DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ing. Josip Šafar (Zagreb): O GOSPODARSKOM ZNAČENJU PODZEMNIH ORGANA SADNICA I DRVEĆA Prigodom razmatranja o problemima razvitka šumskih sastojina i pojedinih drveta pažnja se uglavnom koncentrira na njihov nadzemni dio. To je posve razumljivo, kad se ima u vidu, da je taj dio za privredu ii potrošnju najvažniji. Ali i velika većina istraživanja zahvaća probleme iz nadzemnog dijela sastojina; osnovni razlog tome jest svakako taj, što se numerički materijal može tu razmjerno lako i jeftinije prikupiti, a zatim što se postignuti rezultati mogu neposrednije primijeniti u praksi. Ali razvitak drveća i sastojina ne ovisi samo o njihovom nadzemnom dijelu već i o< podzemnom, u kojem se drveće učvršćuje i iz kojega prima potrebnu vlagu i hranu; gdjekad je taj donji dio za održavanje i razvoj važniji, a ponekad ima i odlučno značenje za zdravstveno stanje drveća i za kvalitet stabala. Zato se istraživanja korijenovog sistema obavljaju u ovom stoljeću sve više i nauka nastoji da šumskom gospodarenju ukaže na potrebu i važnost upoznavanje korijena i njegovog razvitka pri radovima pošumljavanja, njege, uzgajanja i prirodnog obnavljanja. U prirodno uzgojenim šumama istraživanje drveća u zoni rizosfere bilo je isprva vodeno nastojanjem, da se upoznaju morfološki sastav i rasprostranjenost korijenja te uzroci oboljenja; zatim da se na temelju postignutih rezultata usavršavaju metode osnivanja i uzgajanja sastojina te odredi pravilniji sastav sastojina obzirom na smjesu vrsta drveća i strukturu njihovu u zraku i tlu. Potreba takvih istraživanja postala je vremenom sve veća, kad su se počele umjetno osnivati šumske kulture na većim površinama u lošijim staništima i napose kad.su se masovno uvodile alohtone vrste drveća (smreka!) na razna tla. Unatoč poteškoća istraživanja, ipak danas postoji razmjerno mnogo podataka o obliku i razvitku korijenovog sistema. No većina rezultata opažanja i istraživanja odnosi se na mlade biljke i na neodrasle šumske kulture. Korijenje odraslog drveća općenito vrlo je malo istraživano, i to većinom njihovi horizontalni, bočni ogranci. Prva -opsežnija opažanja o obliku i razvitku korijena objavio je Duhame l du Moncea u (1760). Tek stoljeće kasnije vršeni su opsežniji istraživački radovi. U našoj zemlji korijenov sistem se gotovo nije istraživao, iako je u našoj stručnoj šumarskoj literaturi razmjerno rano ukazano- na važnost i značenje upoznavanja podzemnog dijela drveća. Na temelju opažanja u šumama Gorskog Kotara te u brdskim i nizinskim šumama Brosi g (1883) je razmatrao ove pojave: korelacija krošnje i korijenja napose u odnosu na stanište, oblik korijena u raznih vrsta drveća i njegove modifikacije prema vrstama tla, odnos korijena i srži; naročito je istaknuta važnost upoznavanja korijena mladih biljakoi za presađivanje, kao i utjecaj raznih zahvata na klice i korijen za daljnji razvitak biljaka na razUčittai tlima. Mnogo kasnije o sistemu korijena više su pisali Pe t rači ć (1925), Šlande r (1950) i Banuševa c (1951), Mnogi naši stručnjaci u člancima, objavljenima napose o pošumljavanju, nisu mirnoišli i problem o obliku, veličini, i razvitku korijena (P ucić (1900), Burllakov (1929), Silkić (1934), Marković (1934), Španović (1936), Afanasijev (1937), Šalajev (1938), Krpan (1946), Petrović (1948), Co kl (1948), Wraber (1948), Jiosić (1948), Enić (1950) i dr.). 363 |