DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 30     <-- 30 -->        PDF

svi suradnicj ikao i- sam urednik, Zadovoljnii, kao što je zadovoljan i arhitekt s projektiranom
zgradoan, iüko takvu istUf pa i za iste svrhe, teško da će još jednom
projektiiTatiii, Druiga će biti bolja i.«.


Nedostaci Frirućnaika? Manjkavosti? Nerazborito hi bilo reći, da liih nema, Al:,
treba postaviti, pitanje o .uzrocima nedostataka i manjkavosti, Do´godiit će se kojiput^
da §e ne će naći traženi podatak iM da se navedeni podatak ne može ´Upatrebiti, jer
se ne slaže s iskustvom onoga, koji želi taj podataic imati lili svoj doikumentirati.
Nema siumnje, da Priručnik oskudijeva podaoinrha za naše prilike. Dtio o kr^u na
pr. ne može zadovoljiti onoga, koji na njemfu radi; podaci su oskudniji nego U za
druge krajeve. Da h zato leži krivnja na uredniku, na piiisoiiraa, recenzofiima? Zar istu
manjkavost nema i Ka^udersov -udžbenik iiz uzgajanja suma za srednje šumarske
škole, koji je izašao 4 godine kasnije i koji je pisan od autora, koju je znatan diiio
svog rada proveo na krš´U? Kako za -O´VO, t^ko i za OrStalo krivnja leži na ´Svitma šumarima
u prošlosti i sadašnjosti,. Izvršena opažanja, stečen-a iskustva p-ojedinaea. u
višegodišnjem radn i u raiznim p.rdlikaa.m ne bilježe, ise. Njime se služe oni sami oili
možda^ uži kru´i5 preko usmene izmjene iskus^tava ili kojog slfuibenog spisa. Za širu
(stručnu) javnost i mlađe generacije oni ostaju nepoznati te svaki novi i mladi radnik
počinje iznova da sakuplja iskustva ili se ko-risti saopćenjima podređenog oisoblja,
lugara; Mnogo bi koristilo, kada bi se pojedine stutčnjake obavezalo, da piu kraju
svojeg sliužbovanja ili i kasnije izdaju >^memoare« o svojem stručnom radu, o svojiim
uspjesima, al:-i o neuspjesiim-a, o svojim xapaianj´ima i zaključcima.


Fet godma. minulo je öd izlaska i dru^fog sveska »Šumarskog priručnika«. Pet
godina, ali ne oskudnih na stručnoj literaturi, iako ne još potpunoj. Pet godina, kmz
koje su vrijeme raddi i naši instituli, te će prema tome biti doimiaćih, za naše´ pboljih podataka, U tih pet godina ilma i saopćenja stručnjaka-praktiča-ra, kojime
SÖ mogu popuniti mnoge praznine iz vremena pi^og izdđmja Priručnika. Sve će to
dobro- doć´f pirigodoim krade drugoifS izdanja našega »Šumarakoig priručnika«, a d´fugo´
izdanje mo^ra izaći. Ing. P,


OSVRT NA KNJIGU »STROJEVI PILANE« od prof. Ing. R. Fantoni


Poslije oslobođenja naša drvna ´mdiustrija raizvijiala se takovim temT^om, da mil
darnas i u zabačenima mjestima imamo vrlo miodecrne strojeve. DjeloTnično se išlo i´
suviše dsileko u moderniziaoiji, pa je racionalizacija poslala sinonim mehanizac´je po
svakU´ cijerju, a to je došlo do naroćitoig izraza kod motornih lančanih pila, koje s^u
čisto adminr´Strati´Vinim putem itnfiltrirane u sječine, često bez nužnog obzira^ prema
ostalim komipleksnfiim f^ktori´ma: inteligencija stručnog kadra, teren, vrst sječe, mogU´ćn^
ost remonta, motfućno´St Čuvanja i njege I si. Otuda su mnoge motorne pile
skoro iniestale iiz pro´izvodnje; negdje su nestali dijelovi, negdje su zabačene, negdje
su pokvarene i ioime slično, Hor-tz-ontalni jaram bio je žrtve mehanizacije pod svaku
cijenu, »racionalizacije« i modemLzacije, te su ga mnogi iizibacili, jer on, navodno, ne
daje dovoljan učinak. Praksa je ipak pokazala da se ručne pile ne mogu izbacit^i ni
onda kad se bude radilo s najmodernijim motOjmira pilama, kao što se ručna blanja
neće izibaciii iz upotrebe kad dođu najbrže strojne blanjalice.


Da li je jedan stroj dobair ili ne, da li´ je uoipće svako oruđe dobrO´ ili nije, zavisi
O´d kompleksnih uslova, koji se ne mogu rješavati ćudima, subjektivnim raspoložen
jiima, i slično nego naučno, Horiz-ontalni jarmovi se ponovo uvode, jer oni mojju
protezati! svaku i najdeblju kladu, jer zadovoljavaju zahtjevima individuialno´g _rezanja,
j^er de ju dobar rez i dobro iskoirišćenje i t. d. Sjekiroim se »pritesujew ;ii svlači
upravo najbotlji dio drveta upravO´ tamo gdje horizontalni fiater nije pisutan, a da
je ovaj stroj dobar vidimo po tome Što su ga mnogi ponovo ^ktivrali (Kaxlovae ii t, d.).


Sve ovo svjedoči da se O´ radnim, strojevima napokon nešto- i naučno kaže
i ,to s p-ozvanoig mjesta. Kao izraz te potreibe javlja se knjiiga Strojevi pilane, i to u
prava Čas,


Ma da se kod nas prikazi vrlo malo javljaju liü se javljaju sa toliko uzajamnog
obzira da oni ne pomažu ni čitao-cu ni piscu, ja ću upravo iz obzira iprema pisou i či


^ , , ,
* [iig. A, Kaudera: Podizanje i njega šuma, Beograd 1950.
116




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 31     <-- 31 -->        PDF

taocu reći .sty-arn-u ono .što smatram da bi i drui^ mogli z-aipa/iiti. Htio bih iznijeti samo
prve utiske .i:z dodiira s knjigom, a poslije bih dao i iscrpniju anđUAU o knjizi.


Operatnvci su knj´gu doćckali s žeđu prosto zato što im je bilo sve do sada
uskraćeno da na niiAcm je/iku otkriju koj´u dobru knjigiu iz ove oblasti, Praktič^m iz
jvilanarstva naći će u knji.yi korisnih stvani ii dobrih okosnica sa deskriptivnim obrazloženjima,
lali će utvrditi da ima i.sto tolikio pitanja na koje mu ova knjiga ne će dati
odgovoT, j


Djelo M a na^iv ».StTojevtil piilane«, ali je od pilanarstva razrađ*en ´UigJavn.om
vertikalni jaram, što je donekle fi piirodno jer z^namo da se ovaj stroj utstoKio do
simbolizacije čitavog pojma drvne indoiistrije. Naročito dotbro i ascnpno obrađeno je
poglavlje o z:a)konäma igiilbamja jairma, ^ što je glavno, materijal je Oirijjinatei ili je
urprod´ukcija nekih ranijiiih čkmaka pisca, objavljenih u Šojimarskom Listu. Jedan važan
korak učinjen je već time što je pisac na originalan na>čki uišao u teoriju piljenja, I
time duo početni ikajpital za ispitivanje ove dosta neistražene oblasti. Gateriski indikator
nije toliko spotminjan koliko´ bi rebalo s obzirom na njegov značaj u drvnoj
indfustriji, koji Je do sada bio od praktičara potcijenj-en, Tui bi se trebalo nastaviti već
zbog boljei^ iskori´šćenja stapaja i zbog piravÜnöig dsbora puta za «uisklađc^je ikapaciteta
i kvaliteta piljenja.


Knjiga je sabrala uiglavno-mj AWF materijal, zatim.´ isk´ustva nekih proizvodiača


j autora kao Dominiikujsa, Kirchnera, Bi´ente i diruigih. AWF listići´ pOiznai su kao


dobii i praktični i pisac je dobro za^pazioi da se ovo može s uisjehoim i kroz knjigu


podgpijati. Mnoge crtane slike su dobre, narroičit^o one oraigijnaln:e, ali je dobar dio


slika S´uvise n^jalo imstruktivan.


Neke ´slike uzete sfu ili iz starijih prospekata ili liiz sta^rih ^sLiika i djclujiu više


muzejsk´´ nego tehnički, prlimjerice: «tr, 150, 154, 155 ijt.d. Hodizontalna tračna pila


ne str. 154 ima točkove isa žbicama, kao naši današnji batcikli, a tO´ se odavno´ u praksi


Be vidi.


Knjiga je piriotkana otrig^´naindim zaipažanjEima a*B i /irazinäm manjle vrijednim
desifcrtpcijaima enciklopedijskog značaja. Upotreba tračne pile i horuzontalnoj^ jarma
dosta je siubjektivna i ne bi se mogla održati !U kritici ipa´akse. Pr;ii toj oipOiredbi suviše
so ističu pireimućstva tračne pile, a svjesno ´ili nesvjesno zancmaruju dobre
strane hoiriizonitalnog jarma: jednostai isto takova´ štednja materijala; sve ovo sam-c na i^Čutn kapaciteta igdje je tračna
pil^i daleko jaiča.


Ma da se unaslovu najavljfuje upoznavanje s pilanskim strojevima, piisac je dao
i više od toga i upoznao nais bareni enciklopedijski s strojevima u tvofm ci furpio-a i
špeij)loča, NO´. knjiga je zahvatila susioTiixe, ali o parenjai nam baš ništa ne kaže,
^Čalk ni ono što su druge manje značajne knjige tekle. Otudat nije čudo Što- praktičaTi
upravo kod parenja toliko ispoljavajiu svoje imdiviidiiabie i zanatske sisteme da se
to be:5usLovno štetno osvećuje na kvaliteti proparene bukove grade.


Ako se ´Uiporedi s mekim oi zadnje vriiijeme objavljenim manje vrijednim knji<
jama, ova knjiga ima dosta vrlina. No upravo iz obziira prema njenoj n-amčnoj svrsi
za tu mjeru kritika bi tTcbailia biti oštrija. Pisac upotrebljavai računske formule na
pravom mjestu i lu pravo vi-iijeme, ali inmi je tehnička redakcija vrlo malo pomogla
da te foxmiule budu razjaišnjenje tekstu- Tehničika redakcija do´ZvoLila je da su simboli
vrlo nespretno infiltrirani u tekst i više iza^^ivaju sumnju nego ra^golićuj:u naučmu
istiiiieui Suviše su. upleteni u tekst i često traže veliiku koncentraciju kod čitaoca, štoće
se poslije ´na prlimjemi ^ädjeti. Tako nai pr, na´ str. 66 stoji


Aa = tif-t je. ..


Ovaji zadnji´ t ´utkan je tako između, formule i teksta, da je on optički više
vezani na prethodmju formulu nego na mjesto subjektu ´U novoj rečenici.
Nil str. 67 im-aimO´
s 0 , 8 u h 1
Z -— f t -^ 0 , 8 u h 1 f
t, S
a ovo treba da glasi
O.Suhl 0 . 8 u h I t O.Suhl


it


Z S S


}17




ŠUMARSKI LIST 4/1952 str. 32     <-- 32 -->        PDF

A kako´ bi cijeli i^^vod ovih foirmada trebao da bude, .neka se otkräje logäsckim
redo-siijedü´m:
Najbolje je poći od


j.^ ^ BudiiOB je 1 ^ — ondü je A-i ^ [ t ^-———
Z ´ /-^
0,8-u-h´6


t
ili asko se vraćamo na obrazae


0 8 11 h ] sta^V´it comö Z 5 na^mjesto 1


S ´ S na-irnjesto Z t


0-8´u-h-Z-Ö 0-8-TJi-h-Ö


pa iimamo f = ~ f ^


Z-t t
koliko sm-o dolbili ti direktniiim piutem,


SLaba strana teihmioke redakci´je jeste površaao´ siajganje formiula, koje to-Inko
zamara i rautii ičdtaooa, da se u ciitafOiou budi otpor i protivni same iknjige.
Na pr, str. 68, 21 red


A2 t = 0 8 xib S t^ = m 0 * 8 -uiih S ´t´-^ =^ m Ö 8 u h 0,12 + —1 M. K F
m \ h


Go^tovo ´SVfi;ki čitaoc reći će dar je


A2 - ni 0 - 8 u h (0 12 i- -I M K F
V 30/


aM ako se udubi -u problem vidjet će da ona. točka ispi^ed t^ ne zaaiči znaik množenja:
uejgo znaik svršefcka rečeniice. Takovih jsluoajeva -iana vise, jer da je usaimljen ne bibio
ni iznesen..


Još nesto´ luöttne gra^mateike, Atorće jezika i pran^ilne terminol^ot^ajte. U praksi
se »tabio (upotrebljava irijeič pil a li pilac . Mnoge Čitaoce -koj jezaOc raj-eč pila c ojpravO´ fiizački´ sfmeta´ ä nije -ra^umJjSvO´ ikako je jezfi!6kai a-ecenzaja
volja saibjektivn´Oig ukjuaa žrtvovala većiiinu ičitalaica pa i -sam književni jezik. Termiin
»podzemlje« namjesto podrum {str. 316) taJkođer nije u skladu s oamn što^ se obiĆno
»hvutai pod »podizemljem« i što´ se trebalo ovdje sjhvatitii,


U potglavlju oiM´ fiaza Uf drvnoj induströijii, ikoja je toliJko´ lutkana u proiirzvodmil proces da je o njoj
ovisna i puoa činjena ikoštaaija .u najvećoj mjera, što< je karakteristično, poznato i najbolje
transportno sredstvo »kornjača« (tarta^mga, Schildkrötenhubwaigen) nije ni
ftpomenfuto. Točno, je da O´vo srodstvo imjno´gi praktičari´ ne /po-znajiu, ailiii tu je dužnost
nauke da ukaiže na ona tehn-iiöko/ sredstva prema kojima je praksa iz neznanja´ pasffivna,


B&z ob:zira na njene, nedostatke knjiga će ^pak dobro posiliužitj pirakt^tčamma.
Alko pajk nedostaci potakruu autora ;i.li dituge (kojiL rade na ovim pitanjiiima na us-avrženja,
onda će a.ipravo nj^iho^vo (Osvjetljavanje bitii korisnol po saim-u stvar. Na taji aaei-tr
pridodat će se brže it iramije ono- što manjika", a i ovaj´ osvrt ilspuaiit će isvO´ju svrhu^


J. S.
Inž, D r. Dragoljiib S. Fetrović: Strane vrste drveća (e^zoti u Srbiji
Djelo je lizaišlo kao posebno^ ii)z.danje, knijiiiga CLXXXII, iSrps-ke ^Akademije naiuka^
Tn-stituta zai fMoIo´gijfu. ra^vića, genetiku ii selekcijtu kao knjiiga I u Beogradu 195l<
u iizdanjiu »Naučne iKnjiiige« liz-davaekog preduzeća N, R. Snbdije.


U ovoimi interesantnom djelu oibrađene sui 72 vrste lišćar^ i četinjana, koje su
unesene na podrtučje N, R, Snhiije. Obrađene siu^ ´kako´ oiutor lu predigovoiru kaže, sa
gledišta žujmarske privrede te aa tog stanovišta tretiraju i proihleme, koji spadaju u
područje feioloigije razvića, genetike i selekcije. Autor je obratilo prvenstveno pažnju


J18