DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Ing, Bran. Pejoski (Skopje)


RAZVOJ INDUSTRISKOG SMOLARENJA U PRVOM
PETOGODIŠNJEM PLANU (1947—1951)


Uvod


- I pored realnih uslova za jednO´ induisitrisko- smolarenje u sastavu
šumske privrede ono se pre rata nije moglo razviti na jednofj široj> osnovi.
Ne bi imalo nikakvog smisla da ovom prilikom anializiramo sve one
uzroke koiji su kočili razvoj ove tako važne i tako potrebne grane iskbrišćavanja
šuma.
Ondašnja naša proizvodnja, koncentrirana u jednom jedinom području
N. R- Makedonije i(Kapina), obez^beđivala je samo oko 5^/o potrošnje,
tako da oko 95>´/o potrebe, u kololonu i terpentinskom ulju morali smo
uvoditi. Ceni se da su. predratne potrebe naše industrije za smolne derivate
iznosile do 3,000 tona od koje količine na kolofon je dolaz^ikj^dp 2,500
tona a na terpentinsko ulje do 500 tona.


Prvi Petogodišnji plan imajući u perspektivi povećanje osnovnog
nivoa hemiske industrije i potrebno uvođenje industriskog smolarenja u
cilju zadovoljenja prešnili potreba, postavio je osnove i za ovu novu granu
iskorišćavanija šimia za naše prilike.


Nesumnjivo, da naš današnji nivo hemiske industrije još nije postigao
onaj step en razvitka koji mu zapravo predstioji. Samim tim osnovna potrošnja
kololona i terpentinskog ulja je ograniičena na samo neke industriske
grane. Da navedemo najvažnje: industrija boja i lakova, industrija
hartije, industrija sapuna, farmaceutska industrija i još ndke manjeg značaja.
Međutim, za čitavu oblast sintetičke organiske tehnologije (proizvodnja
sintetičkog kamfora na bazi terpentinskog ulja, proizvodnja
sintetičkih smola, terpenskih alkohola i dr.) do danaîs kod nas ovi osnovni
proizvodi četinarskih smola (u prvom redu borove smole) nisu nalazili
upotrebu.


Nećemo preterati aiko naglasimo da će i naša hemiska industrija
uskoro ovladati i šdrim područjem sintetske organske tehnologije. Tim-e
će potrebe na kolofonu i terpenrtinskom ulju nesumljivo još više porasti
u odnosu na predratne kao i prvih godina posleratne industriske proizvodnje.


Nastaje pitanfe dali naš postojeći: fond borovih šuma (eventualno i
smrčevihl i u kom opisegu, može zadovolîiti domaću potrošnju u kolofonu
i terpentinskom ulju. Malo dalje ćemo pokušati da odgovorimo na ova
pitanje.


Važna je činjenica da smo u toku 1950 godine uvezli samo 8O0 tona
kolofona i 200 tona terpentinskom ulja iz USA* (odnosno drvnog terpentinskog
ulja — "vv^ood turpentine).**. Sto znači da je domaća proi^vodnia
već te godine bila u stanju da podmiri 60:Vo potrošnje a na uvoz je otpalo


* Po pod^icnma JMînis^taTstva s,poflj,ne tngovine z,a, 1950 ´^oidlnii,
** Din^no terp´enfcsfco ´Uilje ne dolbiju se iprera^dOini smole već -desti´îfâcijom i ekstraikcij^
oim ´boirovih ipaoijeva.


25