DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 75     <-- 75 -->        PDF

ling. Glarke, Stamm i dr. U ovom poglavlju obrađeni su i elementi anatomske građe drveta.
provodno, mehaničko, perenhimsko i sekretorno tkivo u drvetu korijena, debla i grana


II. Poznavanj e drvetä . U ovam poglavlju prikazana su slijedeća svojstva drveta:
mi.ris, okus, boja, sjaj i tekstura drveta. Zatim grada godova te grada i svojstva bijeli i srži.
Na kraju poglavlja autor je dao analomski k.juč za 1; vrsta četinjača i preko 60 vrsta listača.
Ovaj je ključ bogato ilustriran crtežima poprečnih i radijalnih presjeka drveta.
III. Grešk e drveta . Greške drveia podijeljene su na greške oblika debla (mođifikačije
vida), greške grade drveta, greške uslijed anomalija u sadržaju stanica (neprava srž bukve
i mokra srž Jele), greSke boje drveia kao posljedica oksidacije, djelovanja gljiva i insekata, greške
uslijed destrukcije drveta izazvane djelovanjem živih organizama. Ovo poglavlje ilustrirano je
sa preko 170 većinom originalnih fotografija.
IV. Fizčka svojstva drveta. Od fizičkih svojstava drveta prikazana su: "olumna
težina, odnos između drveta i viage, .vodljivost elektriciteta, propusnost drveta za infra-crvene
i röntgenske zrake, vodljivost topline i vodljivost zvuka.
V. Mehanička svojstva drveta i metodika ispitivanja. Od mehaničkih
svojstva drveta prikazana su: čvrstoća na tlak, čvrstoća na vlak, čvrstoća na savijanje tvrdoća,
habanje i umornost. Nadalje je prikazana Monnin-ova metodika naučno-istraživačkog rada i zaključci
konferencije za tehnologiju drveta održane u okviru Organizacije Ujedinjenih nacija a
Ženevi 1049 god.
VI. Kvalifikacija drveta i dozvoljeno naprezanje drveta. U ovom
poglavlju prikazane su uzanse za drvo koje važe u Italiji (TrenUno. Udine, Milano, Trst), nadalje
elementi za procjenjivanje kvaliteta drveta i dozvoljeno. naprezanje važnijih vrsta drveta
na tlak, vlak, savijanje i smicanje prema klasama kvalitete.
VII. Kemijski sastav drveta. Prikazan Je kemizam celuloze, lign´na i uglji»
kohidrata pratioca celuloze.
VIII. Toksicitet nekih vrsta drveta Prikazana je otrovnost nekih domaćih
vrsta drveta i nekih egzota iz Amerike, Afrike, Indije i Australije.
IX. Degradacija i destrukcija drveta uslijed djelovanja kemijskih
agensa. — I) jelovan ie drveta na metale. PrikazairLa je trajnost drveta, korozija
drveta uslijed djelovanja alkalija, kiselina i soli te solnih otopina, zatim dielov´anfe pojedinih
elemenata i kemijskih spojeva na drvo (klor, krom, kisik, alkohol, formaldehid, eter, morska
voda, katran, i dr.). Na kraju dan je prikaz korozionog djelovanja nenih vrsta drveta na
metale.


X. D r v o ka o gorivo . U ovom poglavlju prikazane su osnovne karakteristika drveta
kao goriva, kalorijska snaga drveta. upotreba drveta za gotrivo, drveni ugljen dobiven pouglja*
vanjem. u žežnicama i suhom destilacijom drveta te uzanse za ogrijevno drvo i drveni ugljen.
XI. Zaštit a drveta . Ovdje je dan prikaz zaštite drveta od požara, »silite drveta od
djelovanja mikroorganizama, konzerviranja drveta (impregnacija drveta) te zaštite drveta od
insekala i štetnika u moru.
XII. Postupci koji se primjenjuju u drvnoj industriji. U ovom poglavlju
prikazame su osnove i tehnika prirodnog i umjetnog sušenja, osnove i tehnika parenja,
tehnika Ijepljenja: ljepila, tehnika površinske obrade drveta i tehnika savijanja drveta.
XIII. Mehaničke transformacije drveta. Autor je u ovom poglavlju obradio
osnove i teniku proizvodnje šperovanog drveta, ploča vlaknatica, heraklit-ploća i Novopan-ploča.
XIV. S t a b i I i z i r a n 6 drvo. Prikazani su postupci kojima je svrha da se smanji
higroskopnost drveta. To su razni površinski naliči 1 impregnacija drveta parafinom, katranom,
uljem, metalima, solima, karbamiđnim smolama i t. đ.
XV. Udooreno . drvo . Ovdje je prikazana proizvodnja i svojstva komprimiranog drveta,
bakeliziranog drveta, komprimiranog i Impregniranog drveta, metaliziranog drveta i mineraliriranog
drveta, zatim proizvodnja i svojstva lameliranog drveta (lignofol, impreg, compreg —
drvo).
XVI. D r v o kao dekorativno sredstvo. Prikazana je primjena drveta u delto,
rativne svrhe, naročito drveta sa nepravilnom dževeravom teksturom.
XVII. Opis talijanskih vrsta drveta. Ovdje su sabrani podaci o rasprostranjuje
upotrebu fizičkim i mehaničkim svojstvima za oko 100 talijanskih vrsta drveta.
XVIII. Produkcija i potrošnja drveta u Italiji. U ovom poglivlju dao
je autor prikaz površine šuma i godišnje produkcije drveta. Podaci se odnose na sianje od
30. juna 1049 odnosno od 1940—1949 godine.
XIX. Egzo´e koje su od važnosti za trgovinu Italije. Ovdje je autor
sabrao najosnovalje podatke o svojstvima i upotrebi 250 vrsta´egzota koje dolaze ili su od važno"
sti za talijansko tršnište drveta.
XX. Drugi važni, proizvodi šume. U ovom poglavlju autor je ukratko prikazao
proizvodnju tanina, smolarenje, proizvodnju pluta i upotrebu piljevine i drvnog brašna.


Bibliografija sadrži preko 2f>0 citiranih djela i rasprava.


Na kraju knjige dodan je opći indeks, indeks latinskih imena pojedinih vrsta drveta, indeks
organizama´koji napadaju i razaraju drvo i indeks citiranih autora i naučno-istraživaćkih Instituta,
f


Ovo djelo rezultat je dugogodišnjeg rada Dr. Ing. O. Giordana u šumarstvu i naučnoistraživučkim
istitutima u Italiji, Finskoj, Njemačkoj. Sjedinjenim američkim državama 1 dr.
Ovo djelo daje presjek današnjeg savremenog znanja iz područja tehnologije te se po svojim
kvalitetama može uvrstiti u red evropskih standardnih udžbenika iz, tehnologije drveta


IvoHorni


DIN prijedlog-w kvalitet ploča vlaknatica.


Ranije je (1943) Izišao propis o ispitivanju ploča vlaknatica (DIN. 52350. oktobar 1943) kao
i privremeni tehnički uslovi dobave ploča vlaknatica (T L 52U3). U broju 107 od 7. saptoraor»


349