DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Mitteileiid die Rcsultate eigener Beobachtungen und aproximativen Untcrsuchungen iiber die Breite und Tiefe des Wurzeusystems fur einizellne Starkelklassen, haupsachlieh iiber die Stieleiche (s. Tab. u. Graf.) iin Uberischwommungsgebiet der Save, kommt der. Verfasser zuf Schlussfoligerung, đass mfit Riioksiicht auf die Verteiluimg der Wurzelti die uuigleichairtigen Eiichcnmischbcstande besser s´indi alis reine gleichartiige. — Auf Grund aproximativer Untersuchungen unterirdjscher Organe der Weisstanne in den Plenterwaldern sobliesst der Autor, das man in einzelnen: Waldgelbieten vor der Anordnung starkerer Holzschlaigintensitat die Bewurzeilung der Baume untersuchen muss, weil mam nur" auf Grund des ausseren Aussehens ahnlichcn Bodens nicht iinmer die Wiedenstandskraift der Waldbauime gegen den Wind erkennen kano. Ferner setzt der Autor voraus, dass sich bei der Bes´tandespfleige auf den ungunstigeren Boden und windauisgesetzten Standorten die Aufmeriksamkeit konzentrieren muss niicht nur auf den Kroinnenschiuss sondern auch auf den Wurzelschluss und Wurzelform. Zum Schluss scMagt der Verfasser vor, die Forschlungen und Untersuchungen zu machen; welche Institute und auch die Praxis ausuben sollten zwecks Hebung der Qualitat der Pflanzung. « » Ing Ferdo Šulentić (Ogulin): , UPOTREBA I RASPORED STROJEVA U PROIZVODNJI SANDUKA Sanđučare, u kojima se proizvode sanduci fin e obrade , mogu se svrstati u red većih tvornica. Osiim za faizu fine obrade one su kompletirane i garniturama strojeva za proizvodnju ostalih vrsta sanduka: neobrađeni! sanduci i sanduci za voće. Zadnjih godina sagrađen je priličan broj. sandučaira. U ovim) tvornicama mogu se vidjeti razna rješenje u osnovnom rasporedu strojeva, Sva ta rješenja nisu podjednako dobra, a ponegdje su| montaže izvršene tako, da je u tim tvornicama više ili imanje onemogućen princip sistematizacije proizvoidnjie. Ta okolnost ponukala nas je, da ovdje izložimo osnovne principe pri rješavanju problematike odabiranja, rasporeda i upotrebe strojeva u samdučairaima. U ovom članku ograničit ćemo se isključivo na analizu rasporeda i upotrebe strojeva u fazi proizvodnje sanduka fine obrade. U međunarodnoj trgoviM zahtijeva se, da su »obrađeni« sanduci jednostrano ili dvostrano blanjani, da su debljine, š´irine i duljine elemenata sanduka precizno izrađene dl da su pojedini elementi jednodjclni. Uzansama se predviđa, da se elementi sanduka, sastavljeni na pero i utor u vladu »lastinog repa« od´ dvijle ili više daščica i međusobno slijepljenih, imaju smatrati kao jednodjelni. Do ovog popuštanja u zahtjevima na kvalitetu nesumnjivo je došlo u momentu pronalaženja savršenijih radnih strojeva, a također kao´ posljedica smanjivanja drvnih zaliha. To1 je omogućilo veću proizvodnju sanduka, na kojima se počelo oslkudjevati, kao i osjetno sniženje troškova proizvodnje tih proizvoda. U istraživanju načina bolje i efikasnije proizvodnje tokom vremena došlo! se do naročitih konstrukcija strojeva za izradu pera i utora ii sastavljanja daščica. Tako danas postoji stroj, ikoji istovremeno na dvije daščice urezuje »lastin rep«, te sastavlja ii slijepljuje daščice. Stroj je veoma produktivan, a u savremenim sanduoaraimai najvažniji je u fazi proizvodnje sanduka fine obrade. To je uvjetovalo naročita tehnička svojstva i raspored ostalih radnih strojeva u fazi. Za pakovanje nekih proizvoda ipak se ne toleriraj« sanduci, kojih su elementi izrađeni na ovaj način, već se za neke od elemenata izričito zahtijeva, da su liKrađeni od jedne daščice (na pr. stranice sanduka za etivažu suhih šljiva, jafa-sanduci i još neki). Prilikom naručivanja sanduka ovaj se uvjet mora posebno istaknuti. Izrada ovakovih elemenata zahtijeva posebnu manipulaciju prilikom priređivanja materijala za proizvodnju. Već´nom se talkav materijal mora posebno rezati na pilani. Cijena ovim proizvodima osjetno je veća od proizvoda, kod kojih su elementi višedjelni. Radi veće čvrstine, a na zahtjev kupca, elementi sastavljeni! na pero i utor, mogu ec na sastavcima daščica pojačati još i posebnim žicanim klanficama._ Sklapanje elemenata u sanduk© oibTčno se vrši zabijanjem čavala na spojnim mjestima. Sanduci, koji treba da imaju lijep izgled te čvrstinu i trajnost, umjesto čavlima sklapaju se načinom: »jarebičji rep«. 373 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Bilo Je potrebno, da u uvodu izložimo opće okolnosti, pod kojima se proizvode sanduci fine obrade. Osobitosti ove vrste proizvodnje poslužit će nam kao podloga pri analizi upotrebe i rasporeda strojeva u tima tvornicama. Kako u načinu organi1 zacije proizvodnje postoje izvjesne modifikacije, to ćemo uzeti u razmatranje dva glavna tipa. Način rada kad se stroj za blanjanje nalazi u fazi iza strojeva za prerezivanje materijala. Rješenje lokacije i rasporeda strojeva kod ovoga načina rada vidi se iz sheme A. Svi strojevi u shemi uz tehničku oznaku imaju i svoj tekući broj. Pod tekućim brojem 1 označena je rasporna tračna pila. Ovaj steej služi ovdje za propisivanje debele robe na potrebne tanje dimenzije. Kako sandučeta pretežno prerađuju raznu deklasiranu pilansiku robu, to veći dio robe namijenjene za proizvodnju sanduka! prolazi kroz ovaj stroj. Radi toga je rasporna tračna pila redovito! mnogo opterećena. Zahvaljujući uspjeloj konstrukciji! ove vrste strojeva, na njima se taj posao uspješno savlađuje. Vadeći računa o boljem iskorišćivanju drveta, uvedeno je u praksu, daj se materijal namijenjen za proizvodnju sanduka izrađuje u vidu mesnica, a tek nalkon sušenja piropiljuje na tanje dimenzije. ;Na taj način postižemo dvije koristi; jedna je, što debela roba za vrijeme sušenja manje puca, a druga, što je rez na raspo´rnoj tračnoj pili gotovo u pola manji od reza na jarmaiči. Nakon prortezivanja na raspornoj tračnoj pili piljenice. dolaze na preradu na strojeve za presijecanje (broj 2 i 3). Na tim strojevima iskrojimo: piljenice u daščice, kojih se duljine poklapaju sa duljinama pojedinih elemenata određenog tipa sanduka. Za ovu operacijo najprikladnije su stojeće klatne pile sa ugrađenim elektromotorom. Ovi strojevi odlikuju se velikom preciznošću, a odgovarajući modeli pogone se sa svega 2,5 do 3 few pogonske snage. Iz sheme se vidi, da je stroj pod tek. brojem 3 namijenjen za preradu robe, koja dolazi sa rasporne tračne pile, dok je stroj pod tek. br. 2 predviđen za preradu robe već odgovarajućih debljina, koju ne treba parati, već se ovdje doprema izravno sa stovafrišta rezanog materijala. Ovakve je strojeve u god. 1950. ´proizvela tvornica »Bratstvo«, a od stranih poznati su fabrikati Georg Fischer i I. W. Jirion. Pošto amo obavili rad na presijecanju, daščice sada dokize na obradu na strojeve za blanjanje (strojevi označeni pod 4 i 5). Blanjanje daščica može biti jednostrano, ali se rta ovom radnom mjestu vrši većinom dvostrano blanjanje. Poslije ćemo vidjeti, da ie to radi naročitog konstruktivnog svojstva stroja za izradu »lasfcinog repa«. Od strojeva za ovu radnu operaciju (blanjallice debljače) zahtijeva se velika preciznost, da su snabdjeveni gornjom i donjom radnom osovinom (dvostrana blanjaliea debljača) i đa imaju širinu grla najmanje 600 mm. Na blanjalicama sa#širim grlom postizava se veći radni učinak, jer je tako omogućeno, da se istovremeno obraduje veći broj daščica, stavljajući ih jednu za drugom stepeničasto u stroj. Na ovom radnom mjestu predviđenđ su dvije blanjalice, zato, što se na jedinoj ne bi mogao obraditi sav materijal, koji dolazi sa prethodnih strojeva. Blanjalice su osjetljivi strojevi, koje treba često dotjerivati i popravljati, pa bi u radu samo sa jednom blanjalicoim; dolazilo do čestih zastoja. Na radnom mjestu pod brojem 12 nailazi se također blanjaliea debljača, koja nije uvijek dovoljno iskorišćena (objašnjenje naknadno). Znači, da bi taj stroj ponekad mogao nadoknaditi jedan od strojeva pod 4 i 5. Takvo rješenje bilo bi pogrešno, jer bi na taj način normalno odvijanje proizvodnje ovisilo o sktčaju. Naikon svršene obrade na blanjalicama, daščice dolaze na strojeve za krajčenje na širine (br, 6 i 7). Za ovaj rad predviđeni su u ovoj shemi kao najefikasniji: cirkulari duplaai. Odlike su ovoga stroja, što se na njemu istovremeno i paralelno obraduju obadvije strane daščica. Ovi su strojevi snabdjeveni i uređajem za mehanizirano napredovanje materijala prilikom obrade. Da ne bi bilo suvišnih otpadaka, a da bi se postigao! što bolji radni učinak, potrebno je daščice nakon blanjanja razvrstati po širinama. Daščice se propuštaijni kroz duplak tek ovako razvrstane. Tada se na duplaku za svaku širinsku grupu namjesti odgovarajući razmak cirkularnih p´la. Ako se daščice ne bi razvrstavale u širinslke grupe, morali bi skoro za svaku daščicu namještati drugi razmak pila, što bi uvjetovalo smanjenje radnog učinka stroja, a također i veći gubitak u otpacima. Također je bolje isikorišćenje materijala, ako se u pilani piljenice, namijenjene za isandučaru, krajče konično ili samo jednostrano. Jednostrano krajčenje preporučuje se, kada su piljenice nesimetričnog oblika. U obadva slučaja´ od iste piljenice dobivene daščice daju veći zbroj širina, nego u slučaju paralelnog) krajčenja piljenica. Zato što se na ovim strojevima prerađuju daščice malih duljina, najčešće 30 do 80 cm potrebno je birati duplake lagane konstrukcije i sa malim razmakom prvog ; drugog para nazubljenih valjaka-transpon-tera. U protivnom bi se događalo, da daščice prilikom 374 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 23 <-- 23 --> PDF |
375 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Obrade _ zastaju, jer ih radi većeg razmaka drugi pa* val jaka ne bi mogao prihvatatl. Duplaci težih konstrukcija na ovom poslu ne bi bili, iskorišćeni proporcionalno svome kapacitetu. U shemi između strojeva 3, 4 i 5 sa jedne strane i duplaka sa druge imamo prazan prostor velične 60 m2. Taj prostor je namijenjen za razvrstavanje daščica po širinama. Nakon izvršenog krajčenja na duplacima, daščice dolaze na obradu na blanjaiicu ravnjiaču (br, 8). Na ovom stroju vršimo poravnavanje rubnih strana daščica. Tako osiguravamo potrebnu preciznost u radu oko sastavljanja daščica na »lastin rep« na slijedećem stroju. Poravnavanje se vrši tako, da radnik uzima u ruke toliko daščica, koliko može obuhvatiti prstima. Zatim taj skup daščica okrene na jedan rub i položi na sto! iravnjače. Istovremeno pokretom u naprijed pritiskujući uz gvozdeni lineal na stolu, potisne daščice preko osovine za blanjanje. Poslije okrene daščice na drugi rub i ponovi istu radnju. Daščice ovako pripremljene dolaze na obradu na stroj za urezivanje utora »na lastin rep«, za sastavljanje i slijepljivanje (br:. 9). Sastavljanje elemenata vrši se obično od dvije daščice, a izuzetno od 3 i više. Ovaj; se rad vrši tako, što se sa jedne i druge strane stroja na beskonačni transporter polaže po jedna daščica. U napredovanju jedne daščice prema drugoj, na stroju se na unutrašnjim rubovima daščica izvrši urezivanje utora, pnamaziivanje utora ljepilom, sastavljanje i na sredini stroja ´automatsko izbacivanje sad već sastavljenog elementa. Ako eleimenat, sastavljamo od više nego dvije daščice, tada se radi svake slijedeće daščice operacija mora ponoviti. Pri ovom radu mara se voditi računa,, da zbroj širina daščica, koje sačinjavaju eleimenat bude za toliko veći, koliko gubimo od širina na urezivanje utora. Taiko izrađeni;; elementi nemaju potpuno točnu šranu. Radi toga redovito) komibiiiiraimo, daščice tako, da dobijemo širine elemenata nešto, veće od potrebne širine. Navedena okolnost uvjetovala je operaciju na slijedećem stroju (br. 10), a to je srezivanje elemenata na propisanu širinu. Ovaj se rad- obavlja na specijalno konstruiranim stolnim cirkularima. Veoma uspjela konstrukcija ovakvog cirkulara je proUvod tvornice Raknan, koja je ovaj stroj proizvela kao sastavni d´o garniture uz opisani stroj za »lastin rep«. Nakon sreziivanja na širinu, elementi dolaze radi propill´vanja kroz sredinu na slijedeću raspornu tračnu pilu (br. 11). Ova radna operacija uvjetovana je specijalnom konstrukcijom stroja za urezivanje »lastinog repa«, na, kojem se istovremeno i paralelno urezuju dva utora. Prema tome propitivanjem na stroju br. 11 dobivamo odmah 2 stranice ili 2 čela sanduka idi dno i poklopac. Ova okolnost ukazuje anaftn na velike prednosti stroja za urezilyanje utora »lastin rep« i njegovu veliku produktivnost. Po potrebi možemo urezivati i samo jedan utor. To međutim treba izbjegavati, jer se tako proizvodni kapacitet stroja smanjuje na, polovicu1. Vodeći računa o do sada opisanim svojstvima pojedćinog stroja, dolazimo do zaključka, da se najpovoljniji radni, učinak postizava, ako, daščice za, elemente sanduka proizvoidimo u duplim debljinama, pa ih tek u sastavljenom stanju nrOirezujemo u » elemente, kojih debljine odgovaraju propisanima. Kod toga se mora voditi još računa, da sa tračne pile pod br. 1 izlazi materijali duplo deblji; od propisane debljine elementa, plus debljilna koja se gubi na blanjanje na strojevima, broji 4, 5 li 12 i prorezivanje na tračnoj pili br. 11. Ako se zahtijeva dvostrano blanjanje saindučnilh elemenata, tada se nameće potreba zai blanjanje i druge strane elementa, t. j . površine koja se doibila iproiplJlivanjem na stroju br. 11. Ovu se radnju obavlja na blanjaJiici: debljiači, koju smo već spomenuli, a koja se u shemi nalazi pod rednim brojem 12. Redovite operacije oko proizvodnje sandučniih elemenata bile. bi ovilm završene. Pod tekućim brojem 13 imamo stroj za krpanje čvorova, Ovdje se vrši dotjerivanje_ elemenata s većim pogreškama, a naročito s ispadaj u ćim čvorovima. Pod brojem 14 smješten je stroj za cinkanje (cl´nkmašina). Na tome stroju vršimo urezivanje »jarebičjeg repa« na sastavnim dijelovima elemenata onih sanduka,, kod kojih se zahtijeva »usadno sastavljanje«. Pod br. 15 nalazi se stroj za zabijanje žicanih klamfica, u svrhu pojačanja spojeva između daščica (Heftmašiina). Pod brojem 16 i 17 su stolovi, na kojima se vrši električno upalji´vanje žigova: znak proizvađača, razni podaci o pakovanoj robi i t. d. Na praznom prostoru u shemi između strojeva br. 12, 13, 14, 15, 16 i 17 vrša se sortiranje, slaganje i uvezivanje elemenata u pakete. Ovako složeni i uvezani elementi otpremaju se vagonetom u stovarište gotove robe. Stolovi sa žigovima moraju biti tako izrađeni´, da ih se po potrebi rnože premještati. 376 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Način rada kad se stroj za blanjanje nalazi u fazi ispred strojeva za kraćenje. Ovakvo rješenje rasporeda strojeva prikazano je u shemi B. Suština rješenja je u tome, što se blanjanje pliljemicai obavlja u punoj ´duljini, a tek nakon toga dolaze na obradu na strojevima za kraćenje. Neki praktičari! zalažu se za ovaj raspored strojeva s motivacijom, da se na blanjalicama oštećuje kratki1 materijal. To oštećivanje očituje se u okrnjiivanju oštrih rubova daščica. Oštećivanja nastaju naročito u predjelu onoga čela, kojim se daščica stavlja u stroj. Oštećivan ja su znatna, ako stroj mije dobro centriran, a naročito, ako su tupi noževi za blanjanje. Naprotiv u prilog rješenja u shemi A govore slijedeće činjenice: 1. što se oštećivanje daščica, ako se radi na ispravnim strojevima, svodi na najmanju mjeru. Rad na neispravnim strojevima ne smije doći u obzir; 2. što kod rasporeda strojeva u shemli A strojevi zakrajčenje dolaze tek poslije blanjalica; na taj način efikasno je riješeno! pitanje odstranjivanja pogrešaka nastalf´h na blanjalici, bez posebnih poduhvata u radu. 3. prema shemi B prolaze krioz blamjalicu i oni dijelovi piljenica, ikoji kvalitetno ne odgovaraju za ovu vrstu proizvodnje; rješenjem u shemi A omogućeno je, da se fcafcvfi idijelovi prije blanjanja (prilikom kraćenja piljenica) isijecaju u punoj duljini i odmah predaju fazi grube obrade sanduka; 4. što se rasporedom strojeva u shemi A ušteđuje nešto ui građevnom prostoru. U ovoj shemi piiljenice se pojavljuju u punoj duljini samo u dvije prve operacije, dok se prema shemi B .pojavljuju u tri radne operacije. Za krajčenje u shemi Bi predvidjeli smo obične stolne ciirkulare (br. 6, 7, 8 i 9). .Kako na tim strojevima rad nije mehaniziran (a da se spriječi zagušivanje na ovom radnom mjestu), to je bi&O potrebno predvidjeti dva puta više strojeva, nego kada se krajčenjie obavlja na diuplacima. Ovi eirkulari dolaze u obzir samo onda, ako se ne raspolaže s boljim strojevima. Sortiranje daščica po širinama u shemi B obavlja se nakon izvršene operacije na blanjalici ravnjaci (stroj br. 10), dok se u shemi A sortiranje vrši nakon svršene operacije ma blanjalicama debljama (br. 4 i 5). Obadva ova rješenja; podjednako su dobra, dobiva se više operativnog prostora. Strojevi u obadvije alternative smješteni su na prostoru 1QX56 m. Po- shemi A Rješenje unutarnjeg prometa. U obadvije sheme dovoz materijala riješen je na dva kolos jeka. Dovoz se vrši izravno do prvih strojeva, a posluživanje istih obavlja se sa vagoneta. U daljnjem napredovanju materijala sa stroja na stroj zalažemo se za upotrebu plato´ kolica s kotačima, koji se osim u .pravcu kretanja -okreću i oko svoje vertikalne osovine. Kolica se postavljaju pokraj pojedinog stroja; a .materijal kako izlazi iz stroja, tako se slaže na kolica. Kada su kolica parna odguraju se na slijedeću operaciju, a nadoknade drugima praznim kolicima. Velika prednost ovoga rješenja je u tome, što- postoji mogućnost izravnog dodavanja, materijala svakom pojedinom stroju. Transporteri su u tom pogledu neefikasni, naročito ako neki stroj treba preskočiti ili materijal radi kvara stroja privremeno skloniti u kraj. Važno je obezbijediti dovoljan broj ovih kolica, a mogu se izrađivati u vlastitim radionicama!. Svako suvišno prenošenje materijala na rukama treba dosljedno sprečavati. Otprema gotovih proizvoda u slagalište riješena je izlaznim kotos jekom. v . Opće napomene. U shemi primjenjene horizontalne dimenzije strojeva, sa manjim odstupanjima, odgovaraju naravnoj veličini. U toliko bi shema u pogledu potrebnog prostora imala i realnu vrijednost. Međutim u slučaju ostvarenja nekog novog pogona, nije uputno pristupati izradi plana rasporeda strojeva i veličine radnog prostora prije nego je izvršen izbor strojeva i prikupljeni svi tehnički podaci. Raspolažući točnim1 podacima o strojevima (dimenzijama i učinku) li namjeni budućeg pogona, jedino je moguće odrediti potreban broj strojeva, njihov pravilan raspored i odgovarajuću pDvršinu radnog prostora. Odstupanje od ovog principa uvjetuje rad »od prilike«, neuravno teženost u kapacitetima radnih strojeva, nedostatke u njihovom rasporedu i u većoj ili manjoj mjeri podizanje neekonomičnih građevnih objekata. Ovako zasnovani pogoni redovito imaju većih nedostataka. Kod nekih strojeva treba voditi računa, koji im je smjer djelovanja. Na pr. tračnih pila ima. lijevih i »desnih«. U protivnom slučaijiu se "događa, da se strojevi naopako montiraju. s Za dobar rentabiitet proizvodnje u sandučaraina veoma je važno, da rukovodilac na osnovu dimenzijia sanduka, koji su u planu proizvodnje, podešava dimenzije piranske robe, ako pilama reže izravno za sandučaru. Kad to nije slučaj, treba za preradu birati takvu robu od koje će biti najmanje otpadaka, U prvom slučaju mogu se postići znatni 377 |