DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 52 <-- 52 --> PDF |
sastav pojma »šumski red«. Kako na pr, izgledaju sjecišta na pr. u bukovim šumamae gdje se izrađuju željeznički pragovi? — obično se iz posječenih stabala izrade trupci,. od kojih se dalje tešu pragovi, a svi ostali djelovi stabala ostavljaju se na sjecištu u onakvom stanju kfako ostanu nakon sječe, odnosno prerezivanja (pošto se najčešće ne rentira raditi ogrevno drvo zbog dugog transporta do udaljenih potrošačkih centara), Posve je jasno da takivio stanje na sjecištima pretstavlja opasnost zla pojavu, razvoj i gašenje požara, a mnogo otežava i prirodno pošuml javan je. Preduzeća za iskorišćavanje šuma odbijaju da rade navedene poslove zato što oni za njuh pretstlavljaju samo rashode odnosno poskupljuju proizvodnju pragova i zato što ti poslovi ne čine sastavni dio pojma »šumski red«, al ugovorom nije predviđena njihova obaveza za izvršenje i tih poslova, niti je to njima starvtljeno u dužnost nijednim pravnim propisom. Pošto, kako smo vidjeli, i Opšti zakon o zaštiti šuma od požara obavezuje za ovo organa kojii šumom upravlja (odnosno posjednika šume), a imajući u vidu navedene teškoće provođenja ovih poslova od strane prodavca i poznatu slabost službe zaštite šuma uopšte, — smatramo da hi bio potrebno i normalno u ugovorima sa preduzećima za iskorišćavanje šuma izrično propisivati i civie njihove obaveze. Naplata ugovornih kazna i neiskorištenog drveta Interesantan je način na koji su šum. gazdinstva NR Crne Gore naplatila vrednost neiskorišćenih drvnih masa i navedene ugovorne kazne. Šum, gazdiaistva nijesu zbog ostavljanja na sjecištu upotrebljive drvne mase podnosila tužbe drž. arbitraži, već su vrednost zapisnički ustanovljenih upotrebljivih drvnih masa ostaiv>ljenih na sjecištu naplaćivala na taj način što su u redovnim obračunima šumske takse pod posebnim stavkama unosila te mase i nijilhove vrijednosti i preko Narodne banke izvršila naplate u korist svojih računa. Na isti ´način je postupan© i kod naplate ugovornih kazna za posječena nedoznačena stabla, za neblagovremenu sječu zaraženih staballa i za nered na sjecištima, o čemu su obračuni za naplatu sastavljeni na bazi zapisničkog ustanovljavanja stanja na sjecištima u prisustvu p-retstaivntta preduzeća. Nema smetnji da se ovakvi postupci primijene i na bazi- nove Uredbe o plaćanju u privredi. Preduzeća većinom nijesu zvanično prigovarala takvom načinu naplate, niitj su preko banke ulagala zahtjev za poništaj izvršenog plaćanja odnosno storniranja računa Ma koliko se ovakvom načinu naplate) mogu praviti prigovori sa pravne strane, smatramo da bi vođenje sporova kod arbitraže radi dosuđvamja navedenih naknada šteta i ugovornih kazna pretstavljalo gubljenje vremena i stvaranje izlišnih troškova pošto se vrste i obim krivica preduzeća utvrđuju zapisnički na licu mjesta ui prisustvu obje ugovorne stranke. Odgovornost preduzeća zbog sječe nedoznačenih stabala Posebno pitanje, koje zaslužuje da se pobliže razmatra, jest odgovornost preduzeća za protivpravne sječe nedoznačenih staballa, bilo da su takve radnje kvalifikovane kao krivična djela ili kao prekršaji. Šumska gazdinstva odnosno njihovi organi (ili organi šumske narodne milicijie) podnose prijave protiv preduzeća ili njihovih odgovornih organa za sva krivična djela javnom tuž.ioštvu. Ukoliko je naknada štete po ugovoru naplaćenti, gazdinstva ne postavljaju u prijavama zahtjeve za naknade šteta. — Dosadašnja praksa kod javnih tužioštava j- u NR Crnoj Gori i u NR Srbiji (granični srezovi sa NR Crnom Gorom), pokazala je, da tužioštiv» redovno ili odbacuju takve prijave s motivacijom »jer se preduzeće kao* pravno lice ne može krivično goniti«, ili odbijaju prijavu »pošto je za rješavanje tih pitanja nadležna državna arbitraža«, ili upućuju gazdinstva na građanske parnice radi naknade štete ili odbijaju gonjenje iz drugih sličnih razloga. 326 |