DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Ing. Milan Androhe (ZagTeb): NOVI ŠTETNIK NÄ BOROVIMA U HRV. PRIMORJU I ISTRI Pityogenes trepanatus Noerdl. Početkom g. 1951. dobili smo izvještaj o sušenju borovih stabala u šumama Sisol, Bukovica i Kremenjak. Te se šume prostiru na istočnim padinama Učke iznad mjesta Moščeniice. U tim sastojinama, čija ukupna površina iznosi oko 150 ha, prosječno je samo u proljeći 1951. više od 1000 stabala crnoga bora. Mislilo se, da je uzrok sušenja šesterozubni borov potkomjak (Ips sexdentatus Bo da je Jtetnik potkoirnjak PityogenestrepanatusNoerdl (syrion.: P. austriacus Wachtl, Tomicus elongatus Loevendal). Ovaj, ko d na s d o sada nepoznati potko rnjak, primijećen je u isto vrijeme u borovim šumama »Niska«, »Vodice« i »sv. Bartolomej« na otoku Cresu. Vjerojatno ga možemo naći i u ostalim šumama Hrv. Primorja i Istre. U šumi »Sv. Bartolomej« iznad samoga mjesta Cresa na maloj površini od desetak hektara posječeno je ove godine do mjeseca augusta oko 100 stabala a već nekoliko dana iza toga pojavili su se novi suhari. Do sada smo ustanovili napad s a m o n a crnibo r (Pinus nigra Arn). Borovi se suše pojedinačno na većim ili manjim površinama i ne zapažaju se naročita »žarišta«. Upravo stoga što se ovaj štetnik smatra prilično rijetkim i što je njegova pojava kod nas zabilježena, koliko je nama poznato, sad a prv i put , potrebno je upoznati naše stručnjake šumare sa nekim činjenicama koje ovdje donosimo. Pojavu ovoga štetnika zabilježio je prvi put Noe ruling er u boirovitm šumama u okolini Stuttgarta, no on ga je smatrao varijetetom dvozubog borovog potkornjaka (Tom. bidentatus Hrbst). Kako je morfološki veoma sličan malom smrekovom potkornjaku (P. chalcographus) često su ga njime zamjenjivali. Wachtel ga je našao u Donjoj Austriji i opisao pod imenom Pityogenes austriacus. Loevenda l ga je našao u Danskoj. Prema Escherichu rasprostranjen je u većem dijelu Evrope (Donja austnija. Koruška, Korzika, Würtemberg, Hannover, Danska). Kako smo rekli morfološki je veoma sličan malom smrekovom potkornjaku. Gotovo je iste veličine (1.8—2.2 mm) ili tek nešto veći. Razlikuje se od njega po purakturi na elitrama (kod P. chalcographusa ide ova od bazalnog dijela elitre do sredine kod P. trepanatusa do kraja pokrilja). Karakteristična je razlika između ženki obiju vrsta po tome što ženka trepanatusa ima na sredini čela duboku okruglu udubinu, koja ne dodiruje gornju usnu. Ženka je dulja od mužjaka i kao kod P. calcographusa zubi na kraju pokrilja su mnogo manje izraženi nego kod mužjaka. Hodnici su zvjezdasti. Obično od velike odbro izražene bračne komorice idu tri jako zavinuta kraka. Dugi su do 4 cm i idu priličnoi duboko u drvo. Udubine na matičnim hodnicima, gdje ženka polaže jaja uvijek su lijepo vidljive, i nalaze se na vanjskoj (konkavnoj) strani matičnog hodnika. Iznimno smo našli veoma mali broj odloženih jaja na unutarnjoj strani 396 |