DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
potreba za drvet<Än. Može biti da će daleka budućnost iimatii i daleko veće potrebe i zahtjeve za tanjim isiortimenitima nego što ih imamo danas, ili da će se težiti samo za što većom količinom drvne materije, supstaînce, Nasttipi li stvarno takvo stanje u dalekoj budućnosti, tada bi postao cilj šumskog gospodarstva piroizvodnja najveće drvne mase na danoj štmiskoj površini. Prijelaz na taj cilj šuimskog gospodarstva ne bi zadavao poteškoća budućim generacijama, jer danaišnjem cilju gospodanenja (potrebama) odlgovarajn dulje ophodnje i jači promjeri sječive zrelosti, koji bi se lagano snižavanjem dovezli u stanje, koje odgovara tome niovom. cilju gospodarenja. IIL Zaključujući s teoretskim razmatranjem o cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu došli smo do ovih zaključaka; Qilj šumskog gospodarstva u socijalizmu ne može biti niti proizvodnja najvrednije niti prdizvodn^ja najveće drvne maise, nego (i u sadašnjosti i u budućnosti) trajno što bolje podmirenje potreba narodne privrede ili društva traženim vrstama drveća i so,rtim.entima. To podmirenje potreba treba uskladiti s prdizvodnjom, koju omogućavaju postojeća proizvodna sredstva (snage) i prirodne sile. Taj cilj potpunoma odgovara osnovnom cilju isocijalističke proizvod nje ffi privrede, a njime je obuhvaćena ekonomska i biološko-tehnička strana šnm´skog gospodarstva. Realizacija toga cilja,_ po pitanju potrebnih sortimenata, provodi se n pojedinim uzgojnim il gospodarskim oblicima na temelju tehničke zrelosti, jer je ona izraz (oblik) toga cilja gospodarenja. Tehnička zrelost u visokoj regularnoj, srednjoj i niskoj šumi izražena je vremenom, a u prebornoj šumi promjerom sjeoive zrelosti, U visokitn regularnim i prebornim šumama na dobrim bonitetima stojbirte ona se kreće — obzirom na današnje ekonomske prilike ili potrebe narodne priivrede (društva) — između zrelosti proizvodnje najveće količine drvne mase i zrelosti proizvodnje najvrednije drvne mase. Kod neikih vrsta d´rveća, kao kod smreke i jele u prebornim šumama, može tehnička zrelost biti identična sa zrelošću proizvodnje najveće drvne mase. U šumskom gospodarstvu socijalizma ne bi se na dobrim bonitetima stojbine smjele sjeći visoke regulaime sastojine (a u prebornim šumama stabla) prije, nego se postigne zrelost proizvodnje najveće količine drvne mase. Alko se šumsko gospodarstvo ne drži toga principa, ne će biti ekofioinliično i racionalno (optimalno) iskorišćenia proizvodna sredstva i prirodne sile, koje služe u proizvodnji. Od osobite je važnosti što bolje iskorišćavanje prirodnih sila. Sječa prije zrelosti proizvodnje najveće dryrte mase mogla bi se dozvoliti samo u slučaju izvanredniti potreba, U niskim šumama, u kojima se proizvodi ogrjevno drvo, bit će tehnička zrelost identična sa zrelošću proizvodnje najveće drvne mase, ako se ne traži određena kvaliteta ili deblj^ina ogrijevnog drveta, 22 |