DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Sjeverna regija pokriva dobar dio države New England, New York, dvije trećine države Michigan,
Wisconsin i Minnesota. Ta se regija u svom drugom kruku pruža od sjeveroistoka prema
jugu kroz centralni dio države Pennsylvania-e, kroz državu Tennesse, dopirući do sjevernog
dijela Georgia-e. Sjeverni dio te regije sastavljen je uglavnom od ovih vrsta drveći: smreka
(spruce), jela (lir), bor (pine), cuga (hemiock) i t. đ. U južnom dijelu te regije prevladava l.ištopadnoi
drveća, i to: bukva (bečili), breza (birch) i javor (maple) s velikom primjesom bijelog
bora (whito pine) i čuge (hemiock).


Južna regija pokriva goleme nizine Atlanske obale na jugu i jugoistoku. Ta je reg´ja sastavljena
ponajviše od korova P. palustris, P. echinata, P. taeda, P. caribaea, dok cipresa (cypress) i
likvidambar (gum) obiluju u južnim močvarnim područjima. U unutrašnjosti te regije, t. j . u bregovitom
njezinom dijelu, dolaza borovi (pines) pomiješani različitim listačama, kao što su hrast
(onk), hikorija (hiskory), tulipanovac (yellow poplar) i kesten (chesnut).


Između sjeverne i južne regije proteže se centralna regija. To je veliki rezervoir listača, od
kojih su glavne ove: hrast (oak), hikorija (hickory), jesen (ash), tulipanovac (yellow poplar),
likvidambar (gum), trešnja (cherry), Kpa (basswood), orah (walnut) i kesten (chesnut). Prve fri
naprijed spomenute regije obiluju mnoštvom vrsta i bogate su lijepim i kvalitetnim šumama, no
mnoge so od njih nalaze na poljoprivrednom zemljištu.


Zapadni dio šuma U. S. A. sastoji se uglavnom od crnogoričnog drveća. Glavne vrste drveća
u četvrtoj regiji nazvanoj »Rocky Mountain forests« su ove: žuti bor (ponderosa plne), pseudočuga
(Duglas fir», zapadno američki ariš (western larch), Pinus m´ontieola (western white pine), Engelmanova
smreka (Engelmann spruce). Pinus contorta (lodgepole pane).


U petoj su regiji zastupljene različite vrste. U Sierra Neva-di i Kalifornijskoj obali: žuti bor
(ponderosa pine), sladorni bor (sugar pine), kalifornijski libocebjar (incence-cedar), pseudočuga
(Douglas fir) i različite jele. U uskom pojasu uzduž Pacifičkog oceana u sjevernom dijelu Ka´iforflije
nalaze se krasne šume mamutovaca ili sekvoja (redwood). Istočni obronci »Cascade Mountains
« obrasli su žutim borom (ponderosa pine), dok su zapadni obronci planina u državi Oregon
i Washington pokriveni pseudočugom (Douglas fir), čugom (western hemlock) i velikom primjesom
Sltkanske smreke (Sitka spruce) i goleme Thuja-e plicata-e (western red cedar).


Šumska -površina U. S. A. iznos-i 624 miliona akri, t. j . 250 milk>na> hektara* Od te površine
otpada oko 30´/« na seljačke šume, kako se to vidi iz priložene tabele.


Ukupna šumska


Plodno šumsko tlo Neplodno šumsko tlo


površina


Vrsta vlasništva
Milioni ha / Milioni ha »/. Milioni ha /»
Seljačke šume 58 30 18 27 74 30
Šume industrija 82 45 8 12 90 86
Šume javnog karaktera 46 25 40 61 80 34
Ukupn o 184 100 66 100 250 100


Iz te se tabele vidi i to, da od cjelokupnog plodnog šumskog zemljišta otplađa Wfl* na seljačke
šume. One su geografski raspoređene ovako: 44»/o ima ih u sjevernoj polovici istočnih
država, 50"/« u južnoj polovici tih država, a samo ih 6°/o ima u zapadnim državama.


Stanje je američkih seljačkih šuma ovako. Samo 42°/» od ukupne površine seljačkih šuma
raspolažu, stablima sposobnim za pilenje; otprilike 2´2´h tih šuma su letvenjaei, kojih srednji prs.
promjer iznosi 5—12 ine. (12.7—Su.5 cm); oko. liiVo tih šuma jako je posječeno, ali su dobre pomlađene,
dok je ostatak od 17"/o isječen i nepošumijen. Unatoč lošem stanju seljačkih šuma u U. S. A.
ipak je njihovo ekonomsko značenje veliko, što proizlazi iz činjenice, da te Isume učestvuju sa
15°/o u godišnjoj proizvodnji pilanskog drva. No kako je danas samo 27°/o od svih seljačkih šuma
približno uređeno, a tek jedan vrlo neznatni dio tih šuma je intenzivno uređen, radi se na tome,
da se te šume urede i da se šumsko gospodarstvo u njima digne na viši nivo. To nalazi svoje
Opravdanje i u tome, što danas u U. S. A. ima više od 20 miliona hektara napuštene poljoprivredne
zornije, koja je jedino sposobna za šumsku kulturu, pa je treba pošumiti i pretvoriti u »Farm
Woodlands«.


Porod toga uviđelo se, da za dobro uspijevanje poljoprivrednih kultura treba, da postoji
izvjestan procenat šumske kulture, koja uz to pruža i druge koristi: da na pr. podmiruju farmera
ogrijevom i gradom, zaštićuju njegovu farmu od vjetra i poplava, smanjuju klimatske
ekstreme, sprečavaju eroziju, daju hlada stoci i divljači i t. d. i t. d.


.* xPt *! kn J´«a postignuta svrhu, kojoj je namijenjana, autor nije obradio samo uređivanje
se.jaćkin šuma u užem smislu, nego je u kratkim, ali jezgrovitim crtama obradio oijelo šumsko
gospodarstvo, podijelivši knjigu u ovih XIV poglavlja: I. Seljačke šume i šumarstvo- II Struktura
i fiaoiogija drveća; III. Ekologijia šuma; IV. Kubiciranje različitih sortimenata; V. Izmjera


nacrti; VI. Drvna masa stabla i sastojine; VII. Prirast i prihod šume; VIII. njega seljačkih
«Uma; IX. Podizanje novih seljačkih šuma; X. Zaštita seljačkih šuma; XI. Upotreba produkata iz
seljrčkih šuma; XII. Prodaja; XIII. Trajnost drveta za seljačku upotrebu i konzerviranje drva;


XIV. Uređivanje. Na kraju knjige nailazi se indeks stručnih termina, kako je to učinjeno kod
svake modernije knjige.
345