DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 32     <-- 32 -->        PDF

da će drug Brevinac u tome pravcu { nastaviti, ali i sa više samokritičnosti i operisanja
faktima kad se toliko smeloi upušta u raspravu opšbih problema šumarstva, među koje
spada i ovaj koji pokreće Ing. M. Ljujić.


Ing. Dim. Tresiglavić


SttCUtćL StwJblCL it(LlflfLCL


Monti e Boschi — 1951. izdanje Touring Club Italiano-Milano. Dir. A. Pa var i
Sadrži ove članke, interesantne za naše šumarstvo:


Br. 1:1* Mannozzi-Torini : Ö državnoj šumi Mairesca provincije Pistoja
(opis vrsta drveća, način uzgoja i uređenja). — F. Caldart : Monte Grappa (monografija
ovog brdskog masiva, geografske, geološke, fitoklimatske i ostale prilike.
Ekonomski uslovi života okolnog stanovništva i problemi fizičko-ekonomske restauracije
ovog masiva). — Mari o d e Martini : Vodovodi izvršeni u brdskim predjelima
provincije Bergamo. — A. Meschia : Marmotta — Murmelthier — Marmota
marmota. — Zagovara zabranu lova radi održavanja ove rijetke životinje alpskih
krajeva, koja daje vredno krzno.


Br. 2: G. P e p e : Borov četnjaik (Thaumetopoea pityocampa). Osim do sada
uobičajenih borbi sabiranjem i paljenjem gnijezda prcpoiuča se suzbijanje zaraze
upotrebom bioloških i kemijskih sredstava. Uzgajanjem muha gusjen-ičarka (Tachinae)
i osa najezdnica (Ichneumonidae) kao endofagdh nametnica i uštrcavanjem kemijskih
sredstava na bazi DDT, klora i fosfornih estcra jake koncentracije u gnijezda četnjaka
pomoću dugih cijevi pod jakiim pritiskom, nadasve uzgajanjem šumskog mrava (Formica
rufa), koji uspješno tamani gusjenice četnjaka. — R. Ca r Ione : Madcrnassa,
vrsta kruške sposobna za uzgoj u brdskim predjelima, na strmim stranama, veoma
skromna u pogledu tla i otporna proti vremenskih nepogoda. — L. Susmel : Biologija
i obnova jele po (Allgem. Forst-u Jagdzeitung No. 1 1949). Po zahtjevu jele na svijetlo,
toplinu i vlagu, zaključuje, da sama odsutnost vlage ne može opravdati rijedak
ili nikakav podmladak u čistim sastojinama jele, već da je tome najvjerojatniji uzrok
neuravnotežena simbioza mikroorganizama tla, dok se taj problem ne pojavljuje
u mješivitim šumama, gdje se humus stvara od otpadaka raznih vrsta drveća, —


D. Bubani : Pregrade iz zemlje (naročito na ilovastom i glinastom tlu za sistematizaciju
brdskih terena). — R. Saldarelli> : O državnoj šumi Fizuzza, provincija
Palermo-Sicilija (Opis sadarijeg stanja šume i problem obnove). — R. V i 11 a n i:
Značaj i svrha nacionalnih parkova. U nastavku istoimenog članka (Br. IX. 1950)
autor nastavlja raspravu problema nacionalnih parkova tvrdeći, da se sa zaštitom
i uzgojem divljači može očuvati prirodan i estetski izgled parka racionalnim šumskim
gospodarenjem. Nacionalni parkovi freba da posluže općoj naobrazbi svojim prirodnim
bogatstvom objekata.
Br. 4: E. P a r e n t e: Podaci o uzgoju srednjih šuma. U svrhu povećanja prihoda
na drvetu, prepoiručuje se prelaz sa uzgoja niskih k uzgoju srednjih šuma, kako bi se na
istoj površini uzgajala i niska i visoka šarma i tako crpile koristi, oba načina uređivanja,
rješavajući kalkulacijama za razne vrste drveća turnus niske šume, turnus matičnjaka
te određivanje i broj matičnjaka.— F. Caldart : Zapažanja na vajmutovcu
(P. strobus) đ području Postojnc. Sasrojina od 48 god. starosti daje oko 800 m3/ha
drvne mase sa^prosj. prirastom od 16,6 m3 (skupa sa proredama) odnosno od 10 m3,
pa bi radi velikog prirasta i otpornosti! proti atmosferilija trebalo što više propagirati
borovac. — E. B i a g i n i : O vidri (Lutra hitra L). Opisuje se način života vidre, te
kaiko se lovi. — C. Pila : Reno minore (Mala Rajna), koja protiče pokraj Bologne
i slijeva se u Jadransko more. Problemi potrebnih regulacionih radova za uređenje
i sistematizaciju Rena obzirom na nedavne ogromne poplave plodnih krajeva.


Br. 5:V. Vezzani : Alpinska pokusna stanica zootehničkog i sdraskog Instituta
za provinciju Piemonte. — G. Giordano : Valorizacija izvjesnih sortimenata
drveta pomoću impregnacije antiseptičnim sredstvima. Da bi se očuvali Sortiments
crnog bora od napadaja gljiva i insekata vrši se impregnacija dasaka, stupova itd.
najprimitivnijim načinom otopinama derivata Pentaklorofenola. — L. Fenaroll :
Šumarski problemi provincije Bergamo i sekcije za pošuml javan je. — R. A mati :


416




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Lov na tetrijeba ruiževca. — A. Pa vari : Sporedni šumski prorzvodi talijanskih
šuma. Podaci po količini i vrijednosti (14 miljardi, 726 miliona lira). Na prvom mjestu
dolazi kesten (plod) sa 327.362 tone i 12.190 mil. lira, a na drugom mjestu plu.o sa


16.611. tona i 6.500 mil. lira, od toga otpada na Sjev. Italiju 39.9°/o, na srednju 33.3°/o,
na južnu 22.8°/o i na otoke 4%>. — P. Fornaciari : Državna šuma Ozola, pokrajine
Regg:´0 Emilia. Radovi na rekonstrukciji i pošumljavanju, te uređenju bujica u ovan
devastiranim krajevima.
Br. 6: G. Zangrandi: Seoske kuće Ampezza. — A. Roberti: Slobodni
teritorij Trsta sa poljoprivredno-šumarskog gledišta (Zona anglo-amerikanska). Iznose
se detalji o šteti, koju je pretrpila poljoprivreda i šumaistvo od rata, zatim se ispituju
fizičko-kemijski uslovi tla i klimatske osebine i navada ju izvršeni radovi na pošumljavanju
i obnovi. — M. Gasparini : Opći pogledi na unapređenje apeninskih pašnjaka.
— A. Or t is i: Nacionalni kongres o uzgoju topola. Pošto nacionalna proizvodnja
drveta nije dovoljna da podmiri potrebe naroda, neophodno je potrebno
povećati je proširenjem uzgoja topole uz naročit izbor varijeteta i primjenu dobrih
uzgojnih formi- Prijedlozi i odluke doneseni na kongresu održanom u Paviji dne 25/26.


IV. 1951. biti će odštampani u posebnom svesku.
Br. 8/9: R. Sardarelli : Pošumljavanje predjela! Monte Pellegrino. Historijat
radova na pošumljivanju ovog brda kraj Palerma iizvršen´h u prošlosti kao i posljednjih
godina. Nezgode i uspjesi. Piegled vrsta drveća, grmlja i pedrasta. — F. F o z z e r:
Acoipiter nisus nisus. Kobac. Opis načina života ove grab:l ee. — G. N u c c i : Melioracija
planinskih pašnjaka — održavanje objekata. Objekti za unapređenje plan.
pašnjaka (staje, mljekare, rezervoari, vodovodi, napajališta, itd), na kej: je utrošeno
mnogo novaca, izloženi su zbog djelovanja atmosferilija stalnom propadanju zbog
nebrige oko uzdržavanja. Time se dovodi u pitanje i racionalno iskorišćavanje planinskih
pašnjaka. — F. Bernardini : Direktive za određivanje maks:mal:"e količine
kestenovog drveta za taninsku industriju. Iznose se opća načela na temelju
20 godišnjih opažanja, kolike količine drveta mogu se prepustiti taninskoj industriji
godišnje u kestenovim sastoj nama pokrajine Parma, a da se tame ne oštete, već dapače
i unaprijed sastojine rezervirane za proizvodnjo! ploda, — G. Cappucind : Radovi
Sekcija za pošumljarvanje u Abruzzo i Melise u prvom dvogodištu. Uvrštavanjem radnih
brigada nezaposlenih u akc:je pošumljavanja postignuti su vidni uspjesi u području
provincije Abruzza i Melise sadnjom po stepenicama »a gradoni«.


Br. 3: A. Sanmarchi : Opis državne šume Somadida, koja na području dolomitskih
alpa (provincija Belluno). Još za vremena mletačke republike crpila je brodogradnja
iz ovih šuma pod imenom »Sv. Marko« potrebno drvo, naročito jarbole
i katarke. Raspravljajući tehničko- uzgojne probleme, pisac navodi uspjehe najnovijih
pothvata za unapređenje prirodne obnove smreke prvoklasne kvalitete. E, Fl a ccomio
: O pošumljavanju brda Cefalu (provincija Palermo-Sic´lija). — L. Fena r
o 1 i : Kroz pustoš. Pisac opisuje devastacije naselja Tavernole, provincije Bergamo
od bujičnih nanosa, nastalih zbog prekomjernih sječa brdskih šuma. — D. Co srna :
Faktori, koji utječu na troškove aerofotogrametrijske izmjere šuma. Detaljan prikaz
raznih troškova u vezi sa visinom leta, naročitim kartografskim potrebama obzirom
na šumske radove a dendremetrijska premjeravanja. Preporučuje se osnivanje posebne
»šumarske aerofotogrametrijske sekcije«, koja će u praksi primjenjivati najnovije
metode ove izmjere. — E. Bay : Šumarsko-ekološke prilike u dolini Aterna
(prov. L´Aquila). Iznosi detaljne podatke geografske, terenske, klimatske uz opis svih
važnijih vrsta drveća (sa raznim tablicama i grafikonima). — L. S e n n i: Termiti
kao štetočine na drvetu i celulozi.


Br. 7: G. Sa c c h i: Papir i potrebne sirovine. Pisac daje prikaz općeg stanja na
svjetskom tržištu papira, zatim iznosi podatke o uvozu celuloznog drveta, drvnine
i gotovog papira svib vrsta za posljednjih 12 godina i zaključuje da jedimo brz i opsežan
uzgoj topole može za kratko vrijeme osigurati Italiji etat od 5,700.000 m\ a papirnoj
industriji oko 1,900.000 m3 celuloznog drveta, A, F1 e u r y : O osnivaču opatije u
Vallomrozi, čiji su se monasi isticali u uzgoju i njezi šuma te u pošumljavanju goleti.


— G. Giordano : Dvije knjige o budućnosti drveta. Eg. Glesinger: The coming
age of wood, New York, 1949. i E. Ascairelli: II legno quale fonte di carbonio, Napoli
19i8. Iznoseći kratak sadržaj, u kojemu se prikazuje drvo kao jedinstvena sirovina
s jedne strane i navađaju sve mogućnosti kemičkog iskorišćenja drveta s druge strane
kao izvora energije i sirovine za organsku industriju (proizvodnja toplime, saharifi417