DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 27 <-- 27 --> PDF |
sjemena u pijesku te onog ru rovčićima bio isti, samo što se sjeme u rovčićiima slijepilo u grude; jedna mana dakle, koja otpada kod stratificiran ja u pijesku. Mislim, da; takav uspjeh nije slučajan, pa bi radi; toga trebalo forsirati, dla se sijanje jasenovog sjemena izvrši još u jesen. No u slučaju, da smo bilo iz kojih razloga´ spriječeni, da obavimo sijanje jasenovog sjemena u jesen, svakako je potrebno sjeme predhodno stratificirati. Sijanje nestratificirainog jiasenovog sjemena je bezuspješno. Još bi htio istaknuti neka opažanja, koja sam imao prilikom stratifikacija jasenovog sjemena, Kako! je prošla jesen bila vrlo (kišovita te radi toga vodostaj Save1 visok, njivje se moglo doći do potrebnog pijeska, U pomanjkanju prikladnog pijeska dobio sam od jednog gradilišta potreban pijesak, koji je bio ali suviše sitan. Radi toga pobojao sam se za uspjeh stratificiran ja. Ipak uspjeh je bio dobar.´ Često pregledavajući sjeme i kod samog miješanja ustanovio sam također, da nijjle u toku cijele zimo bilo potrebno sjeme polijevati vodom, jer je b´o pijesak cijelu zimu vlažan. Napomenuti bi htilo, da se u praksi osjeća jedna vrlo velika praznina, što nemamo u šumarskoj! literaturi potrebnih podataka, koje vrcme treba pojed´na vrst šumskog sjemena da se pripremi za sjetvu. Zato trebali bi naši instituti za naučna šumarska [istraživanja da čim prije u tom pogledu ispitaju potrebne podatke za pojedine vrsti šumskog sjemena te iste objelodane, što bi šumarskim praktičarima u njihovoj praksi vrlo dobro došlo. Ovi podaci su osobito potrebni za stratificiran ja u rovčićima,´ pošto je kod1 takovog stratificiiranja kontrola o stanju sjemena nemoguća. Mišljenja sam, da su jasenove sadnice najprikladnija vrst drveća za pošumljavanje poplavnih područja, jer je pošumljavanje sa jasenovim sadnicama (razmjerno naprama drugim vrstama sadnica mnogo jeftinije, a sadnice se dobro primaju; osim toga jasenovina je prvorazredno tehničko drvo, pa1 je potrebno, daše uzgoju jasenovih sadnica u šumskim, rasadnićilma poklanja najveća pažnja. Ing. J, Batić Dva pršljena u jednoj vegetacionoj periodi kod alepskog bora. — Konstatacija da medunac tjera 2 odnosno 3 izbojka u jednoj vegetacilonoj periodi, navela nas je na to, da smo; počeli promatrati, ikako se u tom pogledu vladaju ostale listače a i četinjače. Opazili smo, da osim .medunca i crni jasen stvara po 2 iizbojkai u jednoj vegetacionoj periodi, dok brijest & cer stvaraju samo 1 izbojak. Što se tiče četinjača lako smo utvrdili, da crni; bor tjera samo jedan izbojak u jednoj veg. periodi, dok Alepski i Brutijlski bor (Parolfna) tjeraju po 2 izbojka u jednoj vog. periodi, odnosno u jednoj veg. periodi stvaraju 2 pršljena. Mjerenja duljine izbojaka vršili smo u prirodnom podmlatku Alepskog bora i Paroline u predjelu Gradina. Mjerili smo! duljinu izbojaka na 27 stabalaca starih otprilike 5—8 god. U tabeli 1 na veli srna rezultate mjerenja za 5 stabala; izmjereni su izbojlci iz ove, kao i iz prošle godine. U 1951 godin i U 1950 godin i Prosječne dužine Prosječne dužine Prosječne dužine Prosječne dužine I. izbojka u cm II. iebojka u cm I. izbojka u cm II. iiabojka u cm 22 12 9 4 25 13 14 4 23 15 11 2 25 12 19 11 30 22 19 , 13 Kako se iz tabele vidi, dužina prvog izbojka je veća i u ovoj i ni prošloj godini. Drugi izbojak potjerao je ove godine u prvoj polovini juna mjeseca, i kako veg. period još nije završen izbojak će se vjerojatno još produžiti. U prošloj godini drugi izbojak je ostaci znatno kraći od prvog izbojka, što je vjerovaitno posljedica suše. Da li se tjeranje dvaju izbojaka i stvaranje dvaju pršljenova u jednoj veg. periodi odrazuje na godovima i u kolikoj mjeri, nismo .utvrdili. Također nismo utvrdili, do koje godine Alepski odnosno Bratijski bor tjeraju po 2 izbojka iu jednoj veg. periodi.1 Jedan praktičan zaključak, koji se može izvesti iz ovog prikaza bio bi, da Alepski i Brutijski bor nemaju barem u mladosti onoliko god´nai, koliko imaju pršljenova, nego je taj broj otprilike za polovinu manji. Ing S. Tomaševski 379 |