DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 34     <-- 34 -->        PDF

kacija, hidrogenizacija, pogonski plinovi, proizvodnja masnoća, sapuna, plastičnih
masa, kaučuka, tekstilnih vlakna, otopina i dr.). — I. Rotondi : Spašavajmo maslinike-
Pisac zahtijeva, da se donesu administrativne mjere, kako u buduće ne bi maslinjaci,
voćnjaci i: ostalo šumsko drveće stradalo prigodom vojnih vježbi. — A. San m
a r c h i : Ö runolistu (Leontopodium alpinum). Botanička klasifikaoija, biologijav
areal prostranstva i kultura runolista).


Br. 10: A. O r tisi : Građevinarstvo na planini (M. Cereghini: Costruire in
montagna, Milano 1950). — V. Be 11 a rosa : Šumarske prilike provincije Potenza.
Pisac opisuje ekološke i klimatske prilike, vrste drveća i uzgoja osvrćući se naročito
na mogućnosti što racionalnijeg uzgoja cera. — L. Ubaldi : Uspješna melioracija
toskanskih Apenina. Pisac iznosi podatke, koji se mogu postići na planini racionalnim
gospodarenjem šumama i planinskim pašnjacima. — E, Bi agi ni: O biologiji ptice
krstaš (Loxia curvirostra curvirostra L.). — A. Calzolari : Kongres o zalijevanju
(kišnoj irigaeiji) planinskih pašnjaka, koji se održao u Trentiu, Bozenu i Veioni i na
kojem su raspravljene sve prednosti ovog novog načina unapređenja krmne baze
i time u vezi smanjenja opterećenja šumskih površina pašom i štetnog djelovanja
bujica.


Rf


Münch Prof. Dr. Ernst, Beiträge zur Forstpflanzenzüchtung


Izdavač: Prof« Dr. Bruno Huber. Zaključna riječ Prof. Dr. Ernst-a Rohmeder-a»
Nakladnik: Bayerischer Landwirtschaftsverlag, München. Izdano god. 1949.
Naučna publikacija iz ostavine Prof. Dr. Müncha, poznatog istraživača iz oblasti
gajenja šumskih sadnica.


Knjiga je vrlo dragocjen piunos poznavanju naučno .istraživačkog rada ul oblasti
uzgajanja šuma tačnije uzgajanja sadnica. Vrijednost toga prinosa u prvoirnl redu leži
u načinu, kojim -istraživač postavlja naučni problem i zadatak, u) metodici, kojom on
prilazi i njegovom rješavanju, i u opsegu, u kojem gal je on stvarno izvršio.


Postavljajući svoj zadatak autor je pošao sa gledišta, da problem nasljeđivanja
u uzgajanju šumskih sadnica, koji je cd velike važnosti za šumsku praksu,, treba prije
svega što temeljitije naučno prečistiti. On je udarno putem studija) pojedinačnoga odabiranja.
Sa četrdeset odabraninh smrekovih sjemenjaika Münch je nemalo dva decen´ja
sabirao sjeme >i uzgajao podmlaidak na naročitim pokusnim poljima različitih visina
i različitoga tla.


U toku rada pokazalo se, da su metodičke teškoće veće nego što je isprva izgledalo.
Da bi savladao te teškoće, autor se poslužio naročitim kontrolnim postupkom.
Istraživački rad bio je usmjeren onamo da bi se utvrdilo: kakva je sposobnost rastenja
u mladosti i da U se &z te sposobnosti smilje zaključivati na jednaku sposobnost rastenja
u kasnijim godinama.


Opseg izvršenoga rada neobično je velik, jer je autor za svoja istraživanja utrošio
dvadeset godina. Iz te same konstatacije izlazi koliko je težd dolaziti do naučnih rezultata
u šumarskoj nauci nego-u poljoprivrednoj iilii u hortikulturi. Publikacija zaslužuje
posebno priznanje kao pionirski rad u oblasti šumarstva.


Knjiga je razdijeljena u dva osnovna dijela. Prvi veći dio (str. 8 do 77) posvećen
je gotovo isključivo smreci domaće provenijencije. Dirugi, manji dio (str. 80 do 108) drži
u vidu materijal domaćeg i stranog porijekla (smreka, bor, jasika i bukva).


U prvom dijelu prikazana je metodika rada, sjemenjaci, pokusna polja, tok rastenja
i prirašćivanja, utjecaj tla, nasljednost individualne sposobnosti prirašćivanja,
nasljednost ranog idi kasnog izbijanja. U dodatku je prikazano kako provenijencija
s obzirom na dijelove krošnje sjemenjaka utječe na rezultate.


U drugom dijelu doneseni su rezultati komparativnih istraživanja koji se odnose
na rase smreke, bora i jasiike različitog porijekla.
Na kraju knjige iznesena je zaključna riječ Prof. Dr. Rohmedera, koji govori


o vrijednosti Münchova istraživačkog rada.
Vrijednost Münchova rada, sadržanog u gornjoj publikaciji, jest u tome: 1) što
je to prvi na široko zasnovani i dvadeset godina proučavani pokušaj, uzgajanja sadnica
na osnovi pojedinačnog odabiranja sjemena; 2) što je autor ne samo ukazao na metodičke
teškoće istraživačkog rada na ovome polju, već ih je i ikritički osvijetlio


418