DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1951 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Iz napred navedenih podataka vidimoj 1. da je posleratna proizvodnja za poslednjih pet godina u prošeku bila veća za 21°/o od predratne proizvodnje; 2. da je proizvodnja rezane građe četinara dostigla svoj maksimum u 1949. godini, i da od te godine počinje da pada; 3. da se znatne količine rezane građe četinara proizvode u Sloveniji i BiH i van osnovnog državnog plana, i 4. da je procentualno učešće Slovenije u ukupnoj proizvodnji rezane grade četinara po osnovnom državnom planu ti 1951 godini znatno manje no ranijih godina. S obzirom na znatne zalihe drvnih masa u neotvorenim šumama NR BiH i Crne Gore i smanjeni fond šuma NR Slovenije, sigurno je da će se učešće Slovenije u ukupnoj proizvodnji FNRJ smanjivati u pretstojećem periodu, a u isto vreme povećavati u NR BiH i Crnoj Gori, Prema onijentacionim podacima sa kojima se sada raspolaže, predviđa se da će se u idućem 10-godfšnjem periodu posdći drvne mase četinara u odnosu na 1950 godinu: 1951 god. 100%; 1952 god. 80°/o; 1953 god. 74%; 1954 god. 71%; 1955—60 god. 43%; 1951—61 god. 53%. Iz ovih podataka kao i podataka iz tab. I i II mogu se izvući sledeće najvažnije konstatacije: a) Obim eksploatacije šuma četinara treba u najkraćem vremenu znatno smanjiti, odnosno već od 1955 god, svesti na ispod polovine dosadašnje eksploatacije. S tim u vezi može se postaviti pitanje daljeg izvoza rezane građe četinara. Ako bi gledali samo na stanje fonda četinarskih šuma, ne uzimajući u obzir rešenje pitanja potrošnje ove građe u našoj zemlji, kao i druge ekonomske i privredne momente, mogli bi odmah reći, da izvozu rezane građe četinara u daljem periodu nema mesta, b) Izvoz proizvoda drvne industrije u ukupnom izvozu naše zemlje iznosi u posleratnom periodu 1/3, dok je pre rata iznosio nešto iznad 1/5. Ako uzmemo u obzir da je izvoz poljoprivrednih proizvoda učestvovao u predratnom periodu sa nešto ispod 2/3 ukupnog izvoza, kao i da je sada znatno opao, onda je jasno da su drvna industrija i ostala naša još nerazvijena industrija (specijalno rudarstvo) morale da prime na sebe manjak nastao u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Stanje naše zaostale poljoprivrede kao i stanje razvoja naše industrije, koje imaju da zadovolje vrlo velike potrebe u zemlji, ukazuje nam da ne možemo očekivati da će se izvoz drveta u nekoliko narednih godina moći naglo smanjiti. Ni poljoprivreda, ni ostala industrija neće moći primiti na sebe. veliku stavku vrednosti izvoza drvne industrije, Isto tako, ako se zadržimo na izvozu proizvoda drvne industrije, teško možemo pretpostaviti da će rezanu građu četinara (koja u posleratnom periodu čini 1/9 ukupnog našeg izvoza) moći lako i brzo da zamene ostali proizvodi drvne industrije, c) Smanjenje izvoza rezane grade četinara u zemlje uvoznice na ispod polovine predratnog izvoza, njihovo predviđanje da povećaju uvoz preko uvezenih količina iz 1948 i 1949 godine, neućestvovanje SSSR-a kao najvećeg predratnog evropskog izvoznika rezane građe četinara u posleratnom periodu, smanjenje izvoza iz evropskih zemalja koje jedan deo ove građe izvoze/i van Evrope, ukazuje da će uvozne zemlje, a specijalno V. Britanra kao najveći ´uvoznik, nastojati da u svakom slučaju dobiju od izvoznih zemalja Evrope maksimum rezane građe četinara. 361 |