DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U ovoj radnji razmotrit ćemo s teoretskog stajališta, koji bi cilj odgovarao šumskom gospodarstvu u socijalizmu i kako bi on mogao da se realizira. Da bismo došli do potrebnih zaključaka, analizirat ćemo neke važnije ekonomske ciljeve, koji su se do sada stavljali pred šumsko gospodarstvo. L U socijalističkoj su privredi sve proizvodne grane međusobno planski povezane i čine ekonomsku cjelinu. Za sve njih vrijedi cilj socijalističke proizvodnje ili privrede, koji se očituje u što boljem podmirenju društvenih potreba i u podizanju standarda života na temelju postojećih proizvodnih snaga i prirodnih sila. Dakle kod postavljanja ekonomskog cilja specifičnog za šumsko gospodarstvo valja poći od toga osnovnog cilja socijalističke privrede, iz njega proizlazi, da bi se opći cilj šumskog gospodarstva sastojao u tome, da se ono na temelju danih proizvodnih snaga i prirodnih sila mora voditi tako, kako bi potrebe društva ili socijalističke privrede bile trajno što bolje podmirene (u sadašnjici i budućnosti) pogrebnim šumskim proizvodima. U obzir treba osim toga da dođu i ostaia korisna svojstva šume, kao što su svojstva vodozaštitna, klimatska, zdravstvena, estetska i it ,d. Ova definicija ekonomskog cilja ima opći karakter, a odnosi se na šumsko gospodarstvo kao cjelinu. Njome nije potanko obuhvaćena proizvodnja drveta, koje je glavni i najvredniji produkt šumske proizvodnje. Zbog toga ćemo je pustiti iz analize i u daljnjim izlaganjima razmotriti i definirati cilj šumskog gospodarstva u socijalizmu samo sa stajališta proizvodnje drveta i pokrića potreba u tome smjeru, jer je to najvažnije kako za šumsko gospodarstvo tako i za narodnu privredu. U mnogim se radovima iz uređivanja šuma i šumarske ekonomike [Biolley (1), Möller (18), Nenadić (11), Kordvahr (12 i 13) i dr.] smatra, da šumskom gospodarstvu, a pogotovu državnom, najbolje odgovara cilj — ikoji polazeći samo od proizvodnje drveta — glasi: na danoj šumskoj površini, u što kraće vrijeme, sa što manje troškova proizvoditi što vrijedniju i što veću drvnu masu«, jer da vodi računa o što boljem pokriću potreba narodnog gospodarstva na drvetu. Zbog takvog mišljenja i uvjerenja ispitat ćemo taj cilj, da utvrdimo, da li bi on odgovarao šumskom gospodarstvu u socijalizmu. Navedeni cilj potječe od G. L. H a r t i g a. On je, kako ističe Lem me l (14), u istom ili u nešto izmijenjenu obliku dolazio u mnogim instrukcijama za uređivanje šuma u Njemačkoj. Takva formulacija ekonomskog cilja može se često čuti i u našoj šumarskoj praksi. No prije nego prijeđemo na analizu ovoga cilja šumskog gospodarstva, valja odmah istaknuti, kako držimo, da kod postavljanja takvog cilja šumskom gospodarstvu nisu Hartig i njegovi sljedbenici prosudili, da li je uopće moguća njegova realizacija i ne postoji li u toj formulaciji suprotnost. Prije svega sama formula »proizvoditi što vredniju drvnu masu uz što manje troškove« predstavlja tautoiogiju. Formulacija bi valjala da glasi: »uz dane troškove proizvoditi što vredniju drvnu masu ili određenu 6 |