DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 21     <-- 21 -->        PDF

nego one, koju određuje plodnost stojbine, kako ističu Schaeffer ,
G a z in i D´A 1 v e rn y (24). Ona se konstatira jona se ne kalkulira.
Posljedica je takvog postupka, da se na dobrim stojbinama postizavaju
stabla veoma snažnih dimenzija.


Cilj je šumskog gospodarstva prema predstavnicima kontrolnog metoda
proizvodnja najvrednije drvne mase ili maksimalnog prirasta vrijednost
na temelju uravnotežene (normalne) drvne zalihe.


Socijalistička proizvodinja ne može bazirati na iznijetim načelima,
kako smo već gore istaknuli, nego valja da proizvodi i u prebomoj šumi
što veću količinu onih sortimenata, koje treba narodna privreda za podmirenje
potreba.


Naše se prebome šuime nalaze na različitim bonitetima stojbine*
Zbog toga ih treba svrstati s obzirom na njihove proizvodne sposobnosti.
Na boljim stoj´binama valja proizvodnju upraviti na produciranje stabala
ili sortimenata jačih dimienzija, a na lošijim samo na proizvodnju stabala
ili sortimenata slabijih dimenzija (rudničko drvo, celulozno drvo i t, d-)>
kao štO´ smo to^ već istaknuli prilikom razmatranja zrelosti u visokoj
regujlamoj šumi. No i na slabijim stojbinama ne bi trebalo, da je promjer
sječive zrelosti stabala tanji od 35 do 40 cm, U slučaju, da u prebornim
šumama, u kojima se proizvode sitni sortSmenti stabla još ne rađa,
ju dobrim (zdravim i klijavim) sjemenom, a već su zrela za sječu, tada
treba ostaviti izvjestan broj jačih stabala za naplođivanje (sjemcnjake).


Vrste drveća, koje sačinjavaju naše prebome šuimej jesu: jela, bukva
i smreka- Za te vrste drveća valja odrediti promjere sječive zrelosti stabala
na bazi najpovoljnijeg trupca. Razumije se, da će ti promjeri sječive
zrelosti biti različiti kod pojedine vrste drveća i različitih stojbina.


Na temelju uitrvrđenih promjera sječive zrelosti treba — imajući pred
očima istraživanja Miletića (16 i 17), F r an ç ods - a (3) i drugih
stručnjaka —- težiti za takvom veličinom i str-uikturomi drvne zalihe prebome
sastojine ili gospodarske jedinice, kojom će se proizvoditi najveća
količina drvne mase stabala s traženim prom/jerom sječive zrelosti.


Struktura proizvedenog etata (prirasta) treba da je takva, da sadrži
što veću količinu traženog sortimenta ili što veću drvnu masu stabala
s određenim, promjerom sječive zrelosti. Potrebno je naimie napomenuti,
da kod istog utvrđenog promjera sječiva zrelosti stabala i kod gotovo
jednake veličine etata mase može njegova struktura biti vrlo različita.
Etat može sadržavati različitu količinu mase stabala s traženim promjerom
sječive zrelosti. Zavisno je to donekle o veličini, a pogotovu


o strukturi drvne zalihe, kako to pokazuju najnovija istraživanja Mile tićeva
(17).
Imamo li na umu potrebe za različitim sortimentima naše drvne industrije
ili narodne privrede, kao i propise jugoslavenskog standarda, tada
bi se promjeri sječive zrelosti stabala u prebomoj šumi kretali od prilike
u granicama od 30—60 cm. Veličitne tih promjera, zavise od vrste drveća
i potrebnih sortimenata. Tako jela može imati na dobrim stojbinama
promjer sječive zrelosti od 55 do 60 cm. koji najbolje odgovara potrebama
naše drvne industrije, kako to izjavljuju njezini predstavnici.


S obzirom na navedene promjere sječive zrelosti valja istaći, da
drvna zaliha, koja bi odgovarala najvećoj proizvodnji stabala s tra


J9