DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 20 <-- 20 --> PDF |
od vađenja do zasađivanja. Jer mi stvarno zasadujemo k or i j e n a n e sadnicu . Korijen izvađene i zasađene biljke je najosjetljiviji dio sadnice, brzo reagira na vanjske nepovoljne utjecaje; u toku prvih godina presađeni korijen mora se boriti za stabiliziranje i daljnji razvitak redovno više nego drugi dijelovi biljke. Zato rezultat pošumljavanja najvećim dijelom je odraz utjecaja svih radnih faza od oblikovanja podzemnih organa biljke u rasadniku doi njihova učvršćivanja na terenu. I prema tome loša manipulacija sa korijenjem vrlo često uzrokuje, da se sade biljke uginule ili nesposobne za daljnji život. Kad bi praksa u pošumljivačkim radovima više pažnje poklanjala korijenju sadnica, njegovoj strukturi, njegovoj mogućoj otpornosti prema vanjskim nepovoljnim utjecajima kao i tehničkom postupku prigodom manipulacije i smještaja korijena u tlu, bilo bi više uspjeha. Kad bi se´ izvršila komparativna ispitivanja o štetama, koje nastaju samo zbog loše manipulacije u razdoblju od vađenja biljaka u rasadniku do sadnje po pojedinim fazama, držim, da bi se za nedovoljan uspjeh pošumljavanja mnogo manje moglo okriviti klimatske okolnosti a više proces, kojim sadnica prolazi do sadnje. Također i komparativni pokusi o nepravilnom obavljanju same sadnje korijenja pokazali bi brojčano, za koliko postotaka bi se uspjeh pošumljavanja mogao povećati. Rezultati takvih i sličnih pokusa omogućili bi, da se pažnja pošumljivača, upravnih i nadzornih organa usmjeri prvenstveno na najslabije točke čitavoga kompleksa radnih procesa; ukazali bi, Ttad bi i šta bi trebalo učiniti) da se poveća kvalitet pošumljavanja. Naša pak istraživačka služba može u proučavanju korijenja i zakorijenjivanja naći vrlo plodno, polje rada, ako se na temelju dosad stečenih iskustva pokusi usmjere na današnje najaktuelnije probleme, koji izviru iz potreba i težnja na masovnom pošumljavanju: a) kakvo korijenje1 za pojedina (napose loša) staništa treba da imaju sadnice, da se uz1 racionalan utrošak radne snage i financijskih sredstava postigne dobar uspjeh pošumljavanja; na koji se način takvo korijenje može proizvesti; b) najjeftiniji postupci sadnje, koji omogućuju da zakorijevanje sadnica na pojedinim tlima ipak bude dobro; c) razdoblje mirovanja korijenja, napose u semiaridnim područjima; u vezi s time najpovoljnije doba pošumljavanja i presađuje, te produživanje razdoblja! pošumljavanja; d) najpovoljniji odnosi između veličine krošnje i korijenja za lošija staništa. Ti pokusi i istraživanja većinom ne zahtijevaju mnogo radne snage ni financijskih žrtava, a može ih obaviti i operativa na obližnjim-terenima uz pomoć instituta. Ta istraživanja omogućit će, da se ne moramo neprestano oslanjati na iskustva iz drugih zemalja, u kojima ekološke okolnosti većinom nisu podjednake onima u našoj zemlji, tJBER DIE WIRTSCHAFTLICHE BEDEUTUNG DER PFLANZEN- UNI) BAUMENTWICKLUNG Das Wurzelsy.stem der Wialdbaume und PfLanzem in R. N. R. Jugoslawien war wenig untersucht. Deswegen legt der Autor dar, auf Grand der Untersuchungen und Beabachtungen welche im Auslande -und Inlamde ausgcfiihrt wan-en, die Rit´.le und Bedeutumg der Wurzel besonders fiir Pflaozungen die man in Jugoslaven auf gerikimigen Flachen an sehr verschiedenen Standortcn ausfiihrt. 372 |