinarskih stabala (i brijesta) osnovna preventivna mjera uspostavljanje
šumskog reda odmah nakon sječe t. j . jednovremeno s njom. Čemu bi služio
i kakvu bi praktičnu korist imalo primoravati kupca da na sjecištima od prije godinu
Mi više dana uvodi šumski red, t. j . guli koru sa panjeva i izrađene oblovine i da vrši
druge preventivne mjere protiv epidemije od potkornjaka?


Zbog ovoga izgleda nejasna odredba» Upustava Min. šumarstva NR BiH po kojoj će se ti
slučaju konstatovanog nereda na sjecištu pri primopredaji sjecišta (koja se ima izvršiti najkasnija
u roku od 30 dana po isteku roka izvoza!), ako ga kupac naknadno ne uspostavi, to smotrati
kao povreda ugovora i putem arbitraže zahtijevati da kupac uspostavi šumski red I ovdje,
kao i u´slučaju ostavljanja neposječenih doznačenih stabala, ne predviđa se da će to provesti
prodavač na trošak kupca. To je najvjerojatnije tako postavljeno iz naprijed navedenih razloga
nemogućnosti prodvaca da on te poslove obavi.


Pitanje šumskog reda na sjecištima shvata se i u praksi primjenjuje gotovo
jedino s gledišta zaštite šuma od epidemije potkornjaka. Međutim., po našem mišljenju,
morala bi se uzeti u obzir i zaštita; šuma od požara. Ove mjere, pored ostalih.
Opšti zakon o zaštiti šuma od požara pravilno stavlja u dužnost u šumama ugroženim
od požara posjednicima šuma ili orgam´ma pod čijom su upravom te šume, te
ako oni ne budu provodili navedene radnje, određene su i novčane kazne. Prirodno
bi bilo da u sjecištima lišćarskih šuma navedene radnje provodi kupac drveta t. j .
«onaj ko šumu iskorišćava, jer su pomenute radnje potrebne i morale bi ulaziti u


325