DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Smolasta sapunica, koja ostaje prilikom odstranjivanja ostataka solne kiseline s kalijum karbonatom iz Bergius-lignina, upotrebljava se za proizvodnju sredstava za pranje. Kao vrijedne sirovine dolaze u obzir i razne smole, koje se mogu izlužiti izravno iz lignina proizvedenog po postupku Bergius-a. Također otpadaju kod postupka po Scholler-u derivati od lignina i smole, iz kojih se mogu proizvesti šelaku slični produkti. Sve te ligninske smole kao i one proizvedene iz sulfitne celuloze vrlo su slične, a mogu poslužiti kao prah za poliranje odnosno rastopljene u alkoholu ili u drugim sredstvima kao temelj za politure drva. Pošto te smole sadrže i razne prirodne boje, već prema vrsti drveta iz kojeg potječu, služe i kao efikasno sredstvo za bojadisanje drva (bajc), ostavljajući prr tome lijepi sjaj na površini. Od derivata lignina zaslužuju pažnju nitro-, metil-, acetil- i bencoilspojevi, nadalje razni alkali-lignini koji pružaju široke mogućnosti za nove prerađevine, kao na pr. sintetska maziva, štavila i huminske kiseline. Potonje se upotrebljavaju u velikim količinama u proizvodnji papira za keljenje, nadalje kao sredstvo protiv kamenca i za čišćenje gradskih i industrijskih otpadnih voda. Mnogo truda posvetilo se ekonomskom korišćenju sulfitne otpadne lužine, odnosno lignina sadržanog u njima. Do sada je uspjela sinteza vanilina iz lignosulfonske kiseline odnosno njihovih soli. Vanilhvnaročito pak vanilinski derivati (esteri i dr.) značajni su kao* dobra sredstva za konzerviranje namirnica. Dalji napredak predstavlja alkalična hidroliza sulfitne lužine pomoću vodika (pod visokim tlakom i temperaturom). Dobiveni produkti (propil-cikloheksan derivati) vrijedne su polupreradevine i otapala u proizvodnji umjetne smole i lakova. Izvjesno značenje pripada t. zv. »sulfitmim celuloznim ekstraktima«, koji se upotrebljavaju za štavljenje koža. Konačno treba još spomenuti, da su ustrajna nastojanja za iskorišćavanje sulfitne otpadne lužine dovela do proizvodnje raznih produkata kao na pr. ljepila za papir, tekstil, čak i drvo — veziva za brikete, pijesak za kalupljenje i kao sredstvo za borbu protiv štetočinja. Zaključak Izuzevši celuloze lignin je onaj biljni materijal, koji nam pruža priroda u izobilju. Unatoč tomu tehničko iskorišćenje lignina do sada je prilično zapostavljeno. Uzrok je relativno slabo poznavanje kemijske strukture lignina, što dovađa do toga, da je pravilno iskorišćavanje manje ili više stvar slučaja. Obzirom na pozitivne rezultate dosadašnjeg iskorišćavanja lignina, imperativno se nameću daljna ispitivanja na ovom području, radi upotpunjavanja našeg iskustva. Upotrebljivost lignina kao sirovine za kemijsku preradu je dokazana. Danas već postoje znaci, da se na pr. saharifikacija drveta provodi manje u svrhu dobivanja drvenog šećera odnosno alkohola a više radi pokrivanja potrebe na ligninu kao sirovini. 56 |