DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 66     <-- 66 -->        PDF

&aOpÂLMJfriM


BURNIKOVA SADILICA


Sadilica je izrađena od željezne cijevi promjera 65 mm (zato sü
vrlo podesne stare Mannesmannove cijevi iz kotlova željezničkih lokomotiva),
dugačke 50—60 cm, sa čeličnim šiljkom i drvenim drškom. Cjelokupna
dužina iznosi 100—120 cm. Za kamenita tla mora biti šiljak
jači, čime sadilica dobiva i na potrebnoj težini. Sadnja se obavlja na
ovaj način: 1. mjesto za sadnju očisti se prethodno motičicom od korova,


2. radnik, stojeći, udaranjem sadilice u zemlju napravi doi 60 cm duboku
rupu i izvuče sadilicu, 3. lijevom rukom radnik stavlja sadnicu u
jamu za 3 cm dublje nego što je obično potrebno. Prema potrebi ispravi
se glavna žila pomoću štapića, koji je na kraju rašljat, 4. dok ljevica
drži sadnicu, desnica zatrpava sadnicu zemljom. Kada se jama napuni
zemljom, podigne se polako sadnica za ona 3 cm, tako da se zemlja
slegne medu žiljni sistem. Jama se dopuni sipanjem zemlje (skica), 5. držak
motičice zabode se koso prema posađenoj biljci i pritisne, tako da se
žilje učvrsti sa zemljom, 6. nastala druga jamica zatrpa se pomoću
motičice. Zemlju za punjenje uzimamo sa strane ili je donosimo u košarama
iz daljega. Gnojiva, u koliko ih´ upotrebljavamo kod sadnje dodaju
se na najekonomičniji način.
Upotrebivost sadilice:
Za svaki teren, u koji može sadilica da se utjera, osobito za laka
i kamenita tla, u koliko je kamenje rastresito. Teška tla mogu se s jeseni
obraditi krampovima, jame zatrpati i ostaviiti preko zime da promrznu.
Na proljeće sadi se Burnikovom sadilicom u tako razrahljeno tlo.
Upotrebljiva je za skoro sve jednogodišnje listače i četinjače, u koliko
nemaju pretjerano razvijeno žilje, i za trogodišnje školovane smreke.
Biološke prednosti upotrebe sadilice: 1. glavna žila je pružena na
čitavu dužinu, 2. žiljni sistem dolazi ispremiješan na najprirodniji način
zemljšnim česticama, 3. sadnica je osigurana protiv spriježi, 4. na najprirodniji
način izvršena sadnja osigurava mnogo bolji uspjeh: obično
je uspjeh primanja za 30´Vo bolji, kod nepovoljnih vremenskih prilika
(suša, srijež) i kod kamenitih terena sa malo zemlje uspjeh je, u poređenju
sa običnim načinima sadnje, još mnogo veći
Tehničke i privredne prednosti:
Upotrebom sadilice rad postaje jednostavniji, lakši i sigurniji, osohito
kod neukih radnika n. pr. kod školske djece. Efektivnost rada je
za 30—50% veća.
Šumar Rafael B u r n i k, sada u službi kod šumskog gospodarstva
Kočevje, upotrebljavao je svoju sadilicu već godine 1910. u Imotskom i
na otoku Braču pri pošumljavanju Krša, a kasnije i u Sloveniji.


64