DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 7 5. NOVEMBAR GODINA 1951


Ing. B. Stamenković (Beograd):


O POTROŠNJI I IZVOZU REZANE GRAĐE ČETINARA


> I, Opšte napomene


Kod razmatranja pitanja rezane građe četinara, ili ma kojeg drugog
proizvoda, treba odmah primetiti, da su potrošnja i proizvodnja usko
povezane i uzajamno dejstvuju jedna na drugu. Smatramo, da proučavanju
pitanja rezane građe četinara treba pristupiti kroz potrošnju, i to
stoga, što se ona mora priznati kao osnovna, odnosno, da je potrošnja
onaj faktor koji određuje obim proizvodnje. To znsmanjenja potrošnje treba uglavnom tražiti rešenje postavljenog problema.


Pre svega potrebno je ukazati na sledeća dva momenta. Prvo, na
obim potrošnje rezane građe četinara prema potrošnji ostale rezane građe.
Drugo, na teškoću ili na vrlo ograničenu mogućnost zamene ovog sortimenta
u sadašnjem momentu sa ostalim proizvodima drvne industrije.


Odnos potrošnje rezane građe četinara prema potrošnji ostale rezane
građe (izuzimajući pragove) bio je u periodu 1947—50: četinari 83%,
lišćari 17%.


Mala potrošnja rezane građe liščara, prema potrošnji rezane građe
četinara nije specifičnost Jugoslavije, već proizlazi iz vrlo> široike mogućnosti
upotrebe rezane građe četinara, što nije slučaj sa ostalom rezanom
građom. Kao primer navodimo neke zemlje:


četinari liščari
SAD 7´6% 24%
Evropa ..... 85°/o 15%
Holandija ... . 90%> 10%
Engleska ... . 94°/o 6%
Jugoslavija ... . 83´Vo 17%


Pretpostavljamo da u budućnosti neće biti nekih većih promena sadašnjeg
odnosa između ovih dveju vrsti rezane građe, i to stoga, što će
se jednovremeno sa smanjenjem potrošnje rezane građe četinara izvršiti
i smanjenje potrošnje rezane građe lišćara.


355




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Mogućnost za mene rezane građe četinara sa rezanom
građom lišćara ili kojim drugim proizvodom drvne industrije, u bliskoj
budućnosti je vrlo ograničena. Tako na pr. rezana građa bukve ne može
zameniti rezanu građu četinara u izradi stolarije, baraka, mostova, vagona,
krovnih konstrukcija i t, d. Međutim, ukoliko bi se našla mogućnost
(to može biti u samo vrlo ograničenoj količini), ekonomskog opravdanja
za to ne bi bilo, s obzirom da za rezanu građu bukve postižemo na svetskom
tržištu blizu dva puta veću cenu no za rezanu građu četinara. —
Vrlo ograničeni fond hrastovih šuma, koje će u najbližoj budunosti
moći da podmiruju samo one potrebe koje se moraju podmirivati sa
hrastovim drvetom, zatim tri puta veća cena na svetskom tržištu za rezanu
građu hrastovine prema rezanoj građi četinara (pored drugih manje
bitnih momenata) ukazuju, da rezanu građu hrasta ne samo što neće
moći zameniti u potrošnji jedan deo rezane građe četinara, već da će rezana
građa: bukve, ostalih lišćara, pa i četinara, primiti na sebe jedan deo
potrošnje rezane građe hrasta. Slično je i sa građom ostalih tvrdih lišćara.


— Rezana grada mekih lišćara. (vrba i topola), moći će da zameni
znatan deo rezane građe četinara, ali će se ova građa dobiti u
većoj količini tek kroz 30—50 godina, kad sadašnje kulture i nove šume,
koje tek treba podići, stignu za seču.
Sadašnja proizvodnja ploča (šper i fazer) u našoj zemlji
iznosi samo 1% prema proizvodnji rezane grade četinara. Najdalje kroz
dve godine ovaj će se procenat popeti na 2,6, što znači da će nova proizvodnja
ploča (1,6%) moći zameniti samo 5% sadašnje potrošnje rezane
grade četinara. Ali, pošto će jedan deo ove proizvodnje verovatno ići u
eksport (s obzirom na rentabilnost izvoza ploča prema drugim drvnim
proizvodima), to ne možemo očekivati neku veću olakšicu za rezanu
gradu četinara, sem ukoliko ne bi podigli nove kapacitete za proizvodnju
ploča,


II. Potrošnja rezane građe četinara
a) Unutrašnja potrošnja. Potrošnja rezane građe četinara,
a isto tako i drugih drvnih proizvoda, različita je u raznim zemljama i
zavisi od raznih faktora kao na pir. razvitka industrije, bogatstva zemlje,.
stanja šuma i dr.


S obzirom da od proizvoda drvne industrije ploče zamenjuju rezanu
građu četinara, to ,u pril. tabeli dajemo pregled potrošnje rezane građe
četinara i ploča po jednom stanovniku u 1948 godini.


Rez. grada
četinara
m3
išper
ploče
m3
fazer1
ploče
m3
Rez. grada
četinara
m3
šper
ploče
m3
fazer
ploče
ms
Amerika 0,48 0,0144 5 Nemačka 0,14 0,0026
Evropa
Švedska
Švajcarska
ČehoslovačkaHolandija
V. Britaniji i0,11
0,36
0,28
0,21
0,18
0,15
0,0028
0,0035
0,0017
0,0045
O,0d56
0,0042
19
1,5
Francuska
Belgija
Austrija
Jugoslavija
Poljska
Italija
0,13
0,12
0,12
0,12
0,11
0,04
0,0026
0,0054
0,0012
0,0009
0,0013
0,0016
3
0,2


1 Podaci su uzeti iz Švedskog časopisa Svensik travarv tiding od 15. II. 1951. god.
U ostalim zemljama potrošnja fazer ploča iznosi: Norveška 12 kg, Finska 4 leg, Južno
afrička Unija 1 kg itd. Proizvodnja svih pak ploča iznosilo je 1949 god 20% prema
1937 god.


356




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Iz priložene tabele vidi se, da zemlje sa vrlo razvijenom industrijom i visokim
društvenim standardom troše mnogo više rezane građe četinara i ploča (specijalno
SAD, a zatim Švedska, Švajcarska itd.) nego ostale zemlje. Isto tako pada u očiif i mala
potrošnja .rezane građe četinara d ploča u Italiji, prema potrošnji, u zemljama koje su
isto tako industrijski razvijene (Austrija, Francuska, Poljska) ili manje razvijene (Jugoslavija).
Iako je Italija resila zamenu jednog dela rezanmih četinara sa rezanom gradom
topole, ipak glavni razlog za manju potrošnju u ovoj zemlji jeste sirovinska baza,
krajnje racionirana potrošnja "drveta i slabija ekonomska moć ove zemlje prema
drugim zemljama;


Napred izneti podaci dati su radi šireg pregleda i uvida u potrošnju rezane grade
četinara u svetu. Ali na osnovu tih podataka; ne hi mogli dometi zaključak o budućoj
potrošnji rezane građe četinara kod nas. Stoga je potrebno da se upoznamo sa starijem
potrošnje rezamel građe četinara u´ našoj zemlji, kako u periodu pre i posle rata, tako
i kroz pregled potrošnje prema njenoj nameni (t. j . prema, onome za šta je građa upotrebljena).
Razvoj potrošnje razne građe četinara u FNRJ bio je:


Godina Potrošnj a po jednom % uk upne potrošnje


stanovniku m3 u od losu na 1938. g.


1938 0,08 100


1947 0,11 130


1948 0,12 148


1949 0,13 160


1950 0,12 146


1951 0,10 125


Prošek 1947—51 0,12 142


Potrošnja rezane građe četinara prema nameni u prošeku 1950/51 iznosi:
ambalaža 8%; drvne kuće i barake 7°/o; građevinska stolarija 4°/o; nameštaj 2%;
sveg a za reprođuk. grane 122 21%; ostala reprodukcija 20°/o; sveg a reprodukcija
44%; investicije 36%; svega iz osnovnog drž. plana 79%; lokalni: sektor 21%
s v e u k u p n o 100%.


Iz ovih podataka vidimo: a) da je u posleratnom periodu potrošnja
rezane grade četinara znatno veća no pre! rata,- b) da je potrošnja rezane
građe četinara dostigla svoj maksimum u 1949 godini, i da od tada počinje
da pada, i c) da je vrlo velika količina rezane grade četinara utrošena
na investicije: 35% — kao rezana građa iz osnov. državnog plana, oko
14% — kao rezana grada iz lokal. sekt. (procenjeno), 7°/o u barakama i
drvenim kućama, 4% u građevinskoj stolariji, oko 60% — od ukupno
potrošene rezane grade četinara.


Veća potrošnja rezane grade četinara u 1948 god, a naročito u 1949
i 1950 god., prema potrošnji u drugim godinama, proizlazi iz vrlo velikog
obima investicionih radova koji su tada izvođeni na širokom frontu. Tako
visoku potrošnju rezane građe četinara, pored ostalog, omogućavale su
niske cene za ovu gradu prema cenama drugog materijala, kao´ i laka
manipulacija sa ovom gradom. Vrlo velike količine rezane građe četinara
trošene su u sektoru investicija ili kao pomoćni tehnički materijal pri
građenju ili u izgradnji improviziranih objekata (u industriji: skladišta,
garaže, šupe itd., a u poljoprivredi: staje, obori, magacini itd.) Uzimajući
u obzir mogućnost zamene rezane građe četinara pri gradnji improviziraznih
objekata drugim materijalom (cigla, kreč, kamen i si.), zatim potrebu
za mnogo racionalnijim korišćenjem ove građe kao pomoćnog
tehničkog materijala, i najzad činjenicu da je u 1948 godini i 1949 godini


2 U isto vieme veliki broj zemalja smanjio je potrošnju rezane građe četinara.
Na pr.: Engleska za oko ´A, Belgija nešto ispod polovine, Holandija oko 1/4 itd.


357




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 6     <-- 6 -->        PDF

"


već završena obnova u ratu oštećenih industriskih, privrednih, saobraćajnih
i stanbenih objekata, smatramo da je ovu stavku moguće znatno
smanjiti.


Tako isto je moguće smanjiti potrošnju rezane grade četinara u
ostaloj reprodukciji, u kojoj je ova građa služila: za popravku i održavanje
raznih objekata, u rudarstvu, zatim u proizvodnji artikala koji ne spadaju
u finalnu drvnu industriju itd.


Što se pak tiče lokalnog sektora, u koji je uključena i seljačka
potrošnja, nema podataka za koje je svrhe i u kom odnosu trošena
rezana građa četinara. Međutim, može se pretpostaviti da je oko 2/3
građe utrošeno na investicije, a ostatak na održavanje i tekuće popravke,
i to kako na objekte manjeg (lokalnog) značaja, tako i u seljačkoj privredi.
Prema tome, sve ,ono što je konstatovano za potrošnju rezane grade četinara
iz osnovnog državnog plana, važilo bi uglavnom i za ovaj sektor, iako
postoj bojazan da je njega teže kanalisati. Nove cene treba da utiču u
tom pravcu, da se ovom proizvodnjom zadovolje potrebe koje su do sada
podmirivane iz osnovnog državnog plana, te bi se tako potrošnja u lokalnoj,
odnosno seljačkoj privredi, smanjila u onim reonima u kojima je
do sada trošena. Ali u seljačkoj privredi i komunalnoj delatnosti onih
reona, gde do sada ove grade nije bilo dovoljno, potrošnja će se znatno
povećati (Vojvodina, Makedonija, Dalmacija itd.).


Gledajući u celini potrošnju rezane građe četinara možemo konstatovati
da postoje uslovi, na osnovu kojih bi se dalja potrošnja u našoj
zemlji mogla smanjiti. Da li će smanjena potrošnja odgovoriti predratnoj
potrošnji ili biti nešto veća ili manja, za sada je teško dati ocenu. Pogotovo,
što je s obzirom na brzi razvoj naše zemlje nemoguće točnije odrediti
u kome će odnosu proizvodi iz drugih industriskih grana moći da
zamene rezanu građu četinara.


Postavlja se pitanje koje je sve mere potrebno preduzeti radi smanjenja
potrošnje rezane građe četinara na najmanju moguću meru. U tom
pogledu smatramo da sadašnja politika naše privrede pruža osnovne
uslove za to, naime: cen u drveta . Razume se, da se pitanje cena
za rezanu građu. četinara ne može postaviti izolovano od cene drugih
drvnih proizvoda, ali u svakom slučaju cene za sortimente izrađene iz
četinarskih drveta treba tako postaviti da primoraju potrošača da se
preorijentiše na potrošnju drugog materijala koji nije teško proizvesti
(kamen, cigla, kreč). Ujedno cene drugog deficitnog materijala (gvožđe,
cement i si.) ne smeju biti takve da gone potrošača da traži izlaz u rezanoj
građi četinara, ili pak takve, da zainteresovanost proizvodnje bude ograničena
samo na izvoz. Pozitivnu stranu visokih cena drvetu — kao regulatora
zaštite šumskog fonda — treba upotpuniti raznim merama, da
bi se onemogućilo da visoke cene budu uzrok zbog koga će pojedinci ili
preduzeća, u želji za lakom i brzom zaradom, pristupili seči 5 onih šuma u
kojima se inače ne bi seklo.


Pored cena, potrebno je doneti specijalne propise o
ograničenoj upotrebi ili zabrani upotrebe rezane grade četinara
za određene svrhe. Na pr. zabrana upotrebe ili ograničene upotrebe rezane
građe četinara određenih kvaliteta u potkopima rudnika (upotreba
okrajaka i nekvalitetnog materijala). Koje bi i kakve propise trebalo


358




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 7     <-- 7 -->        PDF

doneti, moglo bi se resiti na osnovu analize koja bi se izvršila na osnovu
dosadašnje potrošnje rezane grade četinara. Pored propisa o zabrani ili
ograničenoj upotrebi, potrebni su i drugi propisi, kao na pr.: propisi o
standardizaciji, tipizaciji, konstruktivnim elementima i si.


Jedan od uslova za smanjenje potrošnje rezane grade četinara je, pored ostalog,
i odnos proizvođača prema, potrošaču. Iz) nekoliko primara koje ćemo
dati moguće je oceniti ulogu proizvođača u smanjenju potrošnje. Preduzeće za izradu
drvenih mostova prisiljeno je da ođ proizvođača primi, pored potrebne rezane građe,
i izvesnu količinu oplate, jer u protivnom ne može dobiti ni potrebnu gradu. Razumljuvo
je, da će potrošač trošiti gradu koja mu nije neophodna na manje potrebne svrhe, ili
će se građa razvlačiti ili propadati. — Produzeću za hiidrograđu potrebna je za zagaći


vanje roke građa vrlo jakih dimenzija. Međutiim, preduzeće je primorano, da primi
određen odnos kratke robe i drugog materijala tankih d´menzija. U tom slučaju,
vitrošaik građe tankih dimenzija ncsrazmcmo je veći oo da je dohijena samo građa
potrebnih dimenzija. Ncupotrebljcna grada se skaladira, propada ili razvlači. — Preduzeće
za iznađu specijalnih vrsta sanduka mora da primi veliku količinu oplate, ma da
ovu građu ne može da upotrebi za svoju proizvodnju:. — Preduzeća za izradu poljoprivrednih
mašina dobija slabu i nekvalitetnu građu koju´ upotrebljava za izradu vršallica,
mada se u vršalice mora ugrađivati tanka ali zdrava i kvalitetna građa, jer dimenzije
ne dozvoljavaju da se upotrebi deblje drvo, a potresi pri radu vršalice zahtevaju
jako i zdravo drvo. Stoga se primljena roba krati, koristi njen manji deo, s tim,
da sej posle kratkog vremena, mora zamenjivati sa novom građom. Tako isto i ostala
preduzeća koja ne dobijaju robu određenih dimenzija i kvaliteta, imaju velike gubitke
u daljoj preradi.
Sve se ovo pravda potrebom izvršenja plana izvoza, kome mora sve
da se podredi. Tendencija dalje potrošnje zahteva da se u unutrašnjoj
potrošnji odričemo što više kvalitetnog drveta, kako bi sa kvalitetnijom
robom postigli što veću vrednost u izvozu; ali, pored svega toga, potrošač
mora dobijati gradu koju će moći upotrebiti za svoje potrebe.


b) Potrošnja za izvoz (eksport). Podatke o izvozu drvne industrije,
a specijalno o izvozu rezane građe četinara, dajemo u pril. tabeli:!


Tabela I.
NAIMENOVANJE 1938 1947 1948 1949 1950 1951 Prošek
47—51
Izvoz rezane građe četinara 100 30 91 101 101 100 84
Odnos izvezene rezane Po osnovnom
građe četinara prema držav. planu — 16 34 30 33 35 30
proizvodnji U odnosu na
ukupnu proizvodnju3
35 12 25 25 27 30 24
Vrednost izvoza drvne industrije 100 44 109 105 99 109 95


l češće rezane građe četinara u
ukupnoj vrednosti drvne industrije 40 28 33 38 39 36 36
Učešće izvoza drvne industrije prema
ukupnom izvozu 22 25 25 35 33 35 30


3 Podaci o proizvodnji van osnovnog dnžavnog plana (lokalni sektor i seljačka
privreda) nedovoljno su, pouzdani, ali i kao takvi neznatno uit´ču na, ukupan obračun.
Kod pojedinih obračuna uzimaju se radi obuihvatanja celine. Ova primedba važi i za
druge podatke u ikojima će se pojaviti! lokalni sektor i seljačka proizvodnja, odnosno
potrošnja.


359




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Izvoz rezane grade četinara u najvažnije evropske zornije i zemlje Blitsikog Istoka´


Tabela II
Izvršeno Predviđa se Izvršeno
. 1937 1948 1949 1950 1951 1927—32
V, Britanija 11054 4133 5130 4205 5840 7570
Holandija 1747 1300 1518 1729 1822 1954
Italija 1458 339 737 1028 1168 1711
Belgija 888 488 436 659 701 1108
Francuska 888 700 438 584 584 2127
Ostale evropske zemlje


i Bliski Istok 8755 1963 2594 4073 5387 5143
UKUPNO : 24790 8923 10852 12278 15502 19613
Odnos u % 100 36 44 49 58 —


Iz tabele I. izlazi da smo u posleratnom izvozu realizovali prosečno
24°/o od ukupno izrađene grade četinara prema predratnih 35%.


Pored napora koji su činjeni u drvnoj industriji da proizvede što
više specijalne grade i asortimana, izvoz je u posleratnom periodu podbacio
u odnosu na predratni. Uzrok ovome je politika spoljne trgovine,
koja je težila da kroz manju količinu rezane grade ostvari što veću vrednost
izvoza, obrazlažući svoj stav osvajanjem tržišta putem kvaliteta.
Pošto su sada šumska proizvodnja, zatim drvno-industriska proizvodnja,
trgovina (uključivši i izvoz) i potrošnja drveta objedinjeni u republikama,
postoje mogućnosti da se isprave dosadašnje greške i propusti u pogledu
eksporta rezane građe četinara.


III. Proizvodnja rezane grade četinara
Pre no što iznesemo neke zaključke o proizvodnji rezane grade za
pretstojeći period, daćemo neke podatke o proizvodnji rezane građe četinara
u proteklom vremenskom razdoblju od pet godina.


Ukupna proizvodnja rezane.grade četinara u FNRJ, u odnosu na 1938 godina,
kretala se:
1938 god 100%; 1947 god. 95%; 1948 god. 128%; 1949 god. 139%; 1950 god. 130%;
1951 god. 116%; 1947—51 god. 121%.


Proizvodnja rezane građe četinara po narodnim republikama izgleda ovako:5


Narodna
republikaPo
1947—
osnovnom
-49 1950
državnom
1951
planu
1947—51
Ukupna
1947-
49
proizvo
1950
dnja iu
1951
FNRJ
1947—:
Srbija
Hrvatska
9
23
5
18
8
19
8
21
8
22
4
17
7
17
7
19
Slovenija
B i H
32
31
36
36
29
36
32
33
35
31
39
36
33
36
36
33
Makedonija
Crna Gora
1
4
1
4
1
7 *
1
5
1
3
1
3
1
6
1
4


4 Podaci u kolonama koje se odnose na 1937, 1950 i 1951 god, uzeti su iz CAB-a za
1950 god. — sveska 3 (VII zasedanje Gomite du boi´s —- Žencva). Podaci za 1927—32
uzeti su iz Šumsko-privredne geografije od Dr. M. Marinovića, a ne obuhvataju zemlje
uvoznice Bliskog Istoka. Podataka o trgovini rzmeđu Istočno-evrapskuh zemalja za
1948 i 1949 god nema. Podaci za, 1937, a za ove zemlje, odnose se na ukupan izvoz ovih
zemalja.


5 Odnos rezane građe čet´nara po narodnim republiikamai ne pretatavlja i odnos
prosječnih masa četinara u tim republikama, s obzirom da su se pilane u NR Srbiji
snabdevale uglavnom oblovinom iz NR BiH i Crne Gore, zatim da su pojedine republike,
a naročito BiH, davale znatne količine oblovine saveznim kordsnncAma, i najzad,
što je u raznom republikama bio razFeit odnos sortimenata.


360




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Iz napred navedenih podataka vidimoj 1. da je posleratna proizvodnja
za poslednjih pet godina u prošeku bila veća za 21°/o od predratne
proizvodnje; 2. da je proizvodnja rezane građe četinara dostigla svoj
maksimum u 1949. godini, i da od te godine počinje da pada; 3. da se
znatne količine rezane građe četinara proizvode u Sloveniji i BiH i van
osnovnog državnog plana, i 4. da je procentualno učešće Slovenije u
ukupnoj proizvodnji rezane grade četinara po osnovnom državnom planu
ti 1951 godini znatno manje no ranijih godina.


S obzirom na znatne zalihe drvnih masa u neotvorenim šumama
NR BiH i Crne Gore i smanjeni fond šuma NR Slovenije, sigurno je da će
se učešće Slovenije u ukupnoj proizvodnji FNRJ smanjivati u pretstojećem
periodu, a u isto vreme povećavati u NR BiH i Crnoj Gori,


Prema onijentacionim podacima sa kojima se sada raspolaže, predviđa se da će se
u idućem 10-godfšnjem periodu posdći drvne mase četinara u odnosu na 1950 godinu:
1951 god. 100%; 1952 god. 80°/o; 1953 god. 74%; 1954 god. 71%; 1955—60 god. 43%;
1951—61 god. 53%.
Iz ovih podataka kao i podataka iz tab. I i II mogu se izvući sledeće
najvažnije konstatacije:


a) Obim eksploatacije šuma četinara treba u najkraćem vremenu
znatno smanjiti, odnosno već od 1955 god, svesti na ispod polovine dosadašnje
eksploatacije. S tim u vezi može se postaviti pitanje daljeg izvoza
rezane građe četinara. Ako bi gledali samo na stanje fonda četinarskih
šuma, ne uzimajući u obzir rešenje pitanja potrošnje ove građe u našoj
zemlji, kao i druge ekonomske i privredne momente, mogli bi odmah reći,
da izvozu rezane građe četinara u daljem periodu nema mesta,


b) Izvoz proizvoda drvne industrije u ukupnom izvozu naše zemlje
iznosi u posleratnom periodu 1/3, dok je pre rata iznosio nešto iznad 1/5.
Ako uzmemo u obzir da je izvoz poljoprivrednih proizvoda učestvovao
u predratnom periodu sa nešto ispod 2/3 ukupnog izvoza, kao i da je sada
znatno opao, onda je jasno da su drvna industrija i ostala naša još nerazvijena
industrija (specijalno rudarstvo) morale da prime na sebe
manjak nastao u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Stanje naše zaostale
poljoprivrede kao i stanje razvoja naše industrije, koje imaju da zadovolje
vrlo velike potrebe u zemlji, ukazuje nam da ne možemo očekivati
da će se izvoz drveta u nekoliko narednih godina moći naglo smanjiti.
Ni poljoprivreda, ni ostala industrija neće moći primiti na sebe. veliku
stavku vrednosti izvoza drvne industrije, Isto tako, ako se zadržimo na
izvozu proizvoda drvne industrije, teško možemo pretpostaviti da će rezanu
građu četinara (koja u posleratnom periodu čini 1/9 ukupnog našeg
izvoza) moći lako i brzo da zamene ostali proizvodi drvne industrije,


c) Smanjenje izvoza rezane grade četinara u zemlje uvoznice na
ispod polovine predratnog izvoza, njihovo predviđanje da povećaju uvoz
preko uvezenih količina iz 1948 i 1949 godine, neućestvovanje SSSR-a
kao najvećeg predratnog evropskog izvoznika rezane građe četinara u
posleratnom periodu, smanjenje izvoza iz evropskih zemalja koje jedan
deo ove građe izvoze/i van Evrope, ukazuje da će uvozne zemlje, a specijalno
V. Britanra kao najveći ´uvoznik, nastojati da u svakom slučaju
dobiju od izvoznih zemalja Evrope maksimum rezane građe četinara.


361




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Brzi razvoj proizvodnje celuloze i drvenjače u svetu, a specijalno
u sadašnjoj zategnutoj situaciji, oduzeo je deo sirovina koji je dosad
služio za proizvodnju rezane građe četinara,6 — Porefd toga, industrije
gotovo svih zemalja sveta preorijentisane su na ratnu proizvodnju, te
stoga, ukoliko bi svojim proizvodima mogle zameniti rezanu građu četinara,
sada .nemaju mogućnost za to. Znači, problem proizvodnje i potreba
za rezanom građom četinara postao je vrlo aktuelan i oštar. Prema tome,
i naša zemlja, upućena ´na svetsko tržište, neće biti pošteđena od zahteva
za ovim sortimentom.


Iz svega napred izloženog mogli bi konstatovati, da smanjenje
obima izvoza rezane građe četinara zahteva povećanje izvoza drugih
izvoznih artikala, kao i mogućnost plasiranja tih proizvoda za artikle
potrebne za našu izgradnju. No u svakom slučaju obim izvoza rezane
građe četinara, s obzirom na mogućnost proizvodnje, treba da pada, ali
ne u smislu naglog pada i brzog prekida izvoza, već najverovatnije u
onom odnosu koji je obeležen cifrom o mogućnosti proizvodnje drvne
mase četinara u periodu 1951—60 godine. Na ovo nas upućuje, pored
ekonomskog zakona i privrednih mogućnosti naše zemlje, i činjenica da
je do sada eksportna rezana građa četinara, odnosno sirovina za ovu
građu, učestvovala u ovom periodu sa 15—20% (prosečno 17%) u ukupnoj
posečenoj masi četinara. Što znači, da rešenje problema četinarskih
šuma ne treba tražiti samo u ovih 17%, već ga treba tražiti i.u njegovom
većem, delu (83%), a taj deo pretstav´lja domaću potrošnju.


Postavlja se pitanje, da li je moguće sprovesti onoliko smanjenje
potrošnje rezane građe četinara koje bi bilo usklađeno sa količinama sečivih
masa četinarskih šuma datih kroz orijentacione podatke za period
1951—60. Smatramo da nije. Ne samo da je nemoguće za tako kratko
vreme smanjiti potrošnju, već je nemoguće jednu vrlo razvijenu induslrisku
granu naše privrede odjednom svesti na ispod polovine njene proizvodnje.
Jedno je sigurno, da će potreba za rezanom građom četinara,
s jedne strane, i mogućnost proizvodnje, s druge strane, doći u vrlo oštar
nesklad. Kako će se i koliko taj nesklad umanjiti zavisi, kao što je u
početku naglašeno, najviše od toga kako će se resiti pitanje potrošnje
rezane građe četinara. Ali pitanje potrošnje, uzeto potpuno izolovano od
drugih mera, neće resiti problem u celini. U svakom slučaju, potrebno je
doći do realnih podataka o fondu četinarskih šuma, i na osnovu toga doneti
konkretne zaključke,


8 Proizvodnja rezane grade iznosila je u 1949 godini samo 98 !& od predratne proizvodnje
(1937 god.), dok se proizvodnja celuloze i drvenjače za isti period popela na
115%, i ima stalnu tendenciju porasta. »Borba« od 7. IV. 1951 >g.: »Odbor za drvo
Organizacije za evropsku saradnju nedavno je ocenio, da će se u 1951 god/ni pojaviti
svetski deficit od 1,200,000 m3 celuloznog drveta i drvenjače«.


362