DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 29     <-- 29 -->        PDF

jabučnog sinota.vca. M. Panj a n: Određivanje roka. prskanja protiv krastavosti (Fuzikladija)
jabuke. A. S tanko vić-P. Bj eg ovi ć: Ogledli suzbijanja nekih štetnih
insekaita izvršeni uf 1949 g. M. Pan ja n: Virusne bolesti krumpira, u NR Hrvatskoj.


B. 11 li ć-A. ,S t am. ko vić: O masovnoj´ pojavi žitnog haul jara u Vojvodini 1949 g.
V. Nikolić : I Nove viroze koštičavog voća u FNRJ II Viroza na jorigovanu. M.
Perlišić: Prilog poznavanju parazitne mikoflo.re u Metohiji u 1949 g. V. Nikolić :
Aiktivne materije kao sredstva za uništavanje korova. C. Matvejov : Uloga duda
u zaštiti ranog voća od ptica. G. Nonveillei´ : Dudo vac — nova štetočina, za Jugoslaviju.
Beleške. Prikazi. Poziv na sarađnju za izradu mionogriai´ije: Gradacija gubara
u F.NRJ od 1945 do 1950.
Broj 4. je posvećen suzbijanju krumpirove zlatice. G. NonveiUer : Međunarodni
značaj krumpirove zlatice. M. Građo je vić: Prva pojava krumpirove
zlatice u FNRJ i borba protiv nje u 1947. g. T. Pirešern: Akcija suzbijanja krumpirove
zlatice u 1947. i 1948., g. u NR Sloveniji. E. Kl ako čar: Suzfoii janje krumpirove
zlatice u NR Sloveniji 1949. g. V, Spe hair: Borba protiv krumpirove zlatice u NRH
od 1946—1949 g, S. A t a n a cko vii ć: Suzbijanje krumpirove zlatice u FNRJ u 1950


g. i mere koje treba pređuzeti u 1951. g. B. Ilić: Neka biološka posimatranja krumpirove
zlatice i ispitivanja efikasnostj insekticida protiv nje u okolini Brezica 1946 g.
G. No n v eiill e r: Osvrt na dosadašnju borbu protiv kroanpirove zlatice u FNRJ
i naši budući zadaci u vezi sa njenim suzbijanjem. Piriiikazi,. Bibliografija.
I. Spaić
A. A. Prisjažnjuk: Bolesti i štetočine semenja, drveća i žbunja i mere borbe
protiv njih. Preveo ing. N. Višnjevac, izdanje Narodnog šumara Sarajevo 1950. —
Nedostatak domaće literature o. zaštiti šumskog sjemenja pokušalo se popuniti objavljivanjem
prevoda navedenog djela. U knjižici su sažeto opisane bolesti i štetniici sjemena
nekog drveća i grmlja. Bolesti sui opisane prema očitovanju zaraze (pjegavosf,
rđa, deformacija plodova, mumiifikacija, pljesnivost, p.epeljavoist, polaganje poruika), a
štetnicii prema vrstama drveća, odnosno grmlja koje napadaju. Uz kratke podatke o
morfologiji i biologiji bolesti odnosno štetnika naveden je izgled oštećenja te način
suzbijanja uzroičnijka štete. Na kraju je kratka uputa za preventivnu borbu protiv
bolesti i štetnika sjemenja te ´upute za sabiranje, sortiranje i čuvanje sjemena.
Knjižica je pisana vrlo sažeto tako da opus bolesti ili štetnika često nije dovoljan
za determinaciju. Opisani su štetnici sjemena nekog šumskog grmlja, koje manje zanima
šumarsku sjeimenarsku praksu (ionicera, kun´ka, glog, ruža, trn i dr.) a nisu opisani
štetnici sjemena neltih važnih vrsta (na pr. kestena, duiglazije, borovca i dr.). Knjižica
ima i nekih drugih nedostataka.


Unatoč toime ona može korisno poslužiti u šumarskoj; praksi. Podaci, koji su u
"joj pregledno izneseni, redovno su razasuti po razri´in stručnim djelima, kojima
šumari na terenu obično ne raspolažu.


A. A. Prisjažnjuk; Štetočine i bolesti; klijavaca i sadnica u šumskim rasadnicima
i mjere suzbijanja. Preveo ing. N. Višnjevac, izdanje Narodnog šumara Sarajevo
1951. — Sadržaj knj|ižice: Mjere boirbe .sa štetočinama i bolestima klijavaca i sadnica.
Glavne štetaSind´saidmilca i njihovo suzbijanje. Bolesti, sadnica i mjere borbe. Važnija
hemijska sredstva u borbi sa šteteč jiama i bolestima sadnica u rasadnicima. Aparatura
za borbu sa štetočinama i bolestima -u rasadnicima.
Razne bolesti i štetnici uzrokuju u rasadnicima znatne štete. Masovno rlazninoženi
štetnici u rasadnicima često potpuno unište pionik. S obzirom na veliku potrebu
kvalitetnih sadnica zbog opsežnih radova pošumljavapja potrebno je da se te štete
što više smanje. Osnovni uvjet za smanjivanje šteta je poznavanje uzročnika štete.
Međutim vrlo´ jej čest slučaj da stručnjaci, koji rukovode radom u rasadniku, ne poznaju
niti najivažnije štetnike pa ništa ni ne poduzimaju na suzbijanjlu. Zbog toga
može ova knjižica doprinijeti povećanju stručnosti rada tv rasadnicima.


Pisana je jednostavno, i razumljivo, a najvrijednija isu upravo ona poglavlja, u
kojima su opisane bolesti i štetnici sadnica. (Nisu spomenute neke bolesti odnosno
štetnici koji su vrlo rašireni u rasadnicima i matičnjacima kao nđi pr. Dothichiza, Pestaloizzia,
Sapcrda i dr.). Poglavlje o zaštitnim kemijskim sredstviima, a naročito o aparaturi
za suzbijanje nepotpuno je i više informativnog karaktera. O toma* međutim
postoji nekoliko opsežnijih radova domaćih stručnjaka (Kovačevičj Kišpatić i dr.).


I. Spaić
381