DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 64     <-- 64 -->        PDF

se sjeme prilikom sjetve pokriva borovim iglicama, koje se, nakon što sjeme isklija„
uklone. Ovog proljeća uklanjanje iglica izvršeno je pri jakom suncu,


Da zaključimo: gusta sjetva i ponik, prejaka i prenagla insolacija, uslovili su
neotpornost biljčica bora, dok su gljivice fusarkima, nagomilavane u tlu iz god:ne
u godinu; budući da se nije vršio plcdored jj tlo se nije dezinficiralo, gljivice su našle
u povoljnim klimatskim uslovima i oslabljenim biljčicama bora sve uvjete, koji su
im potrebni za´brzi razvitak jak napad, pa je taj i izbi».


Ing. Tomaševski — Pula


PINUS CANARIENSIS, Sm. — Kanarski bor. Na severnoj strani Laipada kod Dubrovnika
u blizini putića koji vodi jednoj grupi pinjola nalaze se dva stabla ovog
takoi retkog bora kod nas. Jedno, je stablo visine oko 15 metara a drugo je omanje,
oko 5 metara. Oba stabla fruktificiraju normalno.


Prema podacima (ing. J. Marčića, seme mu je dosta gluho. Zainteresirani za ovu
stvar a susretljivošću kolege ing. Marčića mi smo dobili izvesnu količinu semena koje
smo zasadili »početkom meseca aprila u Skopljru kod Zemjodelsko-Sumariskog fakulteta.
Nešto semena je prokljjalo i ponik se normalno razvija. Determinaciju po
iglicama i šišarkama izvršio je prof, ing. Em, koji je utvrdio da se radi o gornjoj
vrsti.


U šumarskoj literaturi (Pardć: Les Coniferes-Paris 1937 god.) mi smo našli
sledeće podatke za kanarski bor: Kanarski bor pripada grupi trcigličnih borova


. (sekcija Ta eda). Od prirode raste na planinama Kanalskih Ostrva, gde dostiže visinu
od .30 imetara. Karakteristična usu je boja kore, koja je sivo>-crvenkas,ta. i ispucana
po celoj dužini stabla.´, Cetine su mu meke i dugačke 20—30 sm, a debljine; oko 1 mm.
Šišarke su duge 10—20 sm, a široke 4—8 sm. Jedan varietet ove vrste ima, nešto
manje šišarke. Dola,zi na krečnim terenima i na osrednjim tlima, daje brzi prirast.
Često se susreće po parkovima, a upotrebljavan je j za pošumljavanja u području
Mediterana. Drvo mu je teško, trajno i dobroga kvaliteta. Parde smatra da je kainarski
bor vrlo korisna vrsta kod pošumljavanja primorskih područja Mediterana
na krečnim terenima male nadmorske visine. Njegove duge i fine iglice čine ga neobično
dekorativnim drvetom, te zaslužuje u tom stniishi svaku preporuku.


Budući da su naši ogledi sa. klijavošću semena dali: zadovoljavajuće rezultate,
smatramo za korisnim da se ova yerovatno Jedina stabla kanarskog bora n,a našoj
rivieri, zaštite i organteuje sakupljanje semena kako bi se upotrebilo kako za potrebe
naših primorskih parkova tako i kod pokušaja pošumljavanja sa ovom vrstom na
odgovarajućim terenima.


B. Pejosk´l
338