DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 54     <-- 54 -->        PDF

stvara, lignin ostaje netaknut kao glavni sastojak trulog debla. Stepen
raspadanja vegetacije ovisan je prije svega o prisutnosti kisika.


Izdvojeni lignin je amorfan (= bez oblika), ima visoku molekularnu
težinu, a nije jedinstven. Kemijska mu struktura do danas nije poznata,
što u mnogome ometa tehničko iskorišćavanje. Sastav ovog organskog
spoja vrlo je složen. U njemu se nalaze slijedeće kemijske skupine: metoksil
= O.CH3, acetil = CH3.CO, formil = H.CO, slobodni hidroksili i neke
aromatske grupe. U glavnom možemo reći, da je lignin u kemijskom smislu
ona sups.tanca, koja zaostaje kao nerastvoreni ostatak, kad na drvo
utičemo jakom mineralnom kiselinom.


Utvrđivanje kemijske strukture lignina veoma je otežano njegovim
fizikalnim i kemijskim osobinama. Vrlo se lako mijenja pod utjecajem
kemikalija i stoga La je teško odvojiti u nepromjenenom obliku. Znatno
se razlikuje od celuloze, dakle od ugljikohidrata.


Tehnički je lignin industrijski otpadak, odnosno nuzproizvod. Kao
takav postoji u različitim oblicima već prema postupku dobivanja. Ovakovi
ličnim sadrže redovito razne nečistoće kao: smole, vosak, masti,
boje, celulozu, hemicelulozu .nerastvoreno drvo, ostatke šećera te solne
i oksalne kiseline. Za analitičke svrhe preporučuje se upotreba genuin


skog lignina, ikoji je manje onečišćen i jeđnoličniji.


Osobine tehničkih lignina


Tehnički se lignin dobije putem raznih industrijskih procesa, tako
na pr. kod saharifikacije drva, proizvodnje celuloze i ostalih kemijskih
rastvaram´a drva, slame i drugih drvenastih biljaka. Ovi se lignini međusobno
bitno razlikuju, i to ne samo po kemijskoj strukturi, nego i po
fizikalnim svojstvima. Pri tome postoje još razlike prirodne naravi, već
prema upotrebljenoj vrsti drveta fna pr. lišćara ili četinjara).


Kod fabrikacije celuloze rastvoreni se lignin nalazi u otpadnim
lužinama.


Kod natronskog postupka ostaje t. zv. crni lug, koji sadrži lignin
zajedno sa alkalijama. Dobivanje lignina iz crnog luga u pravilu ne dolazi
u obzir, jer bi se pri tome morali odreći dragocienih alkalija. Zato
tvornice natronske celuloze regeneriraju crni lug isključivo radi dobivanja
alkalija za ponovno kuhanje drveta.


Nasuprot tome predstavlja otpadni lug sulfitnog postupka skoro
neiscrpivo vrelo lignina. Na svaku tonu proizvedene celuloze dobije se
10—12 m3 sulfitnog luga. Ova tekućina je žutosmeđe boje, pokazuje gustoću
5—7.5° Bé, a sadrži 9—13°/o suhe supstance, od toga skoro 90%
organske. Pored polisaharida i hemiceluloze sulfitna otpadna lužina sadrži
u glavnom lignosuHonske kiseline. Bitan je sastojak sulfitne lužine
još i sumpor, čiji je veći dio čvrsto vezan uz organsku supstancu, dok se
manje i promjenljive količine nalaze u formi slobodne ili slabo povezane
sumporaste kiseline.


Otpadna sulfitna lužina ima mnogo nedostataka kao sirovina za dobivanje
lignina, a ti nedostaci do danas još nisu savladani s tehničke
strane. Nije to samo tamna boja te lužine nego još više čvrsta kemijska


52