DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Ocjene pojeđin!h vrsta (ispitano je 12 speciesa i jedna varijacija) baziraju na hili-ađama


vOkusn:h infekcija, koje su vršene sa Štetom kulturom gljive i sa suspenzijom snora. Konačne


ocjnne za vrednije vrsti donete su još i nakon promatranja otpornosti u prirodnim uslovim»


infeakcije.


vBl;*»ht resistance« — ntnornost prema kestenovom raku je relativan po´am: kod raznih


«peciesa javlja se u nizu raznih reakcija od posvemašnjeg imuniteta pa do najveće osjetljivosti.


Po;pi1´ni snec´esi, prpma stupn´u otpornosti, svrstani su u ovih pet rezistetnih razreda:


I* Veoma otporan — gljiva se nakon infekcije uonšte ne razvija.. TI. Otporan — n~kon -nfek"ije


slab razvoj g´i´ve. P°k rana se posl´ie sama zacijeli, rwzvija se regen era ciono stan´čje. ITT. Slnbo


os´p´ijiv — np^´o ´ači razvoj gljive, ka´us se ne razvije uviiek. IV. Osjetljiv — dosta brz razvoj


gljive^ regeneraciono stanuje se ne razvija. V. Voma osjetljiv — brz razvoj elivje .


Ispitani species´ su oc-iienjeni k.ako s´ijedi: Castanea moil´s´mn BI. — Kineski pitomi kesten


— I. rez. razred: Castanea crenata S´eb. & Znee. — .Tanansk´ pitom´´ kes´en — II. rez. raz»ed:. —


Castanea sen-u-ni Dođe — TI.. III. i IV. TPZ. razred fdve forme ovog speciesa pokazuju različit«


til lipanj otpornosti); — C"s´"r»a put~;,~ W´H. — TTT iwt´stetnl razred; — Castanea ozarkensis


&, VSa — TTI. i IV. rez. razred; — Castanea henry Rehđ. & Wils. — rez. razred — Oastwnea


Ame"


sal´va Mi´T. — Kvropsk´ p´´t.omi kes´en — ´V. rez. razred: — Cast,a„,en den tatst Borkh. —


rčki n´toiti´ kesten — V. TPZ rnzređ« — Cutanea alabamt-nsis Aishe. 0. ajnlfolia Watt. O. ashe*


Sud., C. floridana (Sang.) Ashe, i 0. floriđama var. margaretta Ashe nisu još definitivno


oejon´prr´. *


Speciesi uvrštpni u TT.—IV. rezistetni razred mogu se još. ukoliko infekcija ni>e prev´še


uznapredovala, vještačkim putem, terapeutskim mjerama (isjecanjem oboljelog staničja) spasiti


ud uništen ia,


Endothiia parasitica, jp kod na.s poznata kao Parasit .nana.. M"điitlm, onteujuć´ b!o´09-´.iu


gljive, autor navodi da je Enđothia fakulativni saprofit. Ona može dugo vremena kao saprofit


ž;vtp*i u mrtvom s´antčtu ko^e. Kada se staVo. grana ili koii niez:,n dro povredi on, ekstrem le


hl,ad"Oće. g-Jt´va lakO´ prod´r« i u ovo povrpđ0no st^.nič´e i nakon Sto tako ojača na.nada, i ž:vo


sta.n´čie poprmaiući paraz´tsko´ ob;1ežje. Na taj način, veća rezistetnost prema ekstremnim tem


pora.tutarna nv´f´ipi i veću ot.porno»t prema raku.


Od 1101 god:ne kada se noče^o «p križanjem sropc´esa nrtomog kestena, do 1050 god:ne


proizvedeno je 6f>82 hibrida (tj. o.ko 344 hibrida god-´šnje). One F? generacije, koje se nisu pokar


zaTe otuorni-m prpirii raku odmah sli uklonjene, no i mani** otporne Fi generae´ie vieš^čki su


podržavane za diailinia križanja,. U svmu . u rasadnicima države Connecticut postoji sada oko


L066 h:;b*;da u stairosti između 1—t?> god´na. već-´Ta u pril´čno dobrom stanju.


Otnornost pirma raku C-B´´>ht resistance«) us´ovljavn komVnac´ia v´še faktora (koji se


BaNWlu´ti no MpnWfivnm zako^nV Izvorn-i roditelj- kod križanja poteđ´inih speci««» bili su


hpterozis´o+.n1. Ove č!n{entce obiasnj.arva.iu n.aim neiednol-´č^osti, koie ^e javljaju (i u pogledu na


»Blight resis.tan"p«^ već u Fi genenac´je. a i još veću heterogenost F2 generacije.


Ka.ko je kesten au^os^eri´an. to se kao naibolia me´ođa za razmnažanje povoljnih hfib.riđsi


pokaza´a, metoda, vegetativnog razmnažanja, putem cijepljenja.


Među h´br-´d;ma. koji DOtfeSu od kri^an´a CC. crnnata x C. dentaita) x 0. CfHiartni fkri´žanac


jiapa.p.skog i amer-´čkog kestena povatno kr´žan sa japanskim. Prvo spomenuti roditelj je uvijek


ženskih, nalazi se vel-´kf broj individua veoma O´+pornih na rak. Svrstana su u II. rez´stetni razred.


Vše od t´n0 ind?v;.đua. koii Poti^ču iz kr-´žainia C. moflisiösa x tC. cren.ata x C. đentata) su
svrstani u T. i TT. rez!,!te*ni razred. Voć:,na tih hJbr´d.a prpdstav´ja veoma oodesan t´o za obnovu
kestenov´h sa-stoi-´n/i. U njima, je siedinip.na velika otpornost kineskotr p-´tomog kestpna s<) lijepim
uzrastom američke vrste. — Pored n´,za manie otpornih autor spominje li nekoliko hibr´đa iz
križan´a 0. m^´^sima x 0. segWni. Ond plode obilno, a gleđom na otpornost svrstoni su u. I. i II.
uoziste+ni razred.


Autorov rad predsftavlia znatan dooHmos rješavanju pnoh´ema nronailaiženiia podesnih vrsti


pitomog kestena za obnovu od raka nn-´š´enih kestenovih sa.stoi´na. Kako se Endothia poras´tiica


početkom nroš´e godine pojavna i u našoj zemlji, to problem uzgoja otpornih vrsta Pitomog


kestena može uskoro veoma lako i kođv nas poslati od ve´fjke važnosti Z s 11f 1 a


Motorni zamagljlvači u službi zaštite šuma)


Pronjailaskoim DDT-iprepa,rata i sWrnih drutr´h kemiis-k´´h sredstava pružene su velike mo


gućnost-- >n,a roTn_ suzb-´jan.ia S´etniiih imsekata.. Osobita je prednost tih insekticida, što je njihova
-djelatnost ograničena na insekte, te pravilno primienjiivani ne ugro´avaju toplokrvne životinje.
Pr´m;ena tih sredstava u stanju praha Hi tekućine ipak nl´je mogTa oh´uhvntHi, veće šumske komplekse,
što je b´To črasto potirebno. da se učini u razmieirno kratkom odsjeku vremena. Niti zapr
»š:vanjimva avionom msu postiignuti rezultati .koji bi u svakom pogledu zađovo´iavati. Tek
-kada je uspieTo tekuć e otrovno sredstvo raspršiti u sitne čestice i stvorenom otrovno-m maglo.
m obaviti ugrož°ne sastojine. možemo reći, da siu takove akcije suzbijanja štetnika postale
ne qamo ef-´kasne već i ekonomsk´ pođno.s´jive. Međutim zamagljivanje šuma avionom razmjerno
,)e skuno. pa s»u troškovi te metode na. m^Tij´m pov.rš´:nama. razmjerno visoki. U šumama postoje


u.a. manj-´m površinama irotov0 staina žarišta štetnika, e-dje bi ih trebalo često i neorek´duo uništavati.
U tu svrhu pokazali sia se vrlo .prikladni t. žv. motom« zamagljivao i. kofma. *e
vrši zamagljivanje odrađenog šnnaskoa" kompTeksa izbacivaniem otrovne magle iz motora., kojeg
faroz šumu vuče traktor ili kakovo druero prevozno sredstvo.. Kako su pokusi dokazali1, takovi
su zr,ima.o´1j:vačt: za šume mnoa-o efikasniji i ekonomičniii od r.aspraš:vačVi. praha. Dok se kod motornog
raspraš-´vača praha može dnevno svlatđia»ti prosječno samo 111 ha, motorni z-aimaeljivač zamagii
dnevno 5—6 puta veću površinu. Uz to je za motorno zaprašivanje potrebna ve´ća organizacija,
više truda i mnogo praha.
Zanimljive pođa´ke o motornim zamagljn´via´čima dao je K. Thie l man n u svom članku
»ftittnebel zur Schändliagsbekämpfuing« (Holz-ZentraJbla.tt Nr 109 1BS0.). Mi ih ovdje radi- aktuell


347