DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 19     <-- 19 -->        PDF

ograncima prodire duboko u mineralni dio tla medu pukotine kamenja
i škrape. Iako se ova konstatacija već a priori može prihvatiti te bi se
prema tome moglo pretpostaviti da o njoj ne treba raspravljati, ipak se
cna ne može uopćiti. Ne smije) joj se dati opće značenje ne samo u razmatranju
bioloških značajki šume i drveća nego još više i iz šumsko-gospodarskih
razloga. To zato, što je struktura iste petrografske podloge često
vrlo različita. Evo jedan tipičan prmijer. U šum. predjelu Tisovac na Kapeli
(ekspozicija istočna, neizložena padina) bila je jednom vrk> bujna
šuma jele-smreke-bukve. Zbog jačih sječa šuma je danas znatno progaliena.
Sudeći po aspektu, tlo je vrlo dobro i dovoljno duboko. Pregledom
izvala utvrđeno je, da se tu jela vrlo plitko zakorijenjuje, jer je tlo stvarno
plitko (vanjski izgled zemljišta pruža dakle vrlo varavu sliku). Većima izvaljenih
debljih stabala ima tanjurasti oblik korijena dubine 0,7—1 m (!)
rijetko 1,5 m i širine 8—12 m; horizontalni korijenovi ogranci vrlo su debeli.
Vertikalni ogranci većinom se nalaze na pločastom a i na razdrobljenom
kamenju te se deformirani povijaju pod horizontalno korijenje. Zato
u lom predjelu vjetrovi obaraju mnogo stabala. — Prema tome prigodom
određivanja jačeg intenziteta sječe potrebno je, da se u pojedinim predjelima
ispita ne samo nadzemni dio sastojine nego i podzemni razvitak
drveća, jer se štete od vjetra kasnije ne mogu ni nakon dužeg razdoblja
ispraviti. *


Iz tih razmatranja i opažanja pojavljuje se pitanje, da li je za osvajanje
i reguliranje prostora u sastojini u šumsko-uzgojnom pogledu odlučniji
razmještaj krošanja ili razmještaj korijena. Na
temelju dosadašnjih opažanja u našima planinskim i nizinskim šumama
može se pretpostaviti, da je za obrast, sklop i smjesu drveća na bogatijima
i svježim tlima u dobrim staništima važniji odnos drveća u atmosferi,
a na skeletnijim i suhijim tlima u izloženijim staništima vrlo je važan i
odnos drveća u rizosferi. Ta pretpostavka uostalom izilazi i iz činjenice,
da se drveće u lošijim staništima mora više boriti za vlagu i hranu u tlu,
a osim toga nužno modificira podzemne organe te u borbi s vjetrovima
kao i zbog mehaničkog svladavanja raznih zapreka stvara jači sistem korijenja,
Numeričke podatke za potvrdu te pretpostavke i daljnje izvode o
tomu interesantnom problemu za neka naša ekstremna staništa nastojat
ćemo iznijeti kasnije.


Zaglavak


Iz izloženoga kratkog prikaza može se razabrati, da prigodom umjetnog
i prirodnog pošumljavanja, kao i prigodom njege i održavanja sastojina
treba imati u vidu ne samo nadzemni nego i podzemni dio drveća. Gdjekad
su za razvitak drveća i većinom za razvitak mladih biljaka važniji njihovi
odnosi i okolnosti u rizosferi negoli u atmosferi,


Za sadašnje naše okolnosti vrlo je aktuelno, da se opažanja i istraživanje
sistematski obavljaju na korijenju mladih biljaka. Danas, kad se na
čitavom području naše države vrši masovno pošumljavanje ogoljelih zemljišta,
danas je taj zadatak važniji negoli ikada ranije; upravo, on je
akutan, U tome i jest zapravo čitav problem umjetnog pošumljavanja:
kakvo korijenje treba da ima sadnica i kakva treba da je manipulacija


371