DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 51 <-- 51 --> PDF |
šumskog reda oe može prodavač uopšte provesti; Osim ovoga, treba imati na umu da prodavač nema ili ne može imati nj novčanih sredstavk za isplatu radnika za ove poslove, a radnici ne mogu čekati dok prodavač uspije da opravda kod kupca i´ putem arbitraže izdejstvuje novčane sume potrebne za izvršenje ovih poslova. S druge strane, ni sama priroda ovog posla odnosno potreba njegovog blagovremenog izvršenja, ne trpi odlaganja. Uvođenje šumskog reda na sjecištima Posebnu pažnju zaslužuju odredbe Upustva odnosno obrasca ugovora u pogledu uvođenja šumskog reda na sjecištima. One obavezuju kupca da se u pogledu šumskog reda mora pridržavati Upustva o zaštiti šuma i šumskog drveća od štetnih insekata i zaraznih bolesti, a predviđaju i već pomenute ugovorne kazne. Ali, dok već pomenute odredbe sadrže obavezu kupca da šumski red uspostavlja jedno v Tem eno sa s ježom odn. nakon sječe (što je sasvim opravdano), dotle ostale odredbe to regulišu ma drugi način. I Upustva i obrazac ugovora obavezuje kupca da zapisnički u prisustvu pretstavnika prodavca preda sjecište prođavcu najkasnije u roku od 15 dana po Isteku roka izvoza, te da će prodavač, u koliko tada ustanovi da nije zaveden potpun šumski red, pozvati u istom zapisniku kupca da sjecište dovede u red najdalje u roku od 15 dana I da -ga tada. preda. U skladu s ovim propisane su ä ugovorne kaznene odredbe u slučaju neuspostavljanja šumskog reda »u dovršenoj sječini«. Wakle, da bi se kupac mogao primorati na uvođenje šumskog reda na sjecištu, tj. da bi se protivu njega mogle primijeniti ugovorne kazne, potrebno je ne samo da sječa bude završena već 4 da prođe 15 dana od roka izvoza (jer se tek tada primopredaja sjecišta mora izvršiti)! Drugim riječima, prodavač je po ugovoru u nemogućnosti da primora kupca do šumski red uspostavlja jednovremeno sa sječom, jer sva takv« traženja kupac može odbiti s motivacijom da sječu nije još dovršio i da je on po ugovoru dužan predati sjecište tek nakon 15 dana po isteku roka izvoza, kojom prilikom će se ustanoviti je 11 humski red usipostavljen ili ne. Prodavač ovome na bazi ugovora ne može prigovarati! pošto sn u ovom pogledu ugovorne dredbe kontradiktorne, već inu jedino ostaje da, nezavisno od odredaba ugovora, podnese prijavu nadležnom drž. organu zbog neuspostavljanja šumskog reda u određenom sjecištu, što bi učinio i da ugovor i ne postoji uopšte. Te prijave pak po pravilu neće popraviti dato stanje. Uostalom, pomenuta Upustva sa obrascem ugovora propisana su pored ostaloga i baš radi toga; da služe dao dopuna zakonskim i dr. pravnim propisima) iz oblasti iskorišćvanja i zaštite šuma. "> Ovakvi propisi u pogledu obezbeđenja pravovremenog uspostavljanja šumskog reda ne mogu, po ntašem mišljenju, imat; praktično nikakve koristi, već mogu samo stvarati zabunu. To proizlazi otuda što preduzeća za iskorišćavanje šuma vrše sječe preko cijele god´me, podešavajući ih prema potrebama pilana i hitnosti proizvodnje odnosno isporuke pojedinih sortimenata. Rok izvoza posječene i izrađene građe {koji se određuje u primopredajnom zapisniku doznačenih stabala) redovno prelazi odnosnu godinu i ide u drugu. Isto tako poznato je da je za zaštitu šuma od potkornjaka kod sječa četinarskih stabala (i brijesta) osnovna preventivna mjera uspostavljanje šumskog reda odmah nakon sječe t. j . jednovremeno s njom. Čemu bi služio i kakvu bi praktičnu korist imalo primoravati kupca da na sjecištima od prije godinu Mi više dana uvodi šumski red, t. j . guli koru sa panjeva i izrađene oblovine i da vrši druge preventivne mjere protiv epidemije od potkornjaka? Zbog ovoga izgleda nejasna odredba» Upustava Min. šumarstva NR BiH po kojoj će se ti slučaju konstatovanog nereda na sjecištu pri primopredaji sjecišta (koja se ima izvršiti najkasnija u roku od 30 dana po isteku roka izvoza!), ako ga kupac naknadno ne uspostavi, to smotrati kao povreda ugovora i putem arbitraže zahtijevati da kupac uspostavi šumski red I ovdje, kao i u´slučaju ostavljanja neposječenih doznačenih stabala, ne predviđa se da će to provesti prodavač na trošak kupca. To je najvjerojatnije tako postavljeno iz naprijed navedenih razloga nemogućnosti prodvaca da on te poslove obavi. Pitanje šumskog reda na sjecištima shvata se i u praksi primjenjuje gotovo jedino s gledišta zaštite šuma od epidemije potkornjaka. Međutim., po našem mišljenju, morala bi se uzeti u obzir i zaštita; šuma od požara. Ove mjere, pored ostalih. Opšti zakon o zaštiti šuma od požara pravilno stavlja u dužnost u šumama ugroženim od požara posjednicima šuma ili orgam´ma pod čijom su upravom te šume, te ako oni ne budu provodili navedene radnje, određene su i novčane kazne. Prirodno bi bilo da u sjecištima lišćarskih šuma navedene radnje provodi kupac drveta t. j . «onaj ko šumu iskorišćava, jer su pomenute radnje potrebne i morale bi ulaziti u 325 |