DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 33     <-- 33 -->        PDF

drugo. — U drugom po igla vi ju obrađeni su alati /kojima; se radi Ui stolarstvu:
pile, oštrenje pila, blainje, dlijeta, bušilice, stezaljke, čekići i batići, klješta, turpije,
alati za metale, klupa i drugo. — U trećem poglavlju izloženi su složeniji
radovi: izrada širokih dasaka sastavljanjem, sprečavanje vitlanja širokih dasaka, osnovni
pojmovi ol stablu, mekom i tvrdom drvetu, pojimovi iz anatomiije drveta traheje tral.
cide, ´drvni paremhim, smolni kanali, drvna vlakanca, prirodno ft ´umjetno sušenje
drveta, utezanje, pogreške građe, trulež;, pravila za crtanje pojedinih dijelova namještaja,
osnovni pojmovi o šperovanom drvetu, furniranje, podaci o važnijim vrstama
drveta, strojevi za preradu drveta. Slike prikazuju neke radne operacije.


Autor je namšjenjk)´ prva dva dijela prvog poglavlja ,i odgovarajuće alate iz drugog
poglavlja zia prva tri godišta, treći dio prvog poglavlja i preostali dio drugog za četvrto
godište, a treće poglavljle za peto odnosno za zadnje godište.


Knjiga je lijepo opremljena sa uspjelim slikama i crtežima. Pravila su sažeta bez
mnogo teoretskih obrazlaganja. Knjiga obuhvata gradivo´ potrebno nastavnicima i učenicima
stolarskog smjera našiih drvno industrijskih i njima sličnih škola.


J. Krpan
Krting F.: Pokusi suzbijanja korova u šumskim rasadnicima (Versuche iiber die
Unikrautbekarnpfung in Forstbaumisichulen), — Nachrichtenblatt´ des deutschen Pflanzenschutzdienstes,
3 Jg^No 5, 1951. — Pitanje suzbijanja korova u šumskim rasadnicima
(Š. R.) predstavlja jednu od najvećih poteškoća radi velikog utroška radne
snage. Prema podacima autora iznose tamošnjli troškovi suzbijanja korova u Š. R. po ha
u nasadima smreka oko 520´ DM. Osim toga plijovljenje korova nanosi i štete mladim
ibffljičacamia, jer ih zajedno s korovom izvlačimo1 do neke mj´ere iz zemlje ili barem
raizrahlimo položaj njihova korjenja. — Takove biljke zaostaju u rastu, a ako su ljeta
sušna, čak i propadaju.


Nova. sredstva na hormonalnoj bazi, poznata pod imenom 2-4-D, koja se mnogo
propagiraju, a i upotrebljavaju u poljoprivredi, ispitana su od autora i u Š. R. — Pokusi
su trajali dvije godine u 8, R, u mjestu Sanerland, na 500 m nadm. vis. — Pokusi su
vršeni na gredicama s mladim smrekama. (P. excelsa), starosti 1—3 god.


Kako je poznato, da> Jtana il korova koji su otporni nai 2-4-D, to je autor paralelno
uzeo i voćne karbolineume (V. R.), te dinitoortokrezolna sredstva (DNOC).


Utvrdio je da, 2-4-D preparati u količini, koje se upotrebljavaju u poljoprivredi,
u Š. R. ne zadovoljavaju, — Na temelju toga1 morao je povisiti (koncentraciju i količinu.
— Ustanovio´ je da: 2-4-D preparati djeluju također i na smreke. — Nekoliko dana
nakon prskanja postaju iglice zeleno-sive do svjetlo-zetene, a mladi izboj´ci zaostaju
u rastu. Kasnije iglice postaju duže, ziaivrću se i srašćuju. Stariji izbojci često odbacuju
potpuno iglice. Rast je biljaka zaustarvljten i mnoge zakržljaju. Veličina štete je kod
pojedinih bliljiaka različita.


Na temelju toga zaključuje autor da u Š. R., barem kod smreka, nije moguće
prknjenitii 2-4-D preparate onako, kako se upotrebljavaju u poljoprivredi!, tj. prskanjem;
gredica. — Stoga je ispitao mogućnost primjene 2-4-D prep. tako, da se dodaje
tlu između redova, a da se smreke zaštite od: prskanja. Takovo prskanje tla postigao
je posebno građenim raspršivačima ne prskalicama. Tu su uzeti još prep. na bazi


V. K. i! DNOC. — Količina sredstva je: 1 Hitra rastopine na 1 m2. Stanje korova: 2—4
lista. — Jedne su parcele prskane1 31. V., a- druge 3. VII. — Kod 2-4-D prep. korovi su
se oporavljali nakon 2 nedjelje, a razlika iKmeđu kontrole i tretirane gredice nestala
je nakon 5 nedjelja, Naročito su blii otporni: Agropyron re´pens, Poa annua, Steilaria
media.
V.. K. su izazvali jak palež listova i zatim odumiranje korova, ali tek u konc.
12°/o nije bilo potrebno izvršiti naknadno pfcjevljenje,
DNOC preparati u konc. 0,5 i IVo poitpuno su uništili korov, tako da se još 31. X.
vidi očita razlika kontrolnih i tretiranih parcela. Niže konc. nisu zadovoljile potpuno.


— Smreke su na parcelama, koje su tretirane s DNOC prep., izgledale zelonijezdravije od onih na Ikontrolnlim parcelama, kao i od onih na parcelama koje su bile
pliijevljene. — Tjeranje novih izboja u kolovozu, počelo je na tim pairceilama ranije.
Dužlina izboja na tretiranim parcelama s DNOC sredstvom u konc. 0,5 i l°/o bila je
veća: 87"/o biljaka imalo´ je izbojke 2 cm, a na kontr, parcelama1 svega 7,9°/o.
Na temelju rezultata autor je izračunao i rentabilitet pojedinih sredstava, uspoređujući
ga s uspjehom kod uobičajenog piljevljenja. Na temelju toga autor zaključuje
da 2-4-D prep. za sada otpadaju, jer su preskupi i ne zadovoljavaju u 5. R. —


385




ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 34     <-- 34 -->        PDF

V. K. sredstva, su dobra., ali preskupa, jedino su ekonomična DNOC sred. u konc
0,5 i l°/o, te po autoru iznose troškovi za´ 1 ha oko 320 MD, što znači za 200 DiM
jeftinije od uobičajenog pili je vi jenja.
Na koncu autor ističe, da je potrebno njegove rezultate provjeriti* u drugim Š. R.
s drukčijom klimom i tlom,, te s drugim šumskim biljkama.


´Pošto se i kod n.as u Šabou proizvode DNOC ´sredstva, a i u našim Š, Š. plijevljenje
predstavlja veliku poteškoću, bilo bi potrebno, da se i kod nas utvrdi, ne bi
li se mogla DNOC sredstva, kao jeftini Jia od radne snage, upotrijebiti! za suzbijan je
korova. dr. Kišpatić


Prof. dr. Krahl-Urban: Waldfeldbau in einem Mittelgebirgsrevier (Šumisko-poljsko
gospodarstvo u sredogorj´u), izdano po. prof. dr. R. Schofoer, Svezak I., a objavljeno
u .Schriftenreilhe der forstlichen Fakultat der Univerisitat Gottingen. —i Djelo ima 60
strana sa 16 slika i raznih tabela. Cijena 5,90 DM. Naklada.: J. D. Sauerlanders Verkg,
Frankfurt ai. M. 1951.


Autor u svom predgovoru ističe, da j´e čitav niz naročitih prilika bio povod, da
je Uprava šuma u Bramwaildu, šumara, fakulteta´ u Hannover Mund´enu uvela pre-
l´azno šumsko-poljsko gospodarstva na većim površinama, rastresenima u više revirai,
gdjie su izvršene čiste sječe simrekovih sastojina.


Glavini cilj tih radova je melioracija degradiran ih šumskih zemljišt
a zvanih »Molkenboden (kisela podzolasta tla najgoreg tipa)1, koja leže u
Njem. .srednjogorj>u u Bramwaildu. Tamo su počam od druge´ polovice XVIII. vijeka
podizane smrekove monokulture, iako su od pamtivijeka ove površine tulile obrasle
samo lišćairama, te pod uplivom stočarstva jako degradirane. Autor kaže, da su u
dosadašnjoj 5-godišnjoj praksi ovi radovi već toliko uznapredovalli, da se o stečenom
iskustvu i dobivenim rezultatima, može dati izvještaj, koji će u sličnim prilikama
dobro poslužiti .šumar, stručnjacima, osobito danas, kad se vrše prostrane čiste sječe,
te se potom često ukazuju potrebe melioriran ja šum. zemljišta.


Sadržaj radnje podjeljen je u 5 dijelova i to. onim redom, kako su se radovi
razvijali.


I. dio. Opis staništa i sastojina. Osim detaljnog opisa položaja, klime
i tla,´opisan je i historijat staništa 1 sastojina, da bi ee mogla pravilno postaviti điagnozai
prije početka radorva.l U davnoj prošlosti šume u Bramwaldui bile su obraštene
samo s mješovit, sastojinama hrasta: i bukve, dok njije bukva na boljim-tlima istisnula
hralst, koji je ostao samo na slabijim tlima. Uplivom čovjeka oibrast se je sve više
smanjivao, a uslijed preobilnog napasivainja kroz vj´ekove, tlo je sve više degradiramo.
Oko god1. 1.770 započela je Uprava u Bramwaldu na. 4$m čistinama podizati´ čiste
smrekove kulture,, kojih je tamo već god. 1905. bilo svega 27% a g. 1948. 38%.
II. dio. Početno, stanje šuma i cilj š um sk o - pol j sk o g gospodarenja!
. Tu je opisano biološko gledanje na taj. problem tei je naglašeno zbog čega
je odlučeno, da se na tim površinama! pređe na prelazno šumsko-poljsko gospodarenje.
Detaljnije je obrađen Tast drva i korijenja, rastvaranje listinca ta opasnosti! od vjetra
u tim šumama. Pisac ističe, da je rast mladih smrekovib sastojina potpuno zadovoljio,
no zbog sve većeg gomilanja sirovog ´humusa prirast je počeoj opadati,, tako da. jtei prirodno
pomlađivan!je bilo nemoguće, a i vještačko pošumljavanje bilo je vrlo. teško.
III. dio. Provedba prelaza šums k o - po 1 j.s ko.g gospodarenja.
Ovi su radovi podrobno opisani uz navod troškova i nadnica za svaku fazu rada.
Detaljno, su opisane mašine i alat za krčenje i obradi vam je tla sve´do posijelnje
obradbe prije samog pošumljiavainja, te također đubrenje i cjelokupna organizacija
rada.
IV. dio. Osnivanje sastojina. Ovdje su prikazani pokusi: s izravnim
pošumljiivanjem, koji, su vršeni na posebnim plohama istovremeno, dok je na drugim
površinamaf. vršenoi prelazno. š. p. gospodarenje. Autor stavlja ma diskusiju pitan je,, da
li je uopće potrebno gubiti vrijeme na š. p. gospodarenje, ako se .melioracija može
postići samom obradbom i đubrenj.em. On drži«, dai se melioracija ne može brzo provesti,
već je za to. potrebno izvjesno vrijeme.
Kfcđ izlaganje cilja gospodarenje autor postavlja! dva pitanja: 1. da li će ovako
melioriramo zemljište dulje vremena održati! popravljen bonitet; 2. da li će na taj
način pospješen rast buduće sastojline biti samo privremenog značaja.


Premda, ovaj problem time još .nije konačno riješen, ova će stručno i podrobno
obrađena radnja vrlo dobro doći i našim stručnjacima, osobito praktičarima, kako- bi
se u sličnim prillikaima mogli poslužjti ovim dragocjenim iskustvom. (Knjiga se može
posuditi u Šumarskom društvu N. R. H.) Ing, StJ. Brixy


386