DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Iz priložene tabele vidi se, da zemlje sa vrlo razvijenom industrijom i visokim društvenim standardom troše mnogo više rezane građe četinara i ploča (specijalno SAD, a zatim Švedska, Švajcarska itd.) nego ostale zemlje. Isto tako pada u očiif i mala potrošnja .rezane građe četinara d ploča u Italiji, prema potrošnji, u zemljama koje su isto tako industrijski razvijene (Austrija, Francuska, Poljska) ili manje razvijene (Jugoslavija). Iako je Italija resila zamenu jednog dela rezanmih četinara sa rezanom gradom topole, ipak glavni razlog za manju potrošnju u ovoj zemlji jeste sirovinska baza, krajnje racionirana potrošnja "drveta i slabija ekonomska moć ove zemlje prema drugim zemljama; Napred izneti podaci dati su radi šireg pregleda i uvida u potrošnju rezane grade četinara u svetu. Ali na osnovu tih podataka; ne hi mogli dometi zaključak o budućoj potrošnji rezane građe četinara kod nas. Stoga je potrebno da se upoznamo sa starijem potrošnje rezamel građe četinara u´ našoj zemlji, kako u periodu pre i posle rata, tako i kroz pregled potrošnje prema njenoj nameni (t. j . prema, onome za šta je građa upotrebljena). Razvoj potrošnje razne građe četinara u FNRJ bio je: Godina Potrošnj a po jednom % uk upne potrošnje stanovniku m3 u od losu na 1938. g. 1938 0,08 100 1947 0,11 130 1948 0,12 148 1949 0,13 160 1950 0,12 146 1951 0,10 125 Prošek 1947—51 0,12 142 Potrošnja rezane građe četinara prema nameni u prošeku 1950/51 iznosi: ambalaža 8%; drvne kuće i barake 7°/o; građevinska stolarija 4°/o; nameštaj 2%; sveg a za reprođuk. grane 122 21%; ostala reprodukcija 20°/o; sveg a reprodukcija 44%; investicije 36%; svega iz osnovnog drž. plana 79%; lokalni: sektor 21% s v e u k u p n o 100%. Iz ovih podataka vidimo: a) da je u posleratnom periodu potrošnja rezane grade četinara znatno veća no pre! rata,- b) da je potrošnja rezane građe četinara dostigla svoj maksimum u 1949 godini, i da od tada počinje da pada, i c) da je vrlo velika količina rezane grade četinara utrošena na investicije: 35% — kao rezana građa iz osnov. državnog plana, oko 14% — kao rezana grada iz lokal. sekt. (procenjeno), 7°/o u barakama i drvenim kućama, 4% u građevinskoj stolariji, oko 60% — od ukupno potrošene rezane grade četinara. Veća potrošnja rezane grade četinara u 1948 god, a naročito u 1949 i 1950 god., prema potrošnji u drugim godinama, proizlazi iz vrlo velikog obima investicionih radova koji su tada izvođeni na širokom frontu. Tako visoku potrošnju rezane građe četinara, pored ostalog, omogućavale su niske cene za ovu gradu prema cenama drugog materijala, kao´ i laka manipulacija sa ovom gradom. Vrlo velike količine rezane građe četinara trošene su u sektoru investicija ili kao pomoćni tehnički materijal pri građenju ili u izgradnji improviziranih objekata (u industriji: skladišta, garaže, šupe itd., a u poljoprivredi: staje, obori, magacini itd.) Uzimajući u obzir mogućnost zamene rezane građe četinara pri gradnji improviziraznih objekata drugim materijalom (cigla, kreč, kamen i si.), zatim potrebu za mnogo racionalnijim korišćenjem ove građe kao pomoćnog tehničkog materijala, i najzad činjenicu da je u 1948 godini i 1949 godini 2 U isto vieme veliki broj zemalja smanjio je potrošnju rezane građe četinara. Na pr.: Engleska za oko ´A, Belgija nešto ispod polovine, Holandija oko 1/4 itd. 357 |