DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-10/1951 str. 76 <-- 76 --> PDF |
1*60 časopisi Holz-Zentralblatt. Stuttgart, objavljen je »a osnovu istraživanja ploča vlaknatiea kn^. ijosuudil-a, prijedlog o utvrđivanju kvalitete ploča vSaknaitica (tehnički uslovi dobave). 3Lvo teksta ovog prijedloga: DIN — prijedlog. Kvalitet ploča vlaknatiea (Tehnički uslovi dobave) 1. Pojam . Ploče vlaknatäce, u smislu ovog propisa, su ploče koje se proizvode »tezivanje. ´ 2. Raspodjela . Grupa ploča i njihova vol. težina uzeti su iz DIN" 52350, a isto tako i propisa za ispitivanje svojsitava u ovom prijedlogu. 3. Obli k i d i m e n z i j e. 3.1 Ploče moraju biti pravokutne, plamparalelne i oštrobriđne Me smiju odstupati od pravog kuta na dužini stranica od 500 mm samo 3 mm, 3,2 Dimenzije | dozvoljena, odstupanja.. DeMjina * h + tvrde ploče 3 0,3 vlakatnice kl I 4 kl II 4,5 < 5 10 6 5. Boja . Boja ploča ovisi onćenito o uootrehljenoj sirovini i termičkoj obradi Mali đodaoi bata đozvo´jeni su samo ako se struktura vlakanaoa raspoznaje i ako je boja otporna prema djelovanju svjetla. 5. Upijanje v I a g e i b u b r e n j e. 5.1 Upijanje vođe nakon 24 sata napajanje proba u vodi (DIN 52350, odsjek 7,2 i odgovairajući dio 7,3 najviše smije iznositi: kod porozn´h ploča vlaknatiea najviše 45"/o; kod tvrdih ploča vlaknatioa 1. klase najviše 15"/o´, kod tvrdih ploča vlaknatiea II. klase najviše 25V». 5.2 Bubrenje debljim« istih proba u isto vrjeme ne smije biti *´eče od kod poroznih ploča vlakatniea 12V» kod tvrdih , „ ... I. klase S´lt .. . II. klase 12V. 6. Čvrstoća na savijanje (DIN 52350. odsjek 8. do 8.4). Ploče moraju ini«ti u normalno vlažnom stanju (koje odgovara norm, klimi) u svakom smjeru ravnine ploče sliedece čvr »toće na .savijanje i odgovarajuće koeficijenta kvaliteta. porozne ploče vlakatnice 15 kg/cm1, koef. kvaliteta 0.8 km; tvrde p´oče vlakatnice I. klase 450 kg/cm´, koci. kvaliteta 5.3 km; tvrde ploče vlakatnice II. klase 340 kg/cm´, koef. kvaliteta 4.0 km. 7. Ba d n j a lom a (DIN 52350. odsjek 4.25), najniže vrijednosti u normalno vlažnom staajtu u svim smjerovima ravnine ploča: porozne ploče vlaknatiice 1.5 emkg/cm*tvrđe ploče vlakatnice I. klaise 12 emkg/cm8 tvrde ploče vlakatniee II. klase 10 cmkg/cm: 8. Oznaka . Ploče koje odgovaraju gornjim propisima trebaju se označiti na svakom kraju «u ´imenom proizvođača ili njegovim znakom, sa pobližom oznakom ploče sa dodatkom »normalna« (na pr. porozna* ploča vlaknatiea »normalna«) i kod tvrdih ploča sa oznakom razreda kakvoće. One mogu također nositi oznaku DIN i broj ovog propisa. Sa dozvolom društva za oznake ima.rke) ploče mogu nositi oznaku kakvoće tog društva, što znači da je njihova kvaliteta kontrolirana po predstavnicima toga društva. I. Borvit Aaltonen V. T.: Die Blattanalyse als Bonitierungsgrundlage des Waldbodens (Analiza tišća kao temelj bonitiranja šumskog tla). Comm. Inst. Forest. Fenniae No 37.8. Helsinki 1950. U novije vrijeme često se ističe značenje analize lišća za ocjenu produktivne sposobnosti tla. Napose su istraživanja Mitchelia, Finna i Ohandlera (USA) pokazala, da analize lišća barem u izvjesnim slučajevima mogu dobro poslužiti za ocjenu sadržaja hraniva u šumskom tlu (naro» čilto za đuš´k i fosfor). Polazi se od pretpostavke, da između koncentracije hraniva u dobro razviienoj još zelenoj biljci i ratsta i prinosa šumskih kultura postoji izravan odnos. Budući da su e druge strane rast i prirod ovisno o dovodu hraniva iz tla, to će količina hraniva u biijcji ind´eiitati količ:nu hraniva « tl-u, koja je dotičnoj vrsti pristupna. Analiza lišća, trebala bi bolje indicirati pristupna hraniva nego analiza tla, utolko prije što različite* vrste drveća imaju različitu sposobnost mobilizacije hraniva iz tla. Uz to kod kemijske analize ne dolazi do izražaja djetovianje m´ikorlze. Važna je okolnost i to, da analiza lista ukazuje na sastav cijele rizosfere. Autorove analize iglica bora i smreke, te lišća breze iz različitih šumskih tipova (Oajamđerovih) pokazale su da postoje znatne razlike u sastavu lišća različitih vrsta, kao i da, se sastav lifi&i pojedine vrste mijenja u toku godine. Sastav iglica iz različitih tipova ru.z´ikovao sa malo kod bora, nešto viiše kod smreke, a na.jv:še kod breze. Bor uzgajan na boljim staništima imao je veći .sadržaj dušika, a smreka više i dušika i kalcija. Iznimku čina fosfo.r, koji na boljim staništima kod breze opa.da>. — Na/ osnovu ovih rezuiltata zaključuje latutoir, da analiza lista, ne može poslužiti kao> pouzdan indikator boniteta šumskih tala. « IngZ. Gračanln 350 |