DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 35 <-- 35 --> PDF |
/ i dobrim dijelom savladao; 3) što je u istraživačka rad u oblasti uzgajanja šuma. unio savremeni biometrički metod; 4) što je sadašnjici i budućnosti dao pobudu, da se u prostranoj oblasti uzgajanja sadnica — a to znači u cilju proučavanja naslijeđenih osobina i ekoloških činilaca — istraživački radovi moraju izvršiti saradnjom nauke i operative. Za šumarstvo FNRJ Münchova knjiga je vrlo korisna. Naše šumarstvo u oblasti restauracije šuma na degradiranim površinama kao i u oblasti podizanja i gajenja šuma na ostalim površinama, čekaju veliki«« važni zadaci. Kako smo ukazali na drugom mjestu opširnije, taj se zadatak može uspješno savladati samo trajnom i tijesnom saradnjom nauke i operative. U zaključnoj riječi Miinchove knjige i Prof. Dr. Ernst Rohmeder ukazuje na potrebu tijesne saradnje nauke i operative. Tko namjerava ili mu je zadatak da se bavi naučno istraživačkim radom u oblasti uzgajanja šuma uopće a uzgajanja sadnica napose, treba da detaljno prouči Münchovu knjigu. A. Ugrenović Ing. Herbert Neusser: Holzfaserplatten, ihre Herstellung und ihre Eigenschaften, Schriftenreihe der Osterreichischen Gesellschaft für Holzforschung, Wien 1951, str. 1-211, sa 60 fotografija i crteža, cijena 2,80 dolara. Proizvodnja ploča vlaknatica je novijeg datuma. Svjetska proizvodnja ploča rlaknatica iznosila je u tonama 1925 14.000 1930 296.000 1935 478.000 1940 675.000 1945 1,070.000 1949 1,500.000 Ekonomska važnost ovih. ploča je u tome što se one proizvode iz otpadaka i to bilo iiz tanjih grana ä ovršina bifo iz pilanskih otpadaka. U ovoj knjizi autor je prikazao proizvodnju i svojstva ploča vlaknatica. U prvom poglavlju prikazan je kemijski sastav i anatomska građa drveta. U drugom poglavlju prikazan Jd sadržaj vlage u sirovom drvetu, sušenje drveta i opasnost od zaraze gljiva. U trećem poglavlju opisani su načini usitnjavanja drveta i transporta usitnjenog drveta, defibracija. usitnjenog drveta, stvaranje vrpce (lista) od vlakanaca i zgušćivanje (dehidracija), sušenje i prešanje ploča, klimatiziranje i okrajčivanje ploča te završni radovi. Prikazan je način usitnjavanja na sječkalicama Wigger i Voith te rad na mlinovima za usitnjavanje Miag i Kondux. Usitnjeno drvo sortira se po veličini na posebnim sortimentima, a odavle se prenosi transporterima i ekvatorima do silosa. Sječkalice imadu rotor promjera 1600 do 2400 mm sa 2 do 4 noža.i broj okretaja Jtznosi 225 do 200, potrebna pogonska snaga 20 do 100 KS a kapacitet od 7 do 32 prm/h. Gubici drveta kod usitnjavanja iznose kod zdravog omakljalog drveta 1%>, a kod pilanskih otpadaka i loše okoranih oblica 4 do 5°/o. Za 1 tonu ploča vlaknatica potrebno je 4,1 do 4,4 prm smrekovih obuća ili 5,2 prm sječenica. Raseljavanje ili defibracija usitnjenog drveta vrši se na, više načina. Opisane su «snovne karakteristike postupka Mason, Biffar, Boja-Jung, Asplund, Xylon, Fibroplast, Zefazit, US-Wallboard, Joesson, Brehmer, Bauer, Defiibiizer i dr. Dani su podaci o uplivu temperature, vode i pare na omekšavanje usitnjenog drveta. Da bi se ovo omekšavanje pojačalo dodaje se kod nekih postupaka kemikalije kao što su kalcijev hidroksid, matrijev karbonat i natrijev hidroksiid. Za proizvodnju tvrdih ploča od važnosti je i veličina rašcijanih vlakanaca, ako u kaši imade( grubljih svežnjeva vlakanaca nastaju kod prešanja (dehidracije) štete na površini ploča, stvaraju se mjehuri od pare. Za proizvodnju itzolacionih ploča vlaknatica veličina vlakanaca nije od velikog značenja. Nadalje je opisan način sortiranja vlakanaca, ugušćivanja kaše vlakanaca na posebnom bubnju sa metalnom mrežom i dodavanja sredstava za, vezivanje. Finoća raseljavanja vlaikanaca utvrđuje se posebnim apaxatom Schoper-Riegler. Stepen finoće meljave kreće se od 12 do 22 odnosno u ekstremnim slučajevima od 8 do 40° SR 419 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1951 str. 36 <-- 36 --> PDF |
(stupnjeva Shopper-Riegler). Za dodavanje sredstava za vezirvainje potrebno je pozna vati pH-vrijednost kaše vlakanaca. U tu svrhu služe kontrolni jomometri. Nakon defibracije i dodavanja sredstva za. vezivanje dolazi kaša vlakanaca na stroj za stvaranje vrpce (lista) od vlakanaca. Za pravilan rad ovog stroja važno je da je kaša vlakanaca određene gustoće od 0,7 d6 2,G<%. Ova gustoća kaše vlakanaca postiže se posebnim regulatorima kao što su Arka-, Askania- Sail-, T.´imbey-, Voith-i drugi regulatori. Opisan je rad na stroju za dobivanje vrpce (t. zv. Foudronier stroj), način ugušćivanja t. j . dehidracije vrpce od vlakanaca. Od ovog stroja odlazi vrpca kod proizvodnje izolacionih ploča u sušionik, a kod proizvodnje, tvrdih ploča vlaknatica u vruću prešu. Ploča u tom času iimadu gustoću od 33°/o što odgovsira približno vlazi od cea 200°/o ili 2 Ione vode na 1 tonu ploča vlaknatica. Opisano je sušenje izolacionih i prešanje tvrdih ploča. Sušenje izolacionih ploča, vrši se u kanalima za sušenje dužrine 100 do 200 m ili e.aižnim sušarama. Sušenje kod 20 mm debele izolacione ploče i 170°C traje 3 sata. Za prešanje tvrdih ploča služe hidraulike preše, koje redovito imadu 15 do 20 (najviše 25) etaža,. Za punjenje d pražnjenje ovih preša postoje automatske naprave. Izolacione ploče vlaknatice sadrže nakon sušenja 3—5% vlage i one vrlo brzo dostignu vlagu higroskopske ravnoteže. Naprotiv, tvrde ploče vlaknatice sadrže nakon prešanja 8,8—l,5°/o vlage i njih je potrebno posebnim napravama aklimatiz´rrati´. Ove se ploče vode kroz kanal sa uzduhom od 40—50°C i 90 do 95°/o rel. vlage. Vlaga higroskopske ravnoteže ovih ploča je n´ža nego vlaga higroskopske ravnoteže drveta. Ovim su se pitanjem bavili Kcllman, Dosodil i Voirreiter- U tabeli donijeti su postoci vlage higroskopske ravnoteže za ploče vlaknatice sa sadržajem vještačke smole od 3 do 25%; rel. vlagu uzduha od 10 do 100% i temperatura uzduha od 20°Q, Kod iste relativne vlage i temperature uzduha što je veći procenat vještačke smole to je manji postotak vlage higroskopske ravnoteže. Ploče se nakon sušenja odnosno prešanja okrajčuju na cirkularcma i slažu u složajeve. Postoje razni postupci za zaštitu ploča vlaknatica od vode, gliiva, insekata i požara. Ploče vlaknatice mogu se »impregnirati sa raznim uljima. Svojstva čvrstoće ploča vlaknatica mogu se povećati za 10 do 25%> ako se podvrgnu djelovanju vrućeg uzduha od 130—160°C. Ploče vlaknatice mogu se obložiti furnirom, papirom, metalnim folijama. U četvrtom poglavlju opisana su razna sredstva za vezivanje i dodaci koji se upotrebljavaju u proizvodnji ploča vlaknatica. To su škrob, kaze´n, glutin, albumin, fenolne smole, karbamridne smole, parafin, montan-vosak, bitumen, cerezon, asfalt, ozokerit i t. d. U petom poglavlju op´isana je važnost vode u profcvodnji ploča vlaknatica. Ova voda može potjecatri iz bunara, vodotoka ili se može upotrijebiti otpadna voda* Za proizvodnju ploča vlaknatica važna je tvrdoća i čistoća vode. Za 1 tonu ploča vlaknatica potrebno je maks´malno 250 m.3 vode. Redovito se u proizvodnji ploča vilaknatica za 1 tonu ploča troši 60 do 80 ma svježe vede. U sedmom poglavlju prikazani su razni postupci proizvodnje ploča vlaknatica. U uvodnom razmatranju aiutor daje neke podatke važne za ekonomičnost proizvodnje ploča vlaknatica. U tu svrhu za 1 tonu tvrdih ploča vlaknatica mogu poslužiti slijedeći brojevi: radno vrijeme . ... . * 20—30 h potiošnja pare 4,0—5,0 t potrošnja el. struje . . . . . . . . 400 ... 700 k Wh potrošnja drveta (smreka) 4,3 prm gubitak na težini drveta . ... . 20—25% gubitak na volumenu dirveta (vol. težina ploča 1000 kg/m3) cea 60% potrošnja na sortkerima i rezervnim dijelovima (u % troškova proizvodnje) .... . 5 ... 8% potrošnja kemikalija (u °/o troškorva proizvodnje) 6—10% Brojevi za proćevodnjoi 1 tone izolacionih ploča približno su jednaki gore navedenim, jedino potrošnja pare iznosi 5—8 tona. 420 |