DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 10 <-- 10 --> PDF |
sabranih sa tla. Od sjemenki skinutih rukom nabrojeno je 18. XII. 1950. 640 komada biljaka visine 23 cm, a od sjemenki skupljenih sa tla ostalo je 280 biljaka visine 10 cm. Iako jedan pokus nije mjerodavan, on je ipak karakterističan za gornju tvrdnju. Neki preporučuju i tvrde, da sjeme lakše niče ako se prije sjetve skine vanjski ovoj. To preporuča i rimski pisac Plinije. Sjetvu na terenu treba izvršiti sa dosta pažnje. U pripremljene jamice (gnijezda) zasije se lovorovo sjeme i malko se pokrije mješavinom od lišća i zemlje. Zbog velike osjetljivosti klica, zaštićuje se ponik od izravne insoilaoLje, bilo kamenjem bilo kakovim grmom. Za slučaj da se zaštita ne može osigurati na pomenuti način i da je zasijano mjesto izloženo prejakom suncu, ispomažemo si tako da ga pokrijemo granama borovice. Takovu zaštitu dajemo mu sve do četvrte godine. Sjetva se u svakom slučaju treba izvršiti u jesen. Dobar uspjeh daje sadnja dvogodišnjih sadnica sa hljebom uz potrebnu zaštitu. Da bi se povećao prinos ploda, navrću u Italiji lovor varijetetom L. nobilis v. pallidus.Za podlogu se uzima trogodišnji lovor, a primjenjuje se metoda navrtanja prstenom. Navrtanje se vrši tako, da se sa plemke skine prsten, koji nosi uspavani pup i odmah aplicira na podlogu, sa koje je skinut isto takav prsten. Kod starijih primjeraka može se primijeniti navrtanje na oko na panju podloge sa pupom plemke. Obično se navrću po 2 oka u istoj visini. Navrtanje se vrši krajem maja. Tako navrnute podloge daju plodove nakon 3 godine. Prinos je prosječno daleko veći od uroda nekalemljenog lovora. Iako lovor može u dobi od 25 godina postići prsni promjer od 15 cm i visinu od 6 m, a stabla od 10—12 m visine i 25—30 cm promjera nisu rijetkost, ipak se ne preporuča uzgoj visoke šume. Radi neobično jake izbojne snage, zatim crvene truleži, koja napada stabla iza dvadesete godine, kao i obzirom na upotrebu njegovih produkata, bolji je nisk i uzgoj uz 20 godišnju ophodnju. S obzirom na odnos lovora prema svjetlosti, odnosno zasjeni, izvode se sječe u lovorovim sastojinama redovito na malim površinama, odnosno iskorišćavanje se vrš i pra vilnim prebiranjem. Po raznolikosti upotrebe zauzima lovor važno mjesto u nizu grmlja i drveća naše zimzelene i prelazne regije. Mnogostrana je primjena lovora kao mirodije, dekorativne i ljekovite biljke. U savremenom životu primjena mu se proširila i u industrijskoj preradi. Ljekoviti su plodovi Fructuš Lauri (Baccae Lauri) i lišće (Foliae Lauri). Po Wittsteinu osušen plod lovora ima: 0.8°/o eteričnog ulja, l°/o laurina, 13°/o zelenog masnog ulja, 7°/olaurostearina, 1,6% smole, škroba 17°/o, gume 6,4%, te 0,4°/o šećera. Iz ploda (Baccae Lauri) priređuje se prašak (Pharm, germ, et Austr.), koji se rabi kao Stomathicum, Diuretikum, a u obliku masti pri liječenju hemerroida. Osim toga imade široku primjenu u veterini. Iz plodova dobiva se lovorovo ulje (Oleum Lauri), (Pharm, germ. Austr. et Helv,). Ovo ulje vadi se iz samljevenih zrelih boba, koje kuhamo koji sat u mnogo vrele vode. Hlađenjem tekućine odvaja se masna masa, koja sadrži 0.8% do l°/o eteričnog ulja. Ekstrahiranih masnoća ima u plodu do 31.5%>. Masnoća se nešto upotrebljava u medicini, a mnogo u fabrikaciji likera i sapuna. Iz lišća se pomoću vodene pare dobiva eterično ulje. (Oleum Lauri foliarum). Njega ima u Ušću oko 3%. Lišće se upotrebljava za oblog pri otpremi voća, kao začin, sredstvo protiv insekata i t. d. Drvo spec, težine 0.70—0,75 upotrebljava se u tokartstvu, drvorezbarstvu i kao gorivo. Iffes ´" Na području N. R. H. je u godini 1949.—50. (kampanja septembarmart) poduzeće »Biljana« otkupilo 12 vagona lišća i jedan vagon plodova. 394 |