DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Lov na tetrijeba ruiževca. — A. Pa vari : Sporedni šumski prorzvodi talijanskih
šuma. Podaci po količini i vrijednosti (14 miljardi, 726 miliona lira). Na prvom mjestu
dolazi kesten (plod) sa 327.362 tone i 12.190 mil. lira, a na drugom mjestu plu.o sa


16.611. tona i 6.500 mil. lira, od toga otpada na Sjev. Italiju 39.9°/o, na srednju 33.3°/o,
na južnu 22.8°/o i na otoke 4%>. — P. Fornaciari : Državna šuma Ozola, pokrajine
Regg:´0 Emilia. Radovi na rekonstrukciji i pošumljavanju, te uređenju bujica u ovan
devastiranim krajevima.
Br. 6: G. Zangrandi: Seoske kuće Ampezza. — A. Roberti: Slobodni
teritorij Trsta sa poljoprivredno-šumarskog gledišta (Zona anglo-amerikanska). Iznose
se detalji o šteti, koju je pretrpila poljoprivreda i šumaistvo od rata, zatim se ispituju
fizičko-kemijski uslovi tla i klimatske osebine i navada ju izvršeni radovi na pošumljavanju
i obnovi. — M. Gasparini : Opći pogledi na unapređenje apeninskih pašnjaka.
— A. Or t is i: Nacionalni kongres o uzgoju topola. Pošto nacionalna proizvodnja
drveta nije dovoljna da podmiri potrebe naroda, neophodno je potrebno
povećati je proširenjem uzgoja topole uz naročit izbor varijeteta i primjenu dobrih
uzgojnih formi- Prijedlozi i odluke doneseni na kongresu održanom u Paviji dne 25/26.


IV. 1951. biti će odštampani u posebnom svesku.
Br. 8/9: R. Sardarelli : Pošumljavanje predjela! Monte Pellegrino. Historijat
radova na pošumljivanju ovog brda kraj Palerma iizvršen´h u prošlosti kao i posljednjih
godina. Nezgode i uspjesi. Piegled vrsta drveća, grmlja i pedrasta. — F. F o z z e r:
Acoipiter nisus nisus. Kobac. Opis načina života ove grab:l ee. — G. N u c c i : Melioracija
planinskih pašnjaka — održavanje objekata. Objekti za unapređenje plan.
pašnjaka (staje, mljekare, rezervoari, vodovodi, napajališta, itd), na kej: je utrošeno
mnogo novaca, izloženi su zbog djelovanja atmosferilija stalnom propadanju zbog
nebrige oko uzdržavanja. Time se dovodi u pitanje i racionalno iskorišćavanje planinskih
pašnjaka. — F. Bernardini : Direktive za određivanje maks:mal:"e količine
kestenovog drveta za taninsku industriju. Iznose se opća načela na temelju
20 godišnjih opažanja, kolike količine drveta mogu se prepustiti taninskoj industriji
godišnje u kestenovim sastoj nama pokrajine Parma, a da se tame ne oštete, već dapače
i unaprijed sastojine rezervirane za proizvodnjo! ploda, — G. Cappucind : Radovi
Sekcija za pošumljarvanje u Abruzzo i Melise u prvom dvogodištu. Uvrštavanjem radnih
brigada nezaposlenih u akc:je pošumljavanja postignuti su vidni uspjesi u području
provincije Abruzza i Melise sadnjom po stepenicama »a gradoni«.


Br. 3: A. Sanmarchi : Opis državne šume Somadida, koja na području dolomitskih
alpa (provincija Belluno). Još za vremena mletačke republike crpila je brodogradnja
iz ovih šuma pod imenom »Sv. Marko« potrebno drvo, naročito jarbole
i katarke. Raspravljajući tehničko- uzgojne probleme, pisac navodi uspjehe najnovijih
pothvata za unapređenje prirodne obnove smreke prvoklasne kvalitete. E, Fl a ccomio
: O pošumljavanju brda Cefalu (provincija Palermo-Sic´lija). — L. Fena r
o 1 i : Kroz pustoš. Pisac opisuje devastacije naselja Tavernole, provincije Bergamo
od bujičnih nanosa, nastalih zbog prekomjernih sječa brdskih šuma. — D. Co srna :
Faktori, koji utječu na troškove aerofotogrametrijske izmjere šuma. Detaljan prikaz
raznih troškova u vezi sa visinom leta, naročitim kartografskim potrebama obzirom
na šumske radove a dendremetrijska premjeravanja. Preporučuje se osnivanje posebne
»šumarske aerofotogrametrijske sekcije«, koja će u praksi primjenjivati najnovije
metode ove izmjere. — E. Bay : Šumarsko-ekološke prilike u dolini Aterna
(prov. L´Aquila). Iznosi detaljne podatke geografske, terenske, klimatske uz opis svih
važnijih vrsta drveća (sa raznim tablicama i grafikonima). — L. S e n n i: Termiti
kao štetočine na drvetu i celulozi.


Br. 7: G. Sa c c h i: Papir i potrebne sirovine. Pisac daje prikaz općeg stanja na
svjetskom tržištu papira, zatim iznosi podatke o uvozu celuloznog drveta, drvnine
i gotovog papira svib vrsta za posljednjih 12 godina i zaključuje da jedimo brz i opsežan
uzgoj topole može za kratko vrijeme osigurati Italiji etat od 5,700.000 m\ a papirnoj
industriji oko 1,900.000 m3 celuloznog drveta, A, F1 e u r y : O osnivaču opatije u
Vallomrozi, čiji su se monasi isticali u uzgoju i njezi šuma te u pošumljavanju goleti.


— G. Giordano : Dvije knjige o budućnosti drveta. Eg. Glesinger: The coming
age of wood, New York, 1949. i E. Ascairelli: II legno quale fonte di carbonio, Napoli
19i8. Iznoseći kratak sadržaj, u kojemu se prikazuje drvo kao jedinstvena sirovina
s jedne strane i navađaju sve mogućnosti kemičkog iskorišćenja drveta s druge strane
kao izvora energije i sirovine za organsku industriju (proizvodnja toplime, saharifi417