DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Tehnologija drveta kao posefana nauka o građi, kemizmu, svojstvima i greškamadrveta Tazvila se je u posljednjih trlil decenija gotovo munjevitom birzinom. Istraživanje u vrijeme lizmeđu dva svjetska rata, za vrijeme rata i nakon njega doprinijela su tome da se je na osnovu rezultata ovih istraživanja razvila posebna nauka o drvetu. Ova istraživanja obuhvatila siu sva područja tehnologije drveta: građu drveta, greške drveta, Štete od mikroorganizama (bakterija i gljiva), insekata i štetnika koji žive u maru, fizička svojstva drveta, mehanička svojstva drveta, sušenje, konzerviranje, preradu, Obradu i oplemenjivanje drveta´. Istraživačku! djelatnost iz područja tehnologije drveta irazvio je oio niz instituta u okviru visokih, škola i fakulteta te cio niz saimistalniiih naučnih instituta. O ovom živom razvoju dovoljno govore brojna izdanja udžbenika iz područja tehnologije drveta nakon 1945. godine. To su druga izdanja već poznatih standardnih djela iz tehnologije drveta (Tiemann, Desch, Vanin, Pereligcn, Ugrenović, Kollmann), ili posve nova izdanja (Bflown-Panshm-Forsaitb, Wengaard, Vorreiter, Giordano). Prof. Dr. log. Kollmann izdao je prvo izdanje svoje Tehnologije drveta 1936. godine* dakle prije 15 godina. U tom izdanju on je obuhvatio cijelo područje Tehnologije drveta u jednom svesku sa 764 stranice. Negdje oko 1940 godine najavio je F. KoMmann drugo izdanje svoje Tehnologije drveta. Međutim ratne poteškoće onemogućile su izlaženje planiranog drugog izdanja. Potreba za ovom knjt´lgom, ikoja je bila rasprodana u prvim godinama drugog svjetskog rata, bila je toliko velika, da je Vojna komanda Ujedinjenih nacija na osnovu ratnog prava izdala dvije kopije prvog izdanja. Ove su kopije izdane u U. S. A. 1944. il 1946. god. Početkom 1951. godine F. KoMmann izdaje drugo izdanje svoje Tehnologije drveta. Ovo je izdanje tek I. svezak koji obuhvata 4 poglavlja: 1. Anatomija i patologija drveta, 2. Kemija1. drveta, 3. F.i´iziika drveta i 4. Elaistüciitet i čvrstoća drveta. Drugi svezak trebao bi da obuhvati prikaz sušenja, konzerviranja, prerade, obrade i oplemenjivnje drveta te konačno prikaz ilskrišćavamja drvnih otpadakai. U prvom poglavlju autor je prikazao makroskopskiu i mikroskopsku građu drveta, greške drveta, «upliv sječe na svojstva drveta, štete od ´mikroorganizama (bakterija, gljiva), insekata i štetnika u moru. Ovo poglavlje biuhvaća 190 stranica. U drugom poglavlju autor je prikazao subrnikroskopsku građu drveta (micelarnü teoriju C. v. Nagelia, rentgenografeka istraživanja vlakanaea celuloze i drveta, teoriju individualnih micela, teoriju ;resaistih micela, građu stijenke stanice, sistem kristalizacije), kemijski sastav drveta, elementarni sastav drveta, holoceliulozu (celuloza i hemliceluloza), celulozu, hemiceluloze (pentozani, heksozani, polyuronide, pektin), lignSn i akcesorne sastojke (smola, teirpeni, masti, vosak, proteini, treslovine, bojila, pepeo). Nakon toga prikazan je proces proizvodnje drvenjače (trljanice) i celuloze, proces proizvodnje šećera, alkohola i; kvalsca iz drveta (hidroliza drveta), proces gorenja drveta (općenito, svojstva drveta kao goriva, statika il dinamika procesa gorenja, peći, centralno grijanje, generatori), proces poiugljavanja drveta i to kemijski procesi kod pcugljavainja, tehniku pougljavanja drveta (žežnice, pokretne peći, dobivanje katrana, suha destilacija) i svojstva dtvnog ugljena; proces ga&ifikacije drveta i drvenog ugljena (procesi u generatonu, komparacija plina iz drveta i drvnog ugljena, tipovi generatora, pogon sa gcneratorsfcim plinom, svojstva, priprema, sušenje generatarskog drveta. Konačno u ovoim poglavlju prikazana su koroziona svojstva drveta t. j . djelovanje uzduha, svjetla i vode na drvo, djelovanje alkalija kiselina, soli, solnih otopina I «ostalih kemijskih tvari na drvo te korodivno djelovanje drveta na druge tvari. Ovo poglavlje obuhvaća 217 stranica. U trećem poglavlju prikazana su volumna i specifična težina drveta, vlaga,, sorpoija, bubrenje i kapilarna kondenzacija, kretanje vlage u kapilarama, difuzija i osmoza, termička svojstva drveta, električna svojstva* akustična svojstva drveta i trenje drveta. U odsjeku o volumnoj težini autor je prikazao utvrđivanje volumne težine (stereometrijsko mjerenje, volume´trirainje u vodi i živi te optičko« «utvrđivanje volumne težine), specifična težina drveta, ovisnost volumne težine drveta o ste penu vlage drveta, nominalnu težinu, voluumu težinu sirovog i provelog drveta, variabilitet volumne i nominalne ´težine, težinu prostome jedinice različitih sortimeata drveta i odnos prostorno«g i «kubeog metra. U odsjeku vlaga, sorpcija, bubrenje i kaprilarna kondenzacija autor je prikazao pojam i utvrđivanje vlage drveta, sorpciju drveta (adsorpcija, desorpcija, kapilarna kondenzacija, maksimalna količina vlage, točka zasićenosti vlage, histereza), zatim so´rpciju udoforenog drveta (lameliranog drveta, Hgnofola, ploča vlaknatica, ploča iz drvene vune itd.), (bubrenje i ute 78 |