DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 63     <-- 63 -->        PDF

teći nezavisno od zdravstvenog stanja stabla. Zato lokalizacija truleži u jedrAčavih
vrsta nakon prodora gljive u srž nikad ne nastup.


Brzina toka truleži. Trulež se u živom stablu razvija srazmjerno brza. Utvrđeno
je´, da na zaraženom stablu kroz jednu godinu istrune više drvne mase nego što je
.godišnji prirast. Prema tome kod zaraženih stabala radi se uvijek o gubitku na drv


noj masi, ia taj je gubitak to veći, što se dulje obaranje odgađa. Trulež uništava
tehnički majvrijedmije djelove stabla. Zaražena stabla predstavljaju i stalan izvor
infekct je za ostala zdrava stabla. Zaražena stabla je dakle najbolje odmah obilježiti
i prigodom slijedeće prorede iz sastojine ukloniti


Trulež "je u vrijeme kada se izvana na stablu može primjetifli redovno već razorila!
najvrijedraije djelove tog stabla. Zato ne treba čekati do pojave truleži na teže
ranjenim stablima. Takva stabla treba odmah obilježiti, i iz sastojine izvesti. Samo
tako ćemo moći to stablo potpuno iskoristiti.


Borba protiv truleži u sastojini. Pojavu truleži u sastoji´ni ne možemo potpuno
spriječiti, no moramo ipak nastojati da je sveđemo na minimum. Kako ćemo to postići?
U prvom redu mora se izbjegavati ranjavanje stabala i to od bilo kojeg faktora
koji je u našoj moći. Prilikom provođenja uzgojnih mjera moramo držati u vidu navedene
karakteristike fiziologije trulež´.. Kod doznake i čišćenja prvenstveno treba
obilježiti i uklanjati ona stabla koja su potisnuta, oslabljela ill´s koja su jače ranjena,
za koja smatramo da će ubrzo pasti žrtvom truleži. Ne smemo dozvoliti! da stabla
prestare, jer se time gubici od; truleži povećavaju.


Drva je sve manje. Gubici od truleži postaju sve osjetljiviji. Svesti te gubitke


na minimum uspjet ćemo jedino provođenjem pravilnih higijenskih i uzgojnih mjera


u sastojini.


[LITERATURA: 1. E. Münch : Untersuchungen über Immunität und Krank


heitsempfänglichkeit der Holzplanzen, Naturwiss, Zeitschrift für Forst und Land


wirtschaft, 7 Jahrgang, 1909, Heft 1, 2, 3; 2. Šumarska fitopatologija skripta po pre


davan j´ma J. Kiišpatića; 3. Z. Vajda: Bilješke sa predavanja o sušenju brije


stova i mogućnosti odbrane; 4. D. Atanasov ; Gorska patologija, Sofija 1939.


Z s u f f a Ljudevit


Jak napad fusariuma u šumskom rasadniku u Puli


Šumski rasadnik u Puli osnovan je 1931 g. i prema tvrđenju rasadnl´čara koji


radi u njemu od njegovog osnivanja, sve do ove godine nije bio primijećen jači na


pad ove gljive. Ukoliko je i konstatovano karakteristično polijeganje biljčica, bilo


je to neznatno, tako da nisu poduzimane nikakove zaštitne mjere.


Međutim ovog proljeća pojavila se jaka zaraza na biljčicama alepskog bora. Na


pojedinim gredicama poleglo je i osušilo se i do 30% biljčica do sada. Polijevanje


gredica rastvorom bakarnog sulfata nije dalo vidljivih rezultata, te se biljčice i dalje


suše i pol jegaju Postavlja se pitanje, riz kojih je razloga zaraza izbila tek ove godine.


Gljivice fusariuma nalaze se stalno u tlu, jer su sastavni dio miikroflore tla, a


kao podloga za njihov jači razvoj je stajsko đubre. Po našem m´šljenju jedan od ra


zloga da je do napada fusariuma došlo listom ove godine jest taj, da se za gnojenje


rasadnika nije upotreblljavalo stajsko đubre nego kompost koji se je dobijao iz


smeća. Međutim pored ovog razloga, koji je po našem mišljenju samo o:duljio, ali ne


i onemogućio napad fusariuma, postojali su ove i ranijih godina razlozi, koji su


neizbježno doveli´do njegdvog izbijanja.


Jedan od tih razloga je taj, da se u rasadniku nije svršio plodorcd, t. j . što je


kroz čitavo vrijeme na ist´m gredicama sijano sjeme četinjača. Obično se je radilo


tako da se na istim plohama jedne godine sijalo; sj^me alepskog boi a, a druge godine


sjeme čempresa. Gljivice fusariuma koje napadaju sve četinjače nagomilavale su se iz


-godine u godinu u tlu, a nisu preduzimanc nikakovq mjere za dezinfekciju tla.


Daljnji faktori koji su ove godine potpomogli razvijanju i napad fusariuma,


bili su izvanredno povoljni klimatski uslovi: vlažno i toplo proljeće.


Osim toga biljčice su bile oslabljene zbog guste sjetve i gustog ponika, a stra


dale su i od prejake i prenagle insolacije. U ovom rasadniku je uvedena praksa, da


337