DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 18 <-- 18 --> PDF |
horizontalnih ogranaka razmjerno nije velika, kako bi se pretpostavilo obzirom na horizontalnu projekciju krošanja, U vezi s time bilo bi -interesantno istražiti, kakav korijenov sistem imaju naši hrastici u šumama, gdje donja voda trajno visoko stagnira odnosno gdje su tla fiziološki plitka. Na ostalim vrstama drveća nisu se mogli prikupiti potpuni podaci (jer bi se u tu svrhu morala vršiti iskapanja prelomljenih horizontalnih ogranaka), pa se zato ni ne objavljuju. No ipak iz tih podataka kao i na temelju opažanja moglo se utvrditi, da se dubina korijena na jasenu i topoli malo razlikuje od dubine korijena hrasta. Topole i jasen imaju duže i deblje površinske ogranke korijena nego hrast te ih pružaju u slobodne prostore između drugih drveta. Korijenov sistem hrasta je kompaktniji (t. zv. intenzivni sustav korijenja) te sa gustom mrežom tankog sitnog korijenja veže zemljanu masu uglavnom oko središnjeg dijela, pa je prema tome više koncentričan (v. skicu). Naprotiv korijenov sistem topola i jasena zahvaća veću površinu tla (t. zv. ekstenzivni sistem korijenja). Shematski prikaz zemljane mase, zahvaćene sistemom korijena, u području šumske zajednice Querceto-Genistetum elatae Horv.: a) Q u ere us, t>) Populus i F r a x i n u s. Na temelju tih podataka može se sa znatnom sigurnošću pretpostaviti, da u našim mješovitim nizinskim šumama nema značajnijeg slojanja drveća u rizosferi, kad su sastojine jednodobne. Naprotiv u raznodobnijim sastojinama korijenje je razvijeno i u slojevima, mada su razlike u dubini korijena medu susjednim debljinskim razredima malene (v. tabelu). Znatnije su razlike u horizontalnom razgranjivanju korijenova sistema te one ukazuju, da je površinski dio tla u mješovitim nejednodobnim hrastovim sastojinama bolje iskorišten nego u čistim jednodobnim hrastovim sastojinama. Prema tome je horizontalni sistem korijena za obrast sastojine i odnos drveća u rizosferi važniji negoli vertikalno i koso rasprostranjen sistem korijenja. Izuzetak sačinjavaju dakako slučajevi, kad se kanalizacijom snizi ili povisi razina donje vode (fiziološki duboka i plitka tla); tada se pojavljuje pitanje, kako starije i mlade drveće reagira te da li pri sniženoj razini vode razvija dublje podzemne organe a napose žilu srčanicu. — U vezi s time bilo bi intesantno istražiti, u kojem je odnosu veličina (promjer i visina) i oblik krošnje prema veličini i obliku podzemnog dijela drveća za pojedine vrste i njihove starosti te za pojedina prirodna i umjetno nastala staništa. U našima planinskim prebornim š um ama opaženo je, da jela na bogatim svježim tlima silikatne podloge te tu i tamo na dubljim tlima vapnenačke podloge ima razmjerno plitak i oko središnjeg dijela vrlo gust sistem korijenja; u kamenitim i pećinastim zemljištima vapnenca korijenove ogranke jela mnogo rasprostranjuje u širinu a vertikalnim 370 |