DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 32 <-- 32 --> PDF |
ova cifra uzeta na osnovu podatajka predratne statistike i kao takva verovatno samo približna. Tačnih podataka kolika je površina borovih šuma zahvaćeno smolarenjem nemamo, Svakako ona varira danas između 17.000 i 20-000 ha. Zakonska osnova smolarskoj privredi data je i u § 20 Opšteg zakona o šumama, gde izričito sto^i da se borove šume pre seče imaju iskorišćavati i za dobijanje smole. Ovaj zakonski propis u praksi je veoma malo korišćen, tako da su posečene znatne količine borovine koja prethodno nije smolarena. Teškoće su i u tome što se na pr, kod kratkoročnog smolarenja, koje se naročito vrši na beiome boru,, po pravilu ne bi mogle vršiti nikakve seče u periodu od 4 do 5 godina, dok se ceo turnus smolarenja ne izvrši. U momentu izgradnje naša privreda niije mogla biti lišena izvesnih borovih sortimenata, pa makar i kroz 4 ili 5 godina- Osnove za kratkoročna smolarenja nisu izrađene, jer nemamo nekih solidnih temelja za to (taksacioni podaci o debljinskoj strukturi, pojedinih sasto^ina bora pogodnih za smolarenje.) Kod duigoročnoig smolare^nja stvar je nešto jasnija s obzirom da se vrši kroz 20 i više godina. 2. Uvođenje smiolarenfa zahteva izvesno vreme. Ono je specifičan stručan posao, zahteva svo^u potrebnu materijalnu osnovu kako u odnosu na čisto tereniske uslove (izrada baraka, otvaranje odnosnih objekata) tako i opremu u alatu i priboru. Kadrova nismo imali i niuorali smo ih stvarati negde sa više ncgde sa manje solidnosti. Tu se ne radi samo o osposobljavanju radnika za smolarske radove negO´ i za stvaranje dovoljnog broja pomoćnog tehničkog i tehničkog kadra. U tom pogledu bilo je nesumljivo slabih strana ko^e se i danas provlače tu i tamo Šireg iskustva za jednu veću proizvoidnju također nismo imali a problemi su nicali veoma naglo, tako da su negde rešavani povoljno a negde i nedovoljno, što se -sve to u krajnjoj liniji odražavalo na samu produkciju. 3. Nedovoljna naučna razrada problematike smlolarenja koja je za naše uslove tako- potrebna za dalji razvoj ove mlade privredne grane. 4. Nedovoljno interesovanje za ovu privrednu granu od izvesnog broja stručnog oisoblja, koje ie dolazilo u dodir sa njom direktno ili indirektno. Bez obzira na gore iznete okolnosti koje su uticale pozitivno ili negativno na razvoj smolarske industrije kod nas, citre Petogoidišnjeg plana jasno ocrtavahu njen uspeh. Da bi taj uspeh bio manje ili više trajno održan, odnosno i povećan, nesumljivo kaO´ najjači momenti iznad sviju ostalih ističu se samo dva a ti ´Su: 1. Stvoriti potrajnu bazu za razvoj domaće smolarske industrije, 2. Povećati prinos po jedinici smolarene površine (praiktično po bele* nici, teoriöki po 1 sm^ tretirane površine). Oba ova pitanja moramo podrobnije razmotriti budući da šu od interesa cza ćelu zemlju. ad. 1. Kao osnoviicu ovog pitanja moramo uzeti u obzir postojeći fond borovih šumia. Tu u prvom redu dolaze u obzir šume crnoga bora, beloga bora i alepskog bora. Ostale dVe vrste, t. j. molika i munika, s obzirom 30 |