DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1952 str. 9 <-- 9 --> PDF |
-vrijednost drvne mase proizvesti uz što manje troškove«. No za naše je razmatranje daleko važnije, da li uopće postoji mogućnost ostvarenja drugog dijela formule ili cilj: »proizvoditi što veću i što vredniju drvnu masu na danoj šumskoj površini«. Mogućnost ostvarenja ovog cilja u visokim regularnim šumama ispitat ćemo pomoću podataka prihodnih i financijskih tabela, koje važe za Njemačku. Mi nismo u položaju, da potrebne zaključke izvedemo na osnovi podataka, koji vrijede za naše prilike, jer za sada još ne raspolažemo njima. Međutim opći zaključci, do kojih ćemo doći na temelju tih podataka — razmatrajući gore navedeni cilj kao i ostale ekonomske ciljeve — mogu se primijeniti i na naše prilike. U općim zaključcima ne će biti razlike zbog upotrebe tih stranih podataka. Ona može samo postojati s obzirom na duljinu vremena, kada nastaju pojedine zrelosti, koje ovdje ispitujemo, a koje odgovaraju promatranim ekonomskim ciljevima. Vjerojatno je naime, da će kod nas za neke vrste drveća vrijeme razmatranih zrelosti biti nešto kraće nego u Njemačkoj, jer su povoljniji stojbinski faktori. Međutim za tu pretpostavku manjka nam za sada još dokazni materijal. No ako bi baš i bilo izvjesnih razlika u duljini vremena, kada nastaju iste zrelosti kod nas i u Njemačkoj, one ipak nisu od utjecaja za ovu raspravu, kako će se to vidjeti u daljnjim izlaganjima. Prijeđimo sada na analizu navedenog ekonomskog cilja šumskog gospodarstva. Razmotrimo ponajprije, šta znači proizvoditi »što vredniju drvnu masu na danoj šumskoj površini«. Proizvoditi što vredniju drvnu masu znači u glavnom, proizvoditi drvnu masu sa što većom cijenom, jer je cijena novčani oblik vrijednosti. No s time u vezi nameće se odmah pitanja, kakovih dimenzija treba da su stabla i koji sortimenti sačinjavaju drvnu masu sa što većom cijenom. Odgovor na to pitanje daju nam naši cjenici drvnih sortimenata na panju1, prema kojima je cijena po jedinici mjere to viša, što su drvni sortimenti odnosno stabla jačih dimenzija. Te dokaze pruža i svjetsko drvno tržište. Tako Knuche l (11) — držeći u vidu stanje svjetskog drvnog tržišta za posljednjih nekoliko decenija — napominje, da snažna stabla postižu dva i više puta veću cijenu po jedinici mjere nego tanja stabla iste vrste drveća. Interesantna je u tom pogledu i konstatacija L. Schae f fer a (25). Po njemu cijena stabala s povećanjem promjera raste često čak u njegovu kubusu, dok volumen u uporedbi s rastenjem promjera raste samo u njegovu kvadratu. Cijena drvne mase odnosno stabala (sortimenata) po jedinici mjere raste, dakle, s rastenjem njihovih dimenzija, a pogotovu promjera uz pretpostavku, da se ne mijenjaju ostali uvjeti, koji utječu na cijenu (kvaliteta). Prema tome će se na danoj površini kod zahtjeva za produkcijom drvne mase sa što većom cijenom morati proizvoditi vrlo snažna Stabla, koja će — već prema vrsti drveća — sadržavati ponajviše trupce za polovnjake, za furnir, za ljuštenje i za rezonans-drvo kao i pilanske trupce jakih dimenzija. Duljinu vremena proizvodnje u pojedinoj sastojimi gospodarske jedinice (dobnom stepenu) određuje zrelost dotično ophodnja, koja izražava 1 N. R. H. Ministarstvo šumarstva: A cjenik i B cjenik glavnih šumskih profe- vcda za 1948. godinu. 7 |