DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 66 <-- 66 --> PDF |
&aOpÂLMJfriM BURNIKOVA SADILICA Sadilica je izrađena od željezne cijevi promjera 65 mm (zato sü vrlo podesne stare Mannesmannove cijevi iz kotlova željezničkih lokomotiva), dugačke 50—60 cm, sa čeličnim šiljkom i drvenim drškom. Cjelokupna dužina iznosi 100—120 cm. Za kamenita tla mora biti šiljak jači, čime sadilica dobiva i na potrebnoj težini. Sadnja se obavlja na ovaj način: 1. mjesto za sadnju očisti se prethodno motičicom od korova, 2. radnik, stojeći, udaranjem sadilice u zemlju napravi doi 60 cm duboku rupu i izvuče sadilicu, 3. lijevom rukom radnik stavlja sadnicu u jamu za 3 cm dublje nego što je obično potrebno. Prema potrebi ispravi se glavna žila pomoću štapića, koji je na kraju rašljat, 4. dok ljevica drži sadnicu, desnica zatrpava sadnicu zemljom. Kada se jama napuni zemljom, podigne se polako sadnica za ona 3 cm, tako da se zemlja slegne medu žiljni sistem. Jama se dopuni sipanjem zemlje (skica), 5. držak motičice zabode se koso prema posađenoj biljci i pritisne, tako da se žilje učvrsti sa zemljom, 6. nastala druga jamica zatrpa se pomoću motičice. Zemlju za punjenje uzimamo sa strane ili je donosimo u košarama iz daljega. Gnojiva, u koliko ih´ upotrebljavamo kod sadnje dodaju se na najekonomičniji način. Upotrebivost sadilice: Za svaki teren, u koji može sadilica da se utjera, osobito za laka i kamenita tla, u koliko je kamenje rastresito. Teška tla mogu se s jeseni obraditi krampovima, jame zatrpati i ostaviiti preko zime da promrznu. Na proljeće sadi se Burnikovom sadilicom u tako razrahljeno tlo. Upotrebljiva je za skoro sve jednogodišnje listače i četinjače, u koliko nemaju pretjerano razvijeno žilje, i za trogodišnje školovane smreke. Biološke prednosti upotrebe sadilice: 1. glavna žila je pružena na čitavu dužinu, 2. žiljni sistem dolazi ispremiješan na najprirodniji način zemljšnim česticama, 3. sadnica je osigurana protiv spriježi, 4. na najprirodniji način izvršena sadnja osigurava mnogo bolji uspjeh: obično je uspjeh primanja za 30´Vo bolji, kod nepovoljnih vremenskih prilika (suša, srijež) i kod kamenitih terena sa malo zemlje uspjeh je, u poređenju sa običnim načinima sadnje, još mnogo veći Tehničke i privredne prednosti: Upotrebom sadilice rad postaje jednostavniji, lakši i sigurniji, osohito kod neukih radnika n. pr. kod školske djece. Efektivnost rada je za 30—50% veća. Šumar Rafael B u r n i k, sada u službi kod šumskog gospodarstva Kočevje, upotrebljavao je svoju sadilicu već godine 1910. u Imotskom i na otoku Braču pri pošumljavanju Krša, a kasnije i u Sloveniji. 64 |