DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Ugrenovića i to u vezi prikaza trijeslovina u drvetu, sadržaja smole u obične i orne
borovine te u vezii prikaza čvrstoće ma cijepanje.


Grafička oprema ove knjige pravo je remek djelo graHčke industrije zapadne
Njemačke. Knjiga je bogato ilustrirana sa 870 crteža i fotografija ikoje se :sve odlikuju
svojom instruktivnošću i estetikom.


Na kraju knjige dodan je vrlo opsežan i brižljivo sastavljen indeks na 100 stranica,
koji u znatnoj mjeri olakšava snalaženje u golemoj materiji koju obrađuje
ova knjiga.


Ova Tehnologija drveta F. Kollmann-a jedno je od najboljih standardnih djela
iz područja tehnologije drveta na svijetu. Ova tehnologija korisno će poslužiti svima
onima koji se ibave bilo proučavanjem i istraživanjem bilo preradom, obradom i
oplemenjivanjem drveta.


Dr. Ivo Horvat


Njemačko šumarstvo. Njemačka je u 1937 god. imala 12,7 milioina hektara šume.
Prooenat šumovitosti iznosio je tada 27%. Nakon drugog svjetskog rata ovo se je
stanje znatno- izmijenilo.


U području istočno1 od| linije Odra—Niša, koje je sada pripojeno Poljskoj, imade
3 miliona hektara šuma. Njemačka demokratska republika imade 2,9 miliona hektara
šume. Zapadna Njemačka imade danas 6,8 miliona hektara šume. Procenat šumovitosti
Zapadne Njemačke iznosa 28%. Uslijed velike gustoće stanovnika otpada na i
stanovnika u Zapadnoj; Njemačkoj 0,14 ha šuma, dok je 1937 god. na 1 stanovnika
Njemačke otpadalo 0,19 ha šume. Do 1935 god. bio je osnovni zakon njemačkog šumarstva
racionailno gospodarenje te godišnja sječa nije nikada u pirosjeku prelazila
godišnji prirast. Od 1935 god. na dalje bk> je ovaj osnovni zakon napušten. Godišnja
sječa iznosila je A 150% godišnjeg prirasta, U prvo vrijeme ova se je prejaka sječa
odnosila samo nal državne šume, a od 1937 god. dalje i na šume svih ostalih kategorija
vlasništva. U području današnje Zapadne Njemačke iznosio je normalni godišnji etat
u gospodarskoj godini 1935/36 okruglo 23 miliona ni3 krupnog drveta (Derbholz), dok
je stvarna sječa te godine iznosila 140%´ god. etata t. j . okruglo 32 miliona m´ krupnog
drveta. U vremenu; od 1935 do 1945 posječeno je) na području današnje Zapadne Njemačke
357 miliona m3 drveta. To daje godišnji prosjek od nekih 32,5 miliona m3
drveta. Istovremeno postepeno je padao> i godišnji prirast šuma i iznosio je 1945 god.
samo 21 milion m3. Uslijed toga ui. to vrijeme iznosila je godišnja sječa 148% godišnjeg
prirasta. U .isto vrijeme smanjila se osnovna zaliha za) 115 miliona m3. Nakon svršetka
rata nastavljena je prekomjerna sječa šuma za potrebe okupacionih snaga, prisilnog
izvoza i povećane potrošnje ogriijevnog drveta njemačkog stanovništva. Evo pregleda
godišnjih sječa od 1945 do 1948 godine:


j . Prosječno % od god. prirasta
gosp. godina u mil m3 u 194fl| ^ d
1945/46 46,0 219
,
. 46/47 51,5 250
47/48 44,4 211


Ukupno 141,9
225


U britanskoj i francuskoj okupacionoj zoni posječeno je znatno više nego u
američkoj! zoni, U prosjeku posječeno; je kroz te tri godine godišnje po 1 ha


u francuskoj zoni 8,2 m3
u britanskoj zoni 8,1 m3
u američkoj zoni 5,9 m3


Nakon valutne] reforme prisilni izvoz je smanjen i konačno obustavljen. Isto tako
smanjuje se sječa ogrijevnog drveta, je,r se postepeno´ poboljšava opskrba pučanstva
sa ugljenom. Uprkos svega još uvijek godišnja sječa znatno premašujiel godišnji prirast.
Uslijed velikih golih površina i smanjenog prirasta preostalih šuma računa se da godišnje
priraste oko 19 miliona m3 drveta. U gospodarskoj godini 1949 posječeno je
35,5 miliona m3 drveta (189% prirasta),, a u 1950 godini 29,5 miliona m3 drveta (157´%
prirasta). Ukupna sječa u prvih pet godina nakon rata (1946—1950) iznosila je oko
207 miliona m3. Budući je godišnji prirast u tom periodu iznosio 20 miliona m3 t. j .


81