DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Što se tiče proređivanja sastojina, i ono donekle utječe na duljinu
vremena, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg sirovog prihoda. Uzr
povoljne stojbinske prilike i uz jaku proredu proizvest će se stabla jačih
dimenzija odnosno sortimenti s väsolum cijenama ranije.


Dokaz za to pružaju prihodne tabele od Wimmenauera (32) i
G e h r h a r d t a (4) kao i istraživanja Wiedemann a (31)".


Prema tome zbog ranije ili brže proizvodnje jačih i vrednijih stabala
trebala bi kulminacija godišnjeg sirovog prihoda da nastupi prije, a ophodnja
ili zrelost da bude kraća. Međutim kako je prirast vrijednosti kod
jake prorede znatan, to će prema J u d e i c h u (9) kulminacija godišnjeg
sirovog prihoda nastupiti ranije tek u slučaju, ako naglo pada prosječni
prirast drvne mase. Judeich i Guttenberg(6) ističu, da zrelost
najvećeg godišnjeg sirovog i čistog prihoda može znatno produžiti i vrlo
slabi prirast vrijednosti, ako naglo ne pada prosječni prirast drvne mase.


Pregledamo li prihodne tabele za jaku proredu od Wimmenauera Î
Gehrhardta, tada ćemo utvrditi, da padanje prosječnog prirasta drvne
mase nije naglo, tako da se i jakim proredama ne će moći znatno utjecati
na promjene u > duljini vremena zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog
prihoda.


Na duljinu ophodnje (ili zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog i čistog
prihoda) nemaju utjecaja visine cijena drveta, makar to ističu Judeich,
Guttenberg, Šenšim, i dr. One utječu samo na iznos, ali ne i ma vrijeme
kulminacije, ako su omjeri (indeksi) medu cijenama drvnih sortimenata
iste vrste drveća stalni. Prilikom proučavanja bilanciranja u šumskom gospodarstvu
(23) istakli smo, da su ti omjeri stalni, da se oni tokom vremena
zapravo slabo mijenjaju za razliku od samih cijena drveta u apsolutnom
iznosu. Prema tome će zrelost najvećeg godišnjeg sirovog i čistog
prihoda imati i u tom pogledu daleko veću stalnost, nego što joj se
pridaje u uređivanju šuma.


Ako nastupe znatne promjene između omjera, u kojem stoje cijene
drvnih sortimenata iste vrste drveća, tada će nastati i promjene u duljini
vremena ophodnje (ili zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog prihoda). Porastu
li jedinične cijene tanjih (sitnijih) sortimenata relativno mnogo više
nego cijene jačih sortimenata, tada bi i kulminacija sirovog i čistog prihoda
imala nastupiti ranije, te bi ophodnja ili zrelost bila kraća, A ako
bi stanje bilo obratno, ophodnja ili zrelost bila bi dulja.


4 Prema istra živainjjma Wiedemanna sastojinsko srednje stablo postiže kod jatke
prorede prsni promjer, koji je u bukovim i stmirelkovim saistoj´mama jači za 5 cm-, a
u borovim sastojina.ma jači za 3 cm mego Ikad umjerene prorede u istim sastojinama.


Zbog toga svojstva jake proirede bila je ona osobito zagovarana i ´forsirana po
pristašama što većeg rentabiliteta šumskog gospodarstva (Borgmannu, Kiinanzur
Griblkowsikom i ,dft), jer je samo jaka proreda u mogućnosti povezati visoki rentaibiîitet
i dugačke ophodnje.


Međutim prema Wiedemann; « jedina; je slaba strana jafcib proreda, da
putem njih nestaju iz gospodarskih jedinica slobodno raspoloživi dijelovi drvne zalihe,
koji postoje kod umjerene prorede, a odlično dolaze prilikom izvanrednih potreba.
Kod jalke prorede moraju naime, ostati u sastojinama nakoin provedene prorede sva
preostala st.abla, aiko se produkcija po kvaliteti i ikvantiteti želi zadržati u naponu
i ako se gospodarstvo želi očuvati od osiromašenja u drvnoj zalihi, ddk to nije
slučaj s umjerenom praredoim.


9