DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ova cifra uzeta na osnovu podatajka predratne statistike i kao takva
verovatno samo približna. Tačnih podataka kolika je površina borovih
šuma zahvaćeno smolarenjem nemamo, Svakako ona varira danas između


17.000 i 20-000 ha.
Zakonska osnova smolarskoj privredi data je i u § 20 Opšteg zakona
o šumama, gde izričito sto^i da se borove šume pre seče imaju iskorišćavati
i za dobijanje smole. Ovaj zakonski propis u praksi je veoma malo
korišćen, tako da su posečene znatne količine borovine koja prethodno
nije smolarena.
Teškoće su i u tome što se na pr, kod kratkoročnog smolarenja, koje


se naročito vrši na beiome boru,, po pravilu ne bi mogle vršiti nikakve


seče u periodu od 4 do 5 godina, dok se ceo turnus smolarenja ne izvrši.


U momentu izgradnje naša privreda niije mogla biti lišena izvesnih borovih


sortimenata, pa makar i kroz 4 ili 5 godina-


Osnove za kratkoročna smolarenja nisu izrađene, jer nemamo nekih
solidnih temelja za to (taksacioni podaci o debljinskoj strukturi, pojedinih
sasto^ina bora pogodnih za smolarenje.)


Kod duigoročnoig smolare^nja stvar je nešto jasnija s obzirom da se
vrši kroz 20 i više godina.


2. Uvođenje smiolarenfa zahteva izvesno vreme. Ono je specifičan
stručan posao, zahteva svo^u potrebnu materijalnu osnovu kako u odnosu
na čisto tereniske uslove (izrada baraka, otvaranje odnosnih objekata)
tako i opremu u alatu i priboru.
Kadrova nismo imali i niuorali smo ih stvarati negde sa više ncgde
sa manje solidnosti. Tu se ne radi samo o osposobljavanju radnika za
smolarske radove negO´ i za stvaranje dovoljnog broja pomoćnog tehničkog
i tehničkog kadra. U tom pogledu bilo je nesumljivo slabih strana ko^e se
i danas provlače tu i tamo


Šireg iskustva za jednu veću proizvoidnju također nismo imali a problemi
su nicali veoma naglo, tako da su negde rešavani povoljno a negde
i nedovoljno, što se -sve to u krajnjoj liniji odražavalo na samu produkciju.


3. Nedovoljna naučna razrada problematike smlolarenja koja je za
naše uslove tako- potrebna za dalji razvoj ove mlade privredne grane.
4. Nedovoljno interesovanje za ovu privrednu granu od izvesnog
broja stručnog oisoblja, koje ie dolazilo u dodir sa njom direktno ili indirektno.
Bez obzira na gore iznete okolnosti koje su uticale pozitivno ili negativno
na razvoj smolarske industrije kod nas, citre Petogoidišnjeg plana
jasno ocrtavahu njen uspeh. Da bi taj uspeh bio manje ili više trajno
održan, odnosno i povećan, nesumljivo kaO´ najjači momenti iznad sviju
ostalih ističu se samo dva a ti ´Su:


1. Stvoriti potrajnu bazu za razvoj domaće smolarske industrije,
2. Povećati prinos po jedinici smolarene površine (praiktično po bele*
nici, teoriöki po 1 sm^ tretirane površine).
Oba ova pitanja moramo podrobnije razmotriti budući da šu od interesa
cza ćelu zemlju.
ad. 1. Kao osnoviicu ovog pitanja moramo uzeti u obzir postojeći fond
borovih šumia. Tu u prvom redu dolaze u obzir šume crnoga bora, beloga
bora i alepskog bora. Ostale dVe vrste, t. j. molika i munika, s obzirom


30