DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 66     <-- 66 -->        PDF

vloga gozđarstva v socijalističnem gospodarstvu; Sevnik : Svetovni gozdarski kongresi;
Klanjšček: Nove vrste, čižnic spuščalk. — Br. «—7 Moždna: 0 sušenju lesa; Bel tram:
Slavonski gozd; Pipan : Prispevek k analizi đonosnih tablic. — Br. 8 K 1 a n j š č e k: Ali borno
zašli z žičnicami na stepi tir? Pakušček: Zelena «luglazija. — Br. 9—11 šušteršič: Nego*
vamje mladovlja; J u r h a r: Rast jelše na gorskih senožetih breginja; Vujičić : Robinja;
Be l tram : Racionalizacija I pogozdovanja. ´


»Gozdarski Vesnik« 1951. god.


Br. 1—2 W r a b e r: Nova pota gozdne semenarske službe; Horvat : 0 delu kon´feranc«
2a ohranitev tal na Cipru; U r b a s: 0 nasadih sitke v Sloveniji; Lončar : O postopnl sečnji
v bukovih gozđovih; šebenik : Rak kostanjeve skorje in bodočnost kostanjeviih sestojev;
"Tanšek: Kako je G. U. Ruše na svoj način resila problem podsetve gozdnega semenja. —
Br. 3 Hace : Vloga delavskih svetov v gozđa^rstvu; Krstić : Rak kostanjeve skorje v Sloveniji;
Novak : Gosdovi LRS po drevesnih vrstah: Pipan : Analiza đonosnih tatblic Za pretriralni
gozd; Bol tram: Vzgoja pomožnega gozdarskega kadra. — Br. 4 Co kl: Steljarjenje
kot gozdarsko-kmetijski problem; Wr^ber : Tu je drevesna vrste v naših gozđovih;
Be l tram : Sterilizacija prsti: v gozđnih đrevesnicah. — Br. 5—7 Miklavžič : 0 zeleni duglaziji;
W r a b e r: Meteorologija v službi gozđarstva; Ko dr i 6: naše gozdne drevesnice io
iijih.ovo izboljšanje: B u d n a r: Alpski botanički vrt »Julijana« v Trenti; B a r i ć; O razvoju
in zatiranju pinijevega sprevodnega prelca- na krasu.


»Narodni šumar« 1951. god. Stručni list za šumarstvo i drvnu industriju — Izdavač: Dru


štvo inženjera i tehničara-Sekcija šumara — Sarajevo


Br. 1 T r e si g 1 a v i ć: Gljiva Endothia parasitica ozbiljno ugrožava pitomi kesten u
našoj zemlji; N. B: Smrča obična ili smreka; Kolaković : Sadašnji areal pitomog kesten»
i mogućnost njegovog proširenja na području Hercegovine; Starčev i ć: Uloga administrativnog
rađa i uzdizanje administrativnih kadrova; Lazarev : Važnost određivanja količine
protoke s obzirom na( štednju pri projektiranju u bujičairstvu. — Br. 2—3 Đ i k i ć: šumarstvo 4
stočarstvo na bosansko-hercegovačkom kršu; E i ć: Naše prašume; Starčev i ć: Neka zapažanja
iz produkcije turnira i šperploča; Glišić : Tretiranje bagremovog sjemena prije sjetve;
D u m i ć: Fusarioza — botest klijavaca; N. B: Opće napomene za sabiranje sjemena; Lazarev :
Uređenje manjih potoka, jaruga i vododerina; D u m i ć: Pitomi kesten i njegov značaj za našešumarstvo;
R o v s ki-0 z o 11 n-S o lo v 1 j e v a: Selekcija brestova obzirom na otpornost prema
nolandskoj bolesti (preveo: ing. ´ M. V.); P a nov : Kroz strane stručne časopise, —
Br. 4—5 S u 6 i ć: Prošlogodišnja avio-akcija u šumama narodnih republika Slovenije, Hrvatske ´
Si bije; N. B.: Brijestovi i breze« Minin : Čuvanje šumskog sjemena; Ankudinov : Razlozi
uginuća sadnica u šumskim rasadnicima i mjere borbe; B u j u k a 1 i ć: Obračun zapremine dozna


čenih stabala po »Vinkovačkom metodu« Starčevtć : Nomegrafija, — siredstvo štednja; Ma!tej:
Tolerancija smeđe jezgre« Bač: Obrt kola na šumskim željeznicama; Zarlć: Potrošnja
ogrjevno? drveta u NR B. i H. — Br. 6 J o v i, ć: Neka pitanja organizacije izrade dugoročne obnove
žurna« Karahasanović: %. prežna stoka na šumskim radovima; S u č i ć: Više stručne pomoći
organima upravljanja u privredi; Čurić : Lijeske i njihovo značenje u našem šumarstvu;
D u 1 e p a: Obračunavanje Zaradu ugljenara; Starčev i ć: Izvod norme i akorda kod traktora.


»šumarstvo« 1951. god. Organ Šumarskog društva NR Srbije — Beograd.
Br. 2 Draskovic : Stanište 1 fitoeenoze područja Ša,rgana kao polazne točke obnove šum»
u njemu; Prokop i jević : Prijedlog za reviziju privremenog rasporeda poslova u grupe u
struci gajenja šuma; Frančišković: Biometrika u šumarskoj praksi; Soljanik: Povodom


pošumljavanja nekib goleti u istočnoj Srbiji. — Br. 3 J o v i ć: šumarstvo NRS u g, 1050« S t am
e n k o v i ć - V u k o v i ć: Značaj proizvodnje pragova za NR Srbiju« Oreščanin: Problem
racionalnijeg korišćenja otpadaka« Popović : Problematika u eksploataciji šuma uopšte; T a đ a Ä:
Bagre m i jamsko drvo; J e v t i ć: Kratak osvrt na neke nedostatke, koji poskupljuju proiz


vodnju u našim rasadnicima.


Krpan ing. Juraj: Furniri i šperbvano drvo izdanje »školska knjiga« 1951. — Tisak Nakladnog
Zavoda Hrvatske strana 04 — 0,´jena"Oin 29.—,
Do danas u domaćoj literaturi industrija furnira i šperovanog drveta bila je samo fragmentarno
obrađena, bilo kao dio cjelovitog prikaza drvne industrije uopće, bilo enciklopedijski
u Priručnicima.


Oslanjajući se na specijalnu stvarnu literaturu o furnirima i šperovanom, drvetu kao i na
vlastita iskustva (kao pogonski i rukovodeći inženjer u finalnoj proizvodnji), napisao je autor
instruktivnu knjigu, ,s kojom pruža uvid u ovu modernu granu drvne proizvodnje. Knjiga je
razdijeljena na četiri otsjeka: I. Razvoj industrije furnira i šperovanog drveta, II. Sirovine
i glavni pomoćni materijal, III. Fuirnirl, IV. Šperovano drvo.


Nakon kratkog općeg prikaza razvoja ove industrijo autor iznosi u II. otsjeku sirovine za
proizvodnju sa specifičnim osvrtom na naše drvo. Tako iznosi vrste drveta, koje se kod na«
uotrebljavaju za izradbu avionskih n´oča t. j . bukovinu, javorov´nu i iohovinu. Ističe nredaosti


tmkovine s područja između Save i Drave, a za javorovinu preporuča oprez, dok se pokusom za
pojedinu partiju ne utvrdi, da li kvalitet odgovara za proizvođniH avionskih šperploča.


Kod trupaca za lj´uštenje obrađuje bukovinu kao danas gotovo jedinu i najvažniju nas«
sirovinu. Daje detaljan opis dobavnih uslova, kao i toleranciju pojedinih mana. Instruktivno
obrazlaiže i odnos uobičajenih dimenzija šperploča spram dužine trupaca.


U poglavlju »Zaštit a trupaca « preporuča čuvanje trupaca u bazenima pod vodom,
što se naročito tiče bukovine. Dotiče i pitanje spremanja trupaca u moru i ukazuje, da je
praksa pokazala, da 1 u tom slučaju nema opasnosti, da bi gotove šperploče poslije izbacivale
na površinu morsku sol. Čuvanje bukovih trupaca pod morskom vodom očitovalo se je kod
aias kao jedan siguran način konzerviranja bukovine.


340