DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 12     <-- 12 -->        PDF

dmšttveno-ekonomskim, uslovima. Napred smo razabrala, kako u kapita


lističkom sistemu ograničava djelovanje šumara sam društveni sistem


proizvodnje. U našoj zemlji su društveno-ekonomski uvjeti za pun razvoj


proizvodnih snaga u šumarstvu postignuti. Gotovo 800/o šumske površine


nalazi se u društvenom vlasništvu i to u vidu takvih kompleksa koji omo


gućavaju pravilno vođenje šumarstva. Osim toga, nediavmoim odlukom


Vlade, sve su šume koncentrirane u jednom rukovodstvu.


´Ova posljednja mjera znači pumo oslobođenje šumarstva od svih postranih
kočenja, znači koncentriranje snaga u ekonomskom cilju zadovoljenja
već tako znatno izdifereciranih potreba, šume su po svojem ekonomskom
značaju, osim na Kršu, već sasvim prerasle uske okvire lokalnostii
u općedruštveni značaj. K .ovom treba dodati još značaj šume za
režim voda, klimu, prinose u poljoprivredi i t. d. Karakteristična crta
proizvodnje u šumarstvu, koja proizvodnja mora teći unaprijed za više od
jedne generacije, sasvim isključuje nedovoljno promišljene poteze i traži
jedinstvo rukovođenja i jedinstvenu terensku organizaciju
. A upravo je i ta terenska organizacija nedavno dovršena.
Nema više nikakve kočnice, pa da se priđe postavljanju plana u šumarstvu,
da se izgrade osnovne Inije perspektivne proizvodnje, da se izgradi
cijela arhitektonska proizvodnje u šumarstvu sa osnovnim linijama i zadacima
i energično krene postavljenom cilju. Međutim, postoje smetnje u
nama samima. Suviše smo kritičari, suviše nepovjerljivi, suviše konzervativni
a premalo revolucionarni.


A upravo u proizvodnji u šumarstvu, a naročito u našim uslovima
i uz postojeće stanje šumarstva potrebni su revolucionarni zahvati. Iz
prednje kratke analize raizabiru se teške i osnovne disproporcije između
onoga što šumarstvo daje i onoga što ekonomika našeg društva treba.
Što je još gore, te disproporcije, ako se ovako nastavi, bivat će sve veće.
Sadašnja nepovoljna struktura naših šuma će se još više pogoršati. Privreda
će tražiti i rudno drvo i furnire i elektrovodne stupove i celulozu
bez obzira, da li je to u uzgojnom smislu korisno ili štetno. Razvoj ekonomike
ljudskog društva ima svoje zakone svog vlastitog kretanja. Na
nama je, da prelazni period usklađivanja disproporcija, a koji će trajati
kroz jednu čitavu generacijw šumara, što elastičnije obavimo s jasnom
perspektivom trajanja tih sukoba privrednih potreba i valjano vođenog
šumarstva.


U općem pregledu šumarstva Jugoslavije, nemamo slobodne ruke za
stavljanje ekonomskih zahtjeva na šume Slovenije, koje štite svoje vlastito
tlo i poljoprivredu Slovenije. Isto se tako mora oprezno postupati u
takvim zahvatima u Gorskom kotaru, da se ne stvori krš, zatim u gornjim
dijelovima planinskih masiva Bosne, Crne Gore, Srbije i Makedonije. To
su tereni koji imaju gotovo isključivo zaštitni karakter, i na tim terenima
treba da šumarstvo bude veoma oprezno rukovođeno, da bude čak konzervativno.
Ali zato svi ostali tereni mogu s lakoćom obavljati datu ekonomsku
funkciju u manje više slobodnim oblicima gospodarenja.


Sliedeća generacia šumara dat će sigurno ocjenu rada sadašnje generacije.
Isto je tako sigurno, da ne će biti jedini i glavni kriterij za tu
ocjenu količina pošumljene površine. Daleko važniji kriterij će biti kakav
je smjer dat šumskoj privredi uopće, a napose, da li je šumarstvo napu


146